AI kompanije mame talente ogromnim bonusima

Tražioci posla širom svijeta koriste vještačku inteligenciju (AI) za pisanje CV-ja.
Sve što trebaju uraditi jeste kopirati i zalijepiti oglas za posao, a ChatGPT će izbaciti standardnu, iako dosadnu biografiju, koja sadrži sav stručni jezik, koji kompanije traže.

Mnogi koriste AI-alate za pretraživanje interneta kako bi pronašli odgovarajuće poslove. Neke firme koriste sličnu tehnologiju za selekciju prijava, zakazivanje sastanaka, intervjue i rangiranje kandidata.

Ipak, malo je vjerovatno da vrhunski AI-talenti koji trenutno prelaze iz startupa u etablirane tehnološke gigante poput Mete, Applea, Microsofta, Amazona ili Googlea, moraju prolaziti kroz takve procedure.

Ko programira šta?

Potražnja za iskusnim AI-inženjerima raste, dok istovremeno postoji manjak kvalifikovanih stručnjaka. Ovaj jaz znači da su oni sa odgovarajućim stručnim znanjem izuzetno traženi i mogu sami određivati svoju vrijednost na tržištu.

Ova vrlo mala grupa AI-stručnjaka aktivno se vrbuje uz pomoć ogromnih bonusa za potpisivanje ugovora i visokih plata. Zauzvrat, od tih inženjera se očekuje da razviju modele sljedeće generacije vještačke inteligencije. Ulog je veliki, a novac se troši nemilice.

Mnogi AI-startup-ovi teško zadržavaju svoje zaposlenike u ovom izrazito konkurentnom okruženju. Čak je i OpenAI, kompanija koja stoji iza ChatGPT-a, morala povećati plate kako bi zadržala svoje inženjere.

Istovremeno, kompanije poput Microsofta, Mete i Intela otpuštaju na hiljade radnika. Na udaru su programeri, koji pišu i razvijaju softvere, jer je potreba za njima sve manja, obzirom da je generativna AI u stanju sve samostalnije pisati kodove.

Kako AI preuzima sve više zadataka u okviru programiranja, najvažniji poslovi više odnosiće se na dizajniranje sistema koji programiraju.

Meta troši ogromne sume na AI

Nisu samo tehnološki giganti ti koji traže vrhunske AI-stručnjake. Sektori poput finansija, logistike, farmacije, maloprodaje i proizvodnje automobila takođe ubrzano razvijaju svoje AI-kapacitete.

Ipak, upravo je Meta, sa novoosnovanim laboratorijama "Meta Superintelligence Labs", izazvala najviše pažnje u medijima – nudeći individualne bonuse ili premije do 100 miliona dolara (85,4 miliona eura), kako bi privukla AI-programere.

Izvršni direktor Mete, Mark Zuckerberg, lično učestvuje u traženju stručnjaka. Prošle sedmice, novinska agencija Reuters objavila je listu osoba, koje je Meta nedavno regrutovala. Osim nekoliko visokorangiranih zaposlenika iz OpenAI-ja i Applea, lista uključuje i generalnog direktora Scale AI-ja, a.

To se dešava nakon što je Meta uložila 14,3 milijarde dolara za 49% udjela u Scale AI-ju. Kao dio tog dogovora, 28-godišnji Wang će voditi novu Meta-superinteligenciju kao glavni direktor za vještačku inteligenciju (AI).

Promjena u Silicijskoj dolini?

Meta nije jedini tehnološki gigant, koji intenzivno ulaže u AI. Microsoft je investirao više od 13 milijardi dolara u OpenAI, a Amazon 8 milijardi u kompaniju Anthropic. Prošle godine, Microsoft je takođe platio 650 miliona dolara za preuzimanje većeg dijela tima startupa Inflection AI.

Ovoga jula, Google je platio 2,4 milijarde dolara kako bi regrutovao lidere AI-startupa Windsurf. Oni se, zajedno s malim timom ključnih osoba, pridružuju Googleovoj AI-diviziji DeepMind.

Neki u startup-zajednici strahuju od šire promjene kulture poslovanja. Umjesto da kupuju startupove u cjelini, velike kompanije sada biraju samo određene dijelove – ili ljude – koje žele, a ostatak ostavljaju po strani. Ovo udara u same temelje i karakter startup kulture.

Startup-firme obično njeguju saradnju i kreativnost u poslovima od zajedničkog interesa i sa zajedničkim ciljevima. Mnogi ljudi ulaze u startupove zbog potencijalne finansijske dobiti ukoliko se firma razvije ili bude kupljena. Međutim sada, kada se regrutuju i odvlače samo ključni pojedinci iz tih firmi, taj trend bi se mogao ugasiti.

Poslodavci traže AI pismenost

Globalno zapošljavanje AI stručnjaka poraslo je za više od 300% u posljednjih osam godina, kaže se u izvještaju, koji je objavila poslovna mreža LinkedIn u januaru 2025.

„Pozicija inženjera vještačke inteligencije jedna je od od onih sa najbržom potražnjom u 15 zemalja i zauzima prvo mjesto u Nizozemskoj, Singapuru, Velikoj Britaniji i SAD-u", napisala je Karin Kimbrough, glavna ekonomistica LinkedIna.

LinkedIn, koji je u vlasništvu Microsofta i ima milijardu članova u 200 zemalja svijeta, izračunava da se preko njegove platforme svake minute prijavi više od 10.000 ljudi za neki posao.

Kompanija navodi da je AI pismenost jedna od najtraženijih vještina. Broj kompanija u SAD-u, koje imaju poziciju „šef AI-ja", utrostručen je u posljednjih pet godina.

Kuda sve ovo vodi?

Kako se primjena AI sve više širi u svijetu, njegov puni potencijal i dalje je neizvjestan. Dvije i po godine nakon što je ChatGPT zaokupio pažnju javnosti i pokrenuo spekulacije o mogućnostima AI-ja, niko zapravo ne zna kuda taj put vodi.

Ali, bez obzira kojim pravcem će se sve to razvijati, velike tehnološke kompanije se boje da ne zaostanu i spremne su uložiti ogroman novac ya AI stručnjake.

Istovremeno, tako visoke plate donose i svoje probleme. Ovi ogromni paketi plata već su izazvali inflaciju zarada za najbolje AI inženjere, što konkurencija sada mora pratiti. Fokus na astronomske naknade može takođe negativno uticati na timski duh i rad.

Konačno, bez obzira koliko dobri bili novoizrađeni AI proizvodi, milijarde dolara ulaganja mogu biti uzaludne ako ih kompanije ne budu znale pravilno implementirati. Mnogo toga će zavisiti od toga kako firme primijene AI. Do sada su bile prilično spore.