Dodik se bori za politički opstanak

„Milorad Dodik je vladar na Balkanu, koji se na različitim funkcijama najduže održao na vlasti... No, tome bi mogao doći kraj", piše Michael Martens na početku svog članka u Frankfurter Allgemeine Zeitungu (FAZ) pod naslovom „Putinov najvjerniji saveznik na Balkanu bori se za svoju budućnost".

Razlog je, kako navodi FAZ, sukob između Dodika i visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, političara bavarskog CSU-a, Christiana Schmidta. U julu 2023. je Schmidt, koristeći svoja ovlaštenja kao šef OHR-a, izdao ključni dekret: nepoštivanje njegovih odluka se kažnjava zatvorom do pet godina. Pravne mogućnosti žalbe protiv dekreta visokog predstavnika u BiH ne postoje.

"Dodik, koji godinama sistematski podriva državu Bosnu i Hercegovinu i priznaje je jedino kao konfederaciju dva ravnopravna dijela, optužen je zbog ignorisanja Schmidtovih odluka. U februaru je u prvom stepenu, a početkom augusta i pravosnažno, osuđen na godinu dana zatvora. Povod je bilo Dodikovo zakonsko rješenje prema kojem Ustavni sud BiH ne bi imao nikakvu nadležnost na teritoriji RS. Schmidt je taj zakon poništio svojim dekretom, što je Dodik ignorisao", pojašnjava FAZ.

Kazne do jedne godine zatvora u BiH mogu se izbjeći plaćanjem dnevnih novčanih iznosa. Dodik je to učinio i platio 19.000 eura. Međutim, od drugog dijela presude koja podrazumijeva šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija, nije se mogao "iskupiti". Dodik presudu ne priznaje. „Šta će mi uraditi? Dovesti tenkove da mi zabrane ulazak u zgradu vlade?", rekao je još prije 15 godina u sličnom sporu, piše FAZ i primjećuje: „No, visoki predstavnik nema ni policiju, a kamoli tenkove, da provodi svoje odluke."

Dva referenduma

Kuda Dodik želi da ide, jasno je pokazao njegov Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), kaže se dalje u članku FAZ-a i ukazuje kako je Parlament RS-a odlučio da 25. oktobra održi referendum na kojem bi građani odgovorili na pitanje da li prihvataju Dodikovu smjenu. U još jednoj planiranoj referendumskoj inicijativi trebalo bi da se odlučuje i o otcjepljenju RS-a od BiH. „Ustavni sud BiH i Schmidt vjerovatno će takve referendume proglasiti neustavnim. Ali šta ako Dodik i to ignoriše? Tokom prethodnih decenija često je najavljivao referendume i potom ih tiho povlačio. Ovoga puta, međutim, radi se o njegovoj političkoj budućnosti", konstatuje FAZ.

U članku se dalje pojašnjava kako bi Dodik po zakonu  morao prepustiti svoju funkciju prelaznom predsjedniku RS-a prije nego što u roku od 90 dana dođe do novih izbora bez Dodikove kandidature. No, "Dodik to odbija i želi ostati na vlasti".

Dodik bez Trumpove podrška

Ipak, kako se navodi u članku, „on je oslabljen – i zato što je izostala podrška koju je očekivao iz krugova Donalda Trumpa. Dodik je uložio mnogo novca poreskih obveznika u američke lobiste. Doveo je u Banja Luku bivšeg gradonačelnika New Yorka Rudyja Giulianija i sastao se u Crnoj Gori s Trumpovim izaslanikom Richardom Grenellom, za kojeg na Balkanu kažu da nikada nije daleko kada je korupcija blizu. Ali sve to nije pomoglo. Sankcije SAD-a protiv Dodika, uvedene za vrijeme Joea Bidena, Trump nije ukinuo", piše FAZ i podsjeća kako je Dodika u martu prošle godine javno osudio američki ministar vanjskih poslova Marco Rubio napisavši kako to podriva institucije BiH i ugrožava stabilnost zemlje i da to "opasno i destabilizirajuće ponašanje mora prestati".

„RS, ekonomski oslabljena, možda jednostavno nema dovoljno novca da bi efikasno lobirala u Washingtonu. Ako mu se situacija pogorša, Dodiku bi na kraju mogao ostati samo saveznik u Mađarskoj, premijer Viktor Orbán. On je već 2018. dao azil bivšem makedonskom autokrati Nikoli Gruevskom i vjerovatno bi primio i Dodika", ocjenjuje FAZ.

Samouvjereni Christian Schmidt

List se potom osvrće na "samouvjerenost" Christiana Schmidta u intervjuu za njemački radio Deutschlandfunk, Rekao je da je „bosansko-srpska opozicija potpuno drugog mišljenja od Dodika" i da je Dodik izolovan. „No, to je samo pola istine", ocjenjuje FAZ. „Dodiku, za razliku od prošlih vremena, sada nije pošlo za rukom da svoje probleme prikaže kao napad na sve Srbe i RS. Ali lider opozicije u RS-u i gradonačelnik Banja Luke Draško Stanivuković također odbija nove izbore za predsjednika i kaže kako se promjene moraju bazirati na volji naroda a ne na sudskim odlukama."

To, zaključuje FAZ, pogađa suštinu problema. Jer, uz svu opravdanu kritiku Dodika, "činjenica je da se u BiH trenutno suočavaju jedan demokratski izabrani političar i jedan neizabrani strani zvaničnik, čije intervencije nemaju ni najmanji politički legitimitet. Upravo s tim argumentom Dodik želi svoj slučaj iznijeti i pred Evropski sud za ljudska prava", zaključuje Michael Martens u članku, objavljenom u listu Frankfurter Allgemeine Zeitung.