Putin: „U tom smislu pripada nam cijela Ukrajina“

Glasnogovornik Kremlja Peskov unaprijed je najavio dugi i sadržajan govor ruskog predsjednika Vladimira Putina – i zaista, bio je dug: ruski predsjednik govorio je jedan sat. No uglavnom je to bio još jedan govor o stabilnom gospodarskom stanju te o mogućnostima i izazovima ruske ekonomije.

Tek kasnije, u dijelu pitanja i odgovora pred gostima Međunarodnog ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu, Putin se osvrnuo na doista goruća pitanja rata i mira: suštinski bez novosti, ali retorika mu je ovaj put bila ratoborna kao rijetko kad, prije svega kada se radi o ratu protiv Ukrajine.

"Gdje stane noga ruskog vojnika, to je naše.“

Na pitanje koliko će daleko ruske trupe još napredovati, Putin je odgovorio: „To nije poslovica, nije usporedba, već staro pravilo: Gdje stane noga ruskog vojnika, to pripada nama.“

Pritom je ruski predsjednik, samo napola u šali, Ukrajini odmah uskratio i samostalnost: „Već sam više puta rekao da ruski i ukrajinski narod smatram jednim narodom. U tom smislu, cijela Ukrajina pripada nama.“

I napredovanje ruskih trupa na sjeveroistoku Ukrajine Putin vidi kao potpuno samorazumljivo. U regiji Sumi, rekao je, napredovali su između deset i dvanaest kilometara. Potom je dodao: „Nešto dalje je grad Sumi, regionalno središte. Zasada nemamo namjeru zauzeti taj grad. No, načelno to ne isključujem.“

„Ne težimo kapitulaciji“

Ljudima u Ukrajini zasigurno će jedan Putinov komentar zvučati kao čisti cinizam: „Ne težimo kapitulaciji Ukrajine, već inzistiramo na priznavanju stvarnosti koja postoji na terenu.“

Drugim riječima, ipak neka vrsta kapitulacije – Putin i dalje potpuno beskompromisno inzistira na tome da Ukrajina, uz Krim, prepusti i četiri istočne regije koje je Rusija tokom više od tri godine rata djelomično okupirala. Naravno, Putin zna da nijedan ukrajinski predsjednik ne može jednostavno potpisati odricanje od dijela vlastitog državnog teritorija.

Agresivne riječi usmjerene prema Ukrajini dolazile su od istog političara koji je u razgovoru više puta naglašavao da se sigurnost jedne zemlje ne može osigurati na štetu sigurnosti druge zemlje. Ali naravno, krivi su drugi: Zapad, NATO. Ruski interesi su, prema njemu, bili ugroženi – zato je došlo do rata. I to rata koji nikada nije službeno proglašen - u Rusiji se on i dalje naziva „specijalna vojna operacija“.

Radovi Rusije na iranskoj nuklearnoj elektrani se nastavljaju

Putina su pitali i o ratu između Izraela i Irana. On je pozvao na prekid napada i pregovore. Zbog nuklearne elektrane u Bušeru, čiji je prvi reaktor Rusija proširila s još dva bloka, bio je u kontaktu s izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom i američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.

„Na temelju našeg shvaćanja da Iran smije koristiti nuklearnu energiju u mirnodopske svrhe i da djelujemo potpuno u skladu s međunarodnim normama, tražimo sigurnost za naše zaposlenike“, rekao je Putin. Premijer Netanjahu se s tim složio, a predsjednik Trump također je obećao podržati „legitimne zahtjeve“ Rusije.

Unatoč složenoj situaciji, radovi na iranskoj nuklearnoj elektrani nastavit će se. Oko 600 ruskih zaposlenika neće biti evakuirano, objasnio je ruski predsjednik. I ponovno postao ratoborniji: tko tvrdi da je Rusija nepouzdan saveznik Irana, taj je jednostavno provokator, rekao je ruski prerdsjednik.