Prvi april: da li štampa sada izbjegava šale?
1. april 2025Zanimljivo, ne postoji provjerena priča o porijeklu prvoaprilskih šala. Legenda koja se često ponavlja kaže da ovaj dan, kada ljudi obmanjuju jedni druge i šale se, datira iz 1582. godine, kada je Francuska prešla s julijanskog na gregorijanski kalendar.
Sve dok papa Grgur XIII nije uveo svoj gregorijanski kalendar 1582. godine, Evropa je slijedila julijanski kalendar, koji je prvi uveo rimski car Julije Cezar 46. prije Hrista, u kojem je nova godina počela s proljećnom ravnodnevnicom oko 1. aprila.
Oni koji nisu dobili taj dopis — ili goluba pismonošu — i koji su nastavili da proslavljaju novu godinu 1. aprila, ubrzo su postali predmet šale i zaslužili titulu „aprilske budale“.
Predlažu se i dvije druge teorije. Jedna povezuje Prvi april s drevnim rimskim festivalom Hilarija, ili Praznikom radosti, koji se slavio 25. marta i bio posvećen boginji Kibeli. Drugi vezuje 1. april za prvi dan proljeća na sjevernoj hemisferi, gdje majka priroda „zavarava“ ljude promjenljivim, nepredvidljivim vremenom, kao što su susnježica i sunce u istom minutu.
Tokom vremena su se prevarenim ljudima lijepile papirne ribe na leđa, jer izraz „poisson d’avril“ na francuskom označava aprilsku ribu – mladu, lako ulovljenu ribu, drugim rečima, lakovjernu osobu.
U savremenom dobu prvoaprilske šale zbijali su svi, od avionskih kompanija do muzeja i zooloških vrtova.
Godine 2010. Državni nacionalni istorijski muzej Danske objavio je brošuru sa skeletnom verzijom poznate gradske turističke atrakcije „Mala sirena“. Godinu dana kasnije, osoblje u zoološkom vrtu u Bristolu je u okviru „izmišljenog eksperimenta o senzornoj osjetljivosti gorila“, svoje zadatke izvodilo golo. Londonski Muzej voštanih figura Madam Tiso je 2017. predstavio specijalnu instalaciju „Nevidljivi čovjek“.
Ali, možda je najbolje šale zbijala štampa — koja se tradicionalno smatra prenosiocem pouzdanih informacija. Novinarima je na jedan dan dozvoljeno da fantaziraju. Šale su bile veće u decenijama koje su prethodile internetu i Guglu, jer su vijesti bile dostupne samo u štampi ili preko radija i televizije. Istinu bi štampa zatim otkrivala sljedećeg dana, ali su je mnogi pronicljivi čitaoci, slušaoci ili gledaoci odmah prepoznavali obmane čitajući između redova.
To što je BBC uradio krajem pedesetih CNN je 2009. nazvao „najvećom obmanom koju je bilo koja ugledna novinska kuća ikada izvela“. Prvog aprila 1957. BBC-jev vodeći program o aktuelnim dešavanjima, Panorama, emitovao je trominutni snimak koji prikazuje porodicu u južnoj Švajcarskoj kako navodno bere špagete sa „drveta špageta“. Pošto su špagete tada bili relativno nepoznat proizvod u Velikoj Britaniji, mnogi gledaoci kontaktirali su BBC kako bi dobili savjet o uzgoju sopstvenih stabala špageta.
Viralna šala ili lažna vijest?
Danas, kada vijesti postaju viralne putem društvenih medija, postoji rizik da se šale pomiješaju s činjenicama i dospiju do globalnih naslova, da bi se kasnije kao bumerang vratile medijima koje ionako optužuju za širenje lažnih vijesti.
Na primjer, Futurism.com je 2017. godine objavio članak pod naslovom „Pluton je zvanično reklasifikovan kao planeta!“, a promjena statusa pripisana je Međunarodnoj astronomskoj uniji. Uprkos tome što je bila prvoaprilska šala, tu „vijest“ prenijeli su drugi sajtovi bez ikakve provjere činjenica.
Poznati izdavač rječnika Kolins proglasio je 2017. „lažne vijesti“ za riječ godine, što je navelo razne novine širom svijeta da se uzdrže od tradicije objavljivanja prvoaprilskih šala. Magnus Karlson, glavni urednik švedskog dnevnika Smalandsposten, rekao je na svojoj veb-stranici da ne želi da se brend novina „širi potencijalno viralnom i pogrešnom pričom“. „Objavljujemo prave vijesti. Čak i 1. aprila“, rekao je on.
U međuvremenu, javne šaljivdžije, uključujući Gugl, uzdržavaju se od tradicije od 2020. godine, pošto su na početku pandemije kovida 19 uvidjeli da su se šale shvatale kao neprikladne u vrijeme kada je postojalo obilje dezinformacija.
Osvrnimo se na neke poznate šale koje su dospjele na prvopaprilske naslovne strane:
1977: Znate li put do San Serifa?
Gardijan je izvijestio o 10. Danu nezavisnosti fiktivnog tropskog ostrva San Serif, koje ima oblik tačke i zapete, a nalazi se u blizini Sejšelskih ostrva. Izvještaj na sedam stranica štampan je sa mapom arhipelaga na kojoj su prikazana mjesta, luke i trgovi čija su imena bila igre riječi ili grafičke igre fontova i slova.
1993: U ime nesmetanog razmnožavanja
Njemačka radio stanica Vestdojčer Rundfunk (WDR) objavila je dekret gradskih zvaničnika Kelna da rekreativci mogu da trče kroz gradske parkove maksimalnom brzinom od samo 10 kilometara na sat. Brži tempo ne bi bio pogodan za vjeverice na vrhuncu sezone parenja.
2009: Lažne pande
Tajpej tajms napisao je da su „odnosi Tajvana i Kine ozbiljno uzdrmani kada je otkriveno da pande u zoološkom vrtu u Tajpeju nisu to na šta liče“. List je objavio da su pande, poklon kineske vlade, smeđi šumski medvjedi obojeni da liče na pande. Među pritužbama koje su poslate listu bila je i jedna koju je potpisao direktor zoološkog vrta.
2011: Letovi samo za odrasle
Saopštenje niskobudžetne avio-kompanije Rajaner od 31. marta prema kojem je obećala da će od oktobra 2011. uvesti letove „bez djece“ smatralo se prvoaprilskom šalom, iako je postalo popularno na internetu.
Jedan komentar na sajtu USA Today je glasio: „Sve avio-kompanije bi trebalo da ponude letove bez djece. Ako ste ikada letjeli šest sati sa nekim derištem koje vam čitavim putem šutira naslon sjedišta, onda biste se bili saglasni.“ Do danas nijedna komercijalna avio-kompanija ne nudi takve letove.
2016: Bez golotinje, molim
Magazin Nacionalna geografija objavio je preko Tvitera 2016. da više neće objavljivati fotografije golih životinja i dodao pitanje da li bi zoološki vrt u Bristolu bio zainteresovan da zaposli nezaposlena gola stvorenja za buduće istraživanje?
2023: Klasične prvoaprilske šale
S obzirom na to da se novinske kuće uzdržavaju od javnih šala, čini se da su takmičenje u glupiranju preuzeli brendovi koji 1. aprila najavljuju lažne, ali uvjerljive nove proizvode.
2023. godine, američki javni emiter, Nacionalni javni radio, krenuo je protiv medijskog trenda i emitovao je segment o navodnim arheološkim iskopavanjima univerzitetskih studenata u „Rimskom Ridikulum amfiteatru“ koji su pronašli drevni papirusni svitak sa – tatinim šalama. Otkriće je nazvano „Liber Patavinus“, sadržavalo je takve dosjetke kao što su: „Jeste li čuli glasine o puteru? E pa, neću da ih širim!“
*ovaj članak je najprije objavljen na engleskomjeziku
Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu