Činjenice o izraelskoj plaćenoj propagandnoj kampanji

Istraga medijskih kuća koje su članice Eurovision News Spotlighta, uključujući i tim DW Fact-Checkinga, pokazuje da Izrael koristi vlastitu vladinu reklamnu agenciju ("Israeli Government Advertising Agency"), kako bi utjecao na javno mnijenje u Europi i Sjevernoj Americi putem plaćenog oglašavanja. Izrael već najmanje godinu dana koristi vladin nalog na YouTubeu za objavu promotivnih videa s ciljem diskreditiranja organizacija UN-a i drugih međunarodnih inicijativa.

Javno dostupan dokument izraelske vlade pokazuje da je ta zemlja od lipnja 2025. investirala najmanje 42 milijuna eura u te kampanje, na primjer na YouTubeu i X-u. Kampanja je dio "Hasbare", što se na hebrejskom otprilike prevodi kao "deklaracija" - odnosno inicijative čiji je cilj utjecaj na javno mnijenje u inozemstvu, i to u korist Izraela.

22. kolovoza, istog dana kada je međunarodno priznata inicijativa Integrated Food Security Classification (IPC) proglasila glad u dijelovima Gaze,Izrael je pokrenuo novu reklamnu kampanju. Njezin cilj: negiranje gladi u Gazi. Izraelska reklamna agencija posebno je promovirala dva višejezična videa objavljena na računu izraelskog Ministarstva vanjskih poslova. Crna kvačica pored imena naloga sugerira da on službeno pripada izraelskoj vladi.

Jedan od promotivnih videa prikazuje tržnice pune hrane, drugi prikazuje hranu u restoranima oba navodno prikazuju scene iz Gaze snimljene u srpnju i kolovozu ove godine. Glas naratora generiran umjetnom inteligencijom govori iz pozadine, uz sljedeći tekst: "U Gazi ima hrane. Svaka drugačija tvrdnja je laž."

Videi imaju ukupno više od 18 milijuna pregleda i objavljeni su na engleskom, talijanskom, njemačkom i poljskom jeziku. Prema Googleovom centru za oglašavanje, svatko tko se oglašava na YouTubeu može precizno odlučiti tko će točno vidjeti taj materijal: na primjer po spolu, dobi i regiji. Prema Googleu, Izrael je odabrao sljedeću ciljnu publiku: ljude u Njemačkoj, Austriji, Italiji, Poljskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i Sjedinjenim Državama. Taj podatak je javno dostupan.

Otvoreni restorani ne dokazuju da u Gazi nema gladi

Analizirali smo video koji navodno prikazuje otvorene restorane u Gazi i pronašli naloge svih tih restorana na društvenim mrežama. Većina video-klipova podijeljenih u uratku koji je distribuiralo izraelsko Ministarstvo vanjskih poslova, objavljena je na nalozima tih restorana u lipnju i srpnju. Međutim, sama činjenica da u Gazi postoje restorani koji prodaju hranu ne dokazuje da tamo nema gladi. Neki restorani objavili su na svojim računima da su morali u više navrata zatvoriti svoje lokale, na primjer zbog problema s opskrbom.

Također smo kontaktirali sve restorane i kafiće prikazane u videu. Do trenutka objave ovog članka, odgovorio nam je samo jedan restoran. Zaposlenik restorana Estkana, koji se nalazi u naselju Rimal u gradu Gazi, potvrdio je da je otvoren, ali i da je više puta zatvaran na nekoliko dana.

Zaposlenik je također izvijestio o izuzetno visokim cijenama: standardne vreće brašna ponekad tamo koštaju (preračunato) i po nekoliko stotina eura, ovisno o dostupnosti. Vafl s Nutellom koštao je 25 eura krajem kolovoza, a desert od orašastih plodova isto toliko. Drugi restoran prikazan u videu, O2, također je objavio svoj jelovnik na Instagram Storyju. Dana 3. rujna palačinka s Nutellom koštale su 50 šekela (otprilike 12 eura).

Riham Abu Aita, suosnivačica palestinske organizacije za provjeru činjenica i medijsku pismenost Kashif, potvrđuje nam visoke cijene u regiji. Njena organizacija pružala je novinarsku obuku u Pojasu Gaze od srpnja do kolovoza. "Kupili smo kilogram šećera za 250 šekela [oko 65 eura]", kaže. Komad kruha s komadom falafela tada je koštao 30 šekela (oko 8 eura), dodala je ona.

Krajem srpnja proširila se slična priča, koju su, između ostalih, podijelile izraelske novine "The Jerusalem Post": Jedan video-klip prikazao je naime štand s povrćem na tržnici u Gazi. Snimka je kod nekih ljudi na internetu izazvala sumnju u glad u Gazi.

Naš tim za provjeru činjenica potom je kontaktirao palestinskog novinara Majdija Fathija, koji je snimio scene na tržnici. Potvrdio je autentičnost snimke, ali je objasnio: "Povrće i voće su vrlo skupi. Većina ljudi u Gazi ne može si ih priuštiti."

Abu Aita dodaje: "Ne pate sve regije u Gazi podjednako. Ako je jedan grad pod opsadom, možda ima hrane u drugom gradu." Čak i kada ima hrane, cijene su vrlo visoke, naglašava.

Videi izraelskog Ministarstva vanjskih poslova stoga su obmanjujući. Postoje jasni dokazi da u dijelovima Gaze trenutno vlada glad („IPC faza 5"), ​​koja će se, prema IPC-u, vjerojatno pogoršati do kraja rujna.

Izraelski propagandni videi distribuirani su ne samo na YouTubeu, već i na drugim platformama i izraelskim računima na raznim europskim jezicima.

DW je kontaktirao izraelsko veleposlanstvo u Berlinu kako bi ih konfrontirao s njihovom reklamnom kampanjom. Veleposlanstvo nas je kao odgovor jednostavno uputilo na X-post izraelskog Ministarstva vanjskih poslova, koje nastavlja širiti lažnu tvrdnju "U Gazi nema gladi". Također su podijelili dokument navodno poslan IPC-u, u kojem Izrael dovodi u pitanje procjenu IPC-a o gladi.

Izrael koristi reklamne linkove za ocrnjivanje IPC-a

Također smo otkrili da Izrael promovira sponzorirani link na Googleu koji se pojavi kada korisnici Googlea pretražuju ključnu riječ "IPC famine", odnosno "IPC glad". Poveznica vodi na web stranicu izraelske vlade koja dovodi u pitanje procjenu IPC-a o gladi u gradu Gazi.

Navodi se da IPC ne pruža dokaze o gladi, već da ju je proglasio na temelju nepotpunih i netočnih podataka. IPC je potom objavio izvješće u kojem navodi da nije promijenio svoje standarde, čime je proturječio izraelskim tvrdnjama.

Prema Googleu, takva vrsta sponzoriranih reklamnih linkova, poput onih koje Izrael koristi u ovom slučaju, također mogu lako „ciljati" na određene korisnike, odnosno lako je definirati ciljnu skupinu koja ih vidi. Google uzgred nije odgovorio na naš upit u vezi s izraelskom kampanjom.

Izrael želi zadržati europsku naklonost

„Mislim da se Izrael trenutačno suočava s neviđenim rizikom izolacije od međunarodne zajednice", kaže Tommaso Canetta, koordinator za provjeru činjenica europskog medijskog opservatorija EDMO, u intervjuu za DW. On vidi jasan cilj iza izraelske propagande i dezinformacija, koje se posebno usredotočuju na europske jezike: „Osnovna ideja je osvojiti simpatije zapadnog javnog mnijenja u Europi i SAD-u." Za izraelskog premijera Benjamina Netanyahua „veliki je diplomatski poraz" to što sve više zemalja priznaje Palestinu kao državu, tvrdi on.

Canetta također primjećuje dezinformacije koje stižu i s palestinske strane, ali naglašava: „Jasno je da trenutačno vidimo više dezinformacija s proizraelske strane."

Izraelski novinar: izvještavanje u Izraelu temelj za međunarodnu propagandu

Intervjuirali smo i Orena Persica, novinara koji radi za Seventh Eye, poznati izraelski medijski blog. On također objašnjava da je cilj Izraela stvoriti dojam da u Gazi nema gladi. Slika koju Izrael želi prikazati o sebi: "Mi smo dobri momci ili smo žrtve i ne pokušavamo namjerno nauditi civilima."

Persico to naziva "anti-novinarstvom". Izraelski mediji i Izrael šire nebitne informacije umjesto relevantnih informacija, smatra on. Također kaže: "Činjenica da postoji neka trgovina mješovitom robom ili dvije ili deset polica punih robe ne znači da deset kilometara dalje nema ljudi koji ne mogu sigurno napustiti svoje domove ili koji nemaju hranu."

Persico analizira medijsko izvještavanje u Izraelu. Ono, kaže nam, postavlja temelje dezinformacijske agende izraelskih vladinih naloga u inozemstvu. Objašnjava: "Sve dok u Gazi još uvijek ima talaca, Izraelcima je lako sebe vidjeti kao žrtve. To je glavni narativ, da tako kažem." Dana 7. listopada 2023., teroristička organizacija Hamas ubila je 1200 ljudi u Izraelu i otela 250 talaca u Gazu. Trenutačno se u Gazi još uvijek drži 48 talaca - od kojih je, kako se vjeruje, oko 20 još uvijek živih.

Od 7. listopada 2023. Izrael je ubio više od 60.000 ljudi u Pojasu Gaze. Prema novinskoj agenciji Reuters, trećina njih bili su maloljetnici. Stručnjaci UN-a, kao i dvije izraelske nevladine organizacije i vodeće svjetsko udruženje istraživača genocida (IAGS), osuđuju masovno ubijanje Palestinaca od strane Izraela nazivajući ga genocidom. Sam Izrael to poriče.

Svjetska zdravstvena organizacija, između ostalih, također opisuje glad kao "izazvanu od strane ljudi". Prema međunarodno priznatim organizacijama poput UN-a, gladi dalje postoji jer Izrael nastavlja napadati Gazu i blokirati humanitarnu pomoć.

Suradnja: Alima de Graaf i Björn Kietzmann

Ovo istraživanje dio je suradnje javnih medijski servisa Deutsche Welle, BR24 (Njemačka), ORF (Austrija), VRT (Belgija) i EBU (Švicarska).