Borba za odgovornost nakon tragedije u Jablanici

Studentski protest u Sarajevu, zakazan za ponedjeljak 10. februara 2025. godine, izraz je nezadovoljstva zbog „izostanka odgovornosti“ nadležnih institucija nakon poplava i klizišta koja su prošle godine pogodile sjevernu Hercegovinu i dijelove srednje Bosne. Usljed katastrofe, živote je izgubilo 27 ljudi, a najviše žrtava, njih 19, bilo je iz Donje Jablanice.

Organizatori protesta, uključujući neformalne grupe poput „Pravda za stradale u Jablanici“ i „Hoćel’ ta promjena“, naglašavaju da nadležne institucije nisu poduzele konkretne korake ka utvrđivanju odgovornosti za ovu tragediju. Student Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru Amir Čaušević ističe da su studenti u tom gradu pokazali solidarnost od prvog dana nesreće i sada traže pravdu. „Bili smo na terenu, volontirali smo, pomagali ljudima, a sada je logično da podržimo proteste“, rekao je Čaušević za Avaz.

Sistemski problemi i društveni kontekst

Među ključnim zahtjevima protesta su hitno pokretanje istraga, podizanje optužnica protiv odgovornih, revizija kamenoloma i drugih ekološki opasnih projekata, te transparentnost u raspodjeli pomoći.

Poplave u Jablanici nisu bile izolovan slučaj. Još 2014. godine u BiH su poplave odnijele 21 život. Kamenolomi, ilegalna sječa šuma i nekontrolisana gradnja na bujičnim rijekama predstavljaju hronične probleme u BiH, a nedostatak zakona o šumama u Federaciji BiH i Hercegovačko-neretvanskom kantonu dodatno doprinosi ekološkim katastrofama.

Imran Pašalić, predsjednik Studentskog parlamenta Univerziteta u Sarajevu, poručuje: „Pozvali smo sve studente i studentice da se pridruže protestima. Ovdje se ne traži samo pravda za stradale, već i odgovornost institucija koje su zakazale u zaštiti građana“.

Borba za odgovornost i budućnost protesta

Jedno od najpotresnijih svjedočanstava dolazi od Hanadi Maslo iz Donje Jablanice, koja je u poplavama izgubila bebu u osmom mjesecu trudnoće. „Nismo dobili nikakvu pomoć. Četiri mjeseca poslije, situacija je ista. Nula bodova“, izjavila je Maslo za N1.

Adi Selman, aktivista „Karton revolucije“, vjeruje da su ljudi u BiH spremni da svoje nezadovoljstvo izraze u vidu protesta. „Studentske demonstracije u Srbiji primjer su koji ohrabruje. Vjerujemo da je konačno došao trenutak da i naši građani postanu svjesni svojih prava i moći i da će se organizirano suprotstavljati nepravdi“, kaže Selman za DW.

Odjeci srbijanskih protesta

Studentske demonstracije u Srbiji imaju odjeka u regiji, uglavnom kao izraz podrške. Početkom februara u Hrvatskoj upriličeni su veliki skupovi u Zagrebu, Splitu i Osijeku gdje su građani odali počast stradalima u padu nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom sadu.

Skupova je bilo i u BiH. Studenti i učenici okupili su se u subotu (8. februara) u Banjaluci. Izrazili su podršku studentima u Srbiji koji mjesecima protestuju zahtijevajući političku i krivičnu odgovornost za tragediju u Novom Sadu u kojoj je stradalo 15 osoba.

U BiH je sve „kompikovanije“

Banjalučki psiholog Srđan Puhalo smatra da u BiH postoji mnogo razloga za nezadovoljstvo građana, ali da je problem u organizaciji protesta koji bi okupili širu društvenu podršku. Kao primjer navodi upravo prošlogodišnje poplave, ističući da to nije samo posljedica prirodne katastrofe, već i ljudskog nemara i potencijalne korupcije.

„Razloga za nezadovoljstvo imamo koliko hoćete, ali BiH je mnogo komplikovanija od Srbije i Hrvatske, pa je teško organizovati jedinstven protest“, kazao je Puhalo za O-kanal (tv platforma dnevnog lista Oslobođenje). Prema njegovim riječima, etničke podjele koje održavaju političke elite dodatno otežavaju solidarnost među građanima. Ističe da u BiH nije jasno ni protiv koje vlasti bi se protestiralo, s obzirom na složenost političkog sistema: „Imamo deset kantona, dva entiteta, Distrikt Brčko i nivo Bosne i Hercegovine – koga bi tu trebalo skinuti s vlasti?“

Početak kraja entonacionalističkog uticaja?

Iako se „etnonacionalisti“ desetljećima trude da u etnički podijeljenom i administrativno složenom bh. društvu onemoguće bilo kakav zajednički građanski neposluh ili javno izražavanje nezadovoljstva, Adi Selman vjeruje da toj praksi ipak dolazi kraj.

„Etnonacionalizam je u povlačenju, jer su mladi postali svjesni da nas tri nacionalističke grupe (političke stranke sa nacionalnim predznakom) i maskirani 'liberali' (stranke centra i ljevice) 30 godina dijele i varaju kako bi nas lakše pokrali“, kaže Selman.

Studenti „pokretačka snaga promjena“

Zato će, kako ističe, protest u Sarajevu biti „protest svih građana BiH“. „Došlo je vrijeme da se svi mi, građani BiH, bez obzira na to kako se zvali i odakle dolazili, organizirano suprotstavimo nepravdi i da se izborimo za opstanak i budućnost na ovim prostorima“, zaključuje Selman.

On je ubijeđen da studenti u BiH mogu biti „pokretačka snaga promjena“. „To je već dokazano putem interneta i 'digitalnog aktivizma', a sada je vrijeme da se sve preseli i u offline sferu - na ulice naših gradova“, ističe Selman u razgovoru za DW.

Pravda za žrtve

„Činjenica je da tri mjeseca nakon tragedije u Jablanici, Buturović Polju, Fojnici i drugim dijelovima BiH institucije nisu uradile apsolutno ništa na krivičnoj odgovornosti“, kaže Selman.

Tužilaštvo Hercegovačko-neretvanskog kantona navodi da su predistražne radnje u toku, ali do sada niko nije pozvan na informativni razgovor, prenose mediji u BiH. Studenti i građani zato izlaze na ulice s jasnim zahtjevom – odgovornost i pravda za žrtve.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu