Propuštene šanse: Kritike njemačke politike na Balkanu

Frankfurter Allgemeine Zeitung piše o analizi odnosno dokumentu Fondacije Friedrich Ebert, koja je bliska njemačkoj Socijaldemokratskoj stranci (SPD), za koji ne postoji datum, ali iz konteksta proizilazi da je pisan 2024. godine.

FAZ o dokumentu piše: „Nosi jednostavan naslov "Dokument za raspravu: temeljna pitanja njemačke balkanske politike" i oznaku "Nacrt - Nije za objavljivanje".

Autor članka Michael Martens špekulira da dokument nije za objavljivanje jer je u njemu balkanska politika posljednjih godina opisana kao kratkovidna, puna slijepih ulica, neučinkovita ili čak kontraproduktiva. "Konačno, za politiku koja je kritizirana u ovom papiru, nije suodgovorno samo Ministarstvo vanjskih poslova već i Ured vlade pod kancelarom Olafom Scholzom."

„Njemački diplomati u regiji, baš kao i lokalni političari na zapadnom Balkanu, imaju isto iskustvo: U Berlinu nema pravog interesa za Balkan. U regiji postoji mnogo priča o slabo informiranim ili nezainteresiranim njemačkim diplomatskim šefovima u kratkim posjetima regiji, koji radije gledaju u svoje mobitele tražeći najnovije vijesti nego što provedu sat vremena istražujući svoju okolinu. Neki ispadaju smiješni, drugi zastrašujuće, niko ne djeluje ohrabrujuće. Pritom se na prvi pogled nezainteresiranost čini sasvim razumljiva: Države Zapadnog Balkana male su i ekonomski slabe; tamo se ne pregovara o velikim pitanjima našeg vremena", piše FAZ i procjenjuje da politič radije putuju u Indiju, Kinu ili na Bliski istok, gdje se „navodno može malo utjecati na veliki kotač istorije", pri čemu je upitno koliko Njemačka uopće ima utjecaja u tom smislu.

U dokumentu se međutim, kako piše FAZ, procjenjuje da bi, nasuprot tome, na Balkanu Njemačka mogla utjecati na ponešto. 

Velike mogućnosti djelovanja

"Ni u jednoj drugoj regiji mogućnosti djelovanja nisu tako velike, troškovi preorijentacije trenutne politike tako mali i rizik od nastavka statusa quo u poređenju s drugima tako visok", piše u dokumentu Fondacije Friedrich Ebert, bliske SPD-u. Kako bi se iskoristile takve mogućnosti, regija u Ministarstvu vanjskih poslova ili kancelarskom uredu ne bi smjela biti na razini referenata, već mora biti u najvažnijim rukama, kao što je to bio slučaj u vrijeme mandata kancelara Gerhard Schroedera i ministra vanjskih poslova Joschke Fischera. Njemačka vlada raspolaže krucijalnim potencijalom za aktivno oblikovanje politike, koji je do sada ostao neiskorišten. Strateška promjena je neophodna", stoji u dokumentu", piše FAZ.

„Njemačka, kako se dalje navodi u dokumentu, ima srednjoročni, ekonomski interes u regionu kroz osiguranje ugovora o sirovinama (npr. rudarenje litija u Srbiji) i kada je riječ o razvoju energetskih i infrastrukturnih koridora. U tom kontekstu se u dokumentu Fondacije Friedrich Ebert zalažu i za potencijalno oštriji kurs prema akterima, koji podrivaju pravnu državu i demokratiju u zemljama Zapadnog Balkana. Navedeni su primjeri kako se u odnosu na stepen eskalacije može izvršiti pritisak : ekonomsko-politički npr. suspenzijom investicijskih garancija a na europskom nivou suspenzijom ili ograničavanjem vizne liberalizacije, šta Njemačka ne bi mogla uraditi samostalno. Posebno često se u analizi spominje srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, čiji je sistem vladavine u dokumentu označen samo kao „režim", piše FAZ.

List dodaje da se u dokumentu za raspravu Fondacije Friedrich Ebert skeptično gleda na ideju da se zemlje Zapadnog Balkana prime u EU kako bi se time oslabio utjecaj Rusije. „Jer prijem nedemokratskih ili neotpornih režima u EU, koji su vrlo prijemčivi za vanjske utjecaje, predstavlja veći geopolitički rizik nego neučlanjenje ovih zemalja u EU", piše u dokumentu Friedrich Eberta kojeg citira FAZ. Pri čemu se u dokumentu, kako piše FAZ, konstatira: "Pa ipak, uvjerljiva europska ponuda regionu je neophodna."

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu