Propalestinskim aktivistima prijeti deportacija iz Njemačke

Berlinske vlasti žele protjerati četiri osobe iz inozemstva koje su, prema navodima policije, sudjelovale u nasilnim propalestinskim prosvjedima u Berlinu. Tri osobe dolaze iz Europske unije, točnije iz Irske i Poljske, dok četvrta osoba ima američko državljanstvo.

Sva četvorica sredinom marta primila su rješenja iz Berlinskog državnog ureda za useljavanje koja nalažu njihovo napuštanje Njemačke. To je potvrdila i nadležna uprava za unutarnje poslove Senata u Berlinu za Deutsche Welle. Rješenja su povezana s incidentima na Slobodnom sveučilištu (Freie Universität FU) u Berlinu 17.10.2024.

Tog dana skupina nasilnih i maskiranih osoba provalila je u jednu zgradu sveučilišta. „Kao posljedica toga, došlo je do značajnih oštećenja unutar zgrade, uključujući grafite povezane s 'izraelsko-palestinskim kompleksom', kao i drugih kaznenih djela", navodi Senatska uprava Berlina.

Na fotografijama objavljenima na platformi X, koje prikazuju zgradu FU-a nakon pokušaja okupacije, mogu se vidjeti natpisi poput „From the river to the sea, Palestine will be free" (što njemačke vlasti definiraju kao poziv na uništenje Izraela) i „Free Gaza". Na zidove su također našarana crvena trokutasta obilježja. Hamas koristi okrenuti crveni trokut u svojim propagandnim videima za označavanje ciljeva. Savezno ministarstvo unutarnjih poslova smatra ga zabranjenim simbolom.

Kako bi protjerale tri osobe iz EU-a, vlasti su im ukinule pravo na slobodu kretanja unutar EU-a koje im omogućuje boravak u Njemačkoj. To je potvrdio odvjetnik Alexander Gorski za DW. „Ova rješenja su donesena jer su protiv naših klijenata podnesene brojne kaznene prijave. Međutim, još uvijek nema presuda", naglašava Gorski, koji zastupa dvoje od četvero okrivljenih. Za slučaj koji se dogodio na FU-u, još uvijek nije dobio kaznene spise.

Nesuglasice oko prosvjeda traju mjesecima

Četvero pogođenih navodno su sudjelovali i na drugim propalestinskim skupovima. Od početka rata između Izraela i Hamasa nakon terorističkog napada Hamasa 7. oktobra 2023., širom svijeta se održavaju prosvjedi pa tako i u Njemačkoj. Mnogi prosvjednici žele izraziti neslaganje s postupcima izraelske vojske i ukazati na patnje civilnog stanovništva.

Kritiziraju pritom da se u Njemačkoj prema njima postupa neproporcionalno strogo i da im se uskraćuje pravo na slobodno izražavanje mišljenja. Aktivistica i književnica Yasmeen Daher, primjerice, izjavila je u intervjuu za dnevnik „Tageszeitung" da mnogi mediji demonstrante paušalno prikazuju kao antisemite.

Postupanje njemačkih vlasti kritizira i Amnesty International. Smatra da zabrana slogana „From the river to the sea" i crvenog trokuta te njihove kaznene posljedice idu predaleko. Oba simbola, kako tvrdi AI, predstavljaju solidarnost s Palestincima i nisu izravno povezana s Hamasom. Njemački političari međutim interpretiraju slogan kao poziv na uništenje Izraela, ali su sudovi više puta presudili da se radi i o miroljubivom izrazu solidarnosti i želji za jednakim pravima za sve u regiji.

Vlasti često opravdavaju svoje postupke tvrdnjom da žele suzbiti tzv. moderni „antisemitizam usmjeren prema Izraelu". Berlinska senatorica za unutarnje poslove, SPD-ova političarka Iris Spranger, primjerice, govori o „opasnosti daljnje radikalizacije" male nasilne skupine među propalestinskim aktivistima.

Slobodno sveučilište govori o „nasilnom napadu"

U slučaju događaja od 17.10., FU Berlin govori o „nasilnom napadu". Incident je izazvao pozornost i izvan granica Berlina. U javnom priopćenju FU-a stoji: „Osobe su postupale iznimno brutalno, fizički su napale zaposlenike i verbalno im prijetile."

Policija je zaustavila pokušaj okupacije i uhapsila četiri osobe. Protiv njih su podnesene kaznene prijave, između ostalog zbog narušavanja javnog reda i mira. Berlinski gradonačelnik Kai Wegner (CDU) oštro je osudio incident: „Upad takozvanih pro-palestinskih aktivista na Slobodno sveučilište ponovno pokazuje da nisu zainteresirani za dijalog, već poznaju samo: uništavanje imovine, nasilje i mržnju."

Studentski zbor FU-a je ubrzo nakon incidenta objavio vlastito priopćenje i kritizirao nedostatak dijaloga s policijom i pretjerano strogo postupanje.

Neki mediji navode da su okrivljeni sjekirama upali u prostorije sveučilišta, uništavali inventar i prijetili osoblju.

Što su točno četvero pogođenih toga dana učinili, još nije sudski dokazano. U jednom slučaju već je donesena oslobađajuća presuda. Optuženik je bio optužen da je policajca nazvao „fašistom". Vrijeđanje službenih osoba kazneno je djelo u Njemačkoj.

Kada se mogu protjerati građani EU-a?

Zašto se ipak okrivljeni mogu protjerati? Prema riječima odvjetnika Gorskog, njegovim klijentima se predbacuje da „neizravno podržavaju Hamas i šire antisemitizam". No prema navodima medija The Intercept, za to zasad ne postoje konkretni dokazi.

Umjesto toga, čini se da se nalog za protjerivanje iznimno poziva na tzv. „njemački državni raison d'être" (državni rezon). To je politički iskaz prema kojem sigurnost i postojanje Izraela predstavljaju temeljnu obvezu njemačke države. No taj princip nije pravno obvezujući niti je ukorijenjen u Ustavu.

Sva četvorica podnijela su tužbe protiv protjerivanja Upravnom sudu u Berlinu, a krajnji rok za njihovo izvršenje je 21. travnja. Trenutno se još nalaze u Berlinu.

EU sloboda kretanja kao temeljno pravo

U Europskoj uniji svaki građanin ima pravo nastaniti se u drugoj zemlji. Ova sloboda kretanja pruža posebnu zaštitu građanima EU-a. Međutim, ona ima svoje granice kada postoji „dovoljno ozbiljna prijetnja javnom redu ili sigurnosti" u zemlji domaćinu. Ključno je pritom individualno ponašanje građanina EU-a.

Prema EU pravu, prag za protjerivanje je vrlo visok. To se, prema riječima profesora međunarodnog prava Matthiasa Goldmanna s EBS Sveučilišta u Wiesbadenu, odražava i u sudskoj praksi Europskog suda. Taj sud vrlo ograničeno tumači razloge za ukidanje boravišta, posebno kad se radi o ugrožavanju javnog reda. „Za to je potrebna kaznena presuda. Jedna obična presuda nije dovoljna." Prema riječima njihovog odvjetnika, pogođeni do sada nisu osuđeni.

Jesu li protjerivanja razmjerna?

Unutar berlinskih vlasti navodno postoje neslaganja oko protjerivanja. O tome izvještava berlinski dnevnik „Tagesspiegel". Prema tom izvještaju, viši službenici nadležnog ureda za useljavanje izrazili su zabrinutost: navodi nisu dovoljni za oduzimanje slobode kretanja unutar EU-a.

Slični stav zastupa i odvjetnik Gorski. On smatra da su protjerivanja „grubo protuzakonita" i ne vjeruje da će doživjeti sudsku potvrdu. Po njegovu mišljenju, zakon o useljavanju u ovom se slučaju koristi kao „instrument represije protiv društvenih pokreta, a osobito propalestinskog pokreta".

Povlači i paralelu sa SAD-om, gdje se trenutačno oduzimaju vize stranim studentima koji su navodno sudjelovali u pro-palestinskim akcijama. Posebnu pažnju izazvao je slučaj jedne doktorandice koja je, vjerojatno zbog članka u studentskim novinama, uhapšena na ulici u blizini Bostona.

„Borba protiv određenih političkih stavova"

Pravni stručnjak Matthias Goldmann smješta protjerivanja u širi kontekst i kritizira berlinsku vladu: „Ova je vlada definitivno najproblematičnija u Njemačkoj kada je riječ o borbi protiv solidarnosti s Palestinom. To se vidi i po broju uhićenja, zabranama demonstracija."

Prema njegovom mišljenju, riječ je i o „borbi protiv određenih političkih stavova" u kontekstu rata u Gazi i bliskoistočnog sukoba. Optužba za antisemitizam, kaže, koristi se kao izgovor za urušavanje pravnih zaštitnih mehanizama.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu