Prekretnica ili ćorsokak: Iran i SAD ponovo pregovaraju

U subotu, 12. aprila, Iran i SAD ponovo namjeravaju da započnu pregovore o iranskom nuklearnom programu. Iranski ministar inostranih poslova Abas Aragči će u Omanu, kako je naglasila vlada, voditi indirektne razgovore sa američkim specijalnim izaslanikom za Bliski istok, Stiveom Vitkofom.

Iranski vjerski i politički lider, ajatollah Hameneji, izjavio je da "smo spremni za pregovore sa SAD, ali ne direktne", rekao je iranski predsjednik Masud Pešeskijan u srijedu, 9. aprila. „Ne vodimo direktne pregovore jer ne vjerujemo SAD." U isto vrijeme, naglasio je da ajatolah Hameneji nema ništa protiv američkih investitora u Iranu. „Ono što odbijamo su teorije zavjere, pokušaji svrgavanja vlasti i pogrešne političke mjere koje oni sprovode." Prema iranskim medijima, ministar spoljnih poslova Omana, Sajid Badr Albusaidi, takođe će učestvovati u pregovorima.

Približavanje na distanci

Američki predsjednik Donald Tramp, međutim, potvrdio je da će pregovori biti direktni. On teži novom sporazumu sa Iranom kako bi ograničio kontroverzni iranski nuklearni program. Njegov dugogodišnji prijatelj i specijalni izaslanik za Bliski istok, Stiv Vitkof, otputovaće u Oman kako bi se u subotu sastao sa iranskom delegacijom.

Iranski ministar inostranih poslova Abas Aragči ima potrebna ovlašćenja da unaprijedi diplomatske inicijative u vezi sa SAD, smatra Mostafa Najafi, stručnjak za međunarodne odnose i strategije sigurnosti u Iranu. Prema njegovom mišljenju, različita očekivanja i percepcije u Iranu i SAD oblikovaće pregovore, a ne pitanje da li će biti direktni ili indirektni.

„Iran želi da fokus pregovora bude na nuklearnom programu. Predsjednik Tramp je, međutim, u pismu Teheranu tražio ne samo smanjenje nuklearnih i balističkih kapaciteta, već i promjenu regionalne politike Irana. Ovi zahtjevi su daleko od očekivanja Teherana“, piše Najafi na upit DW-a. „Ako SAD, u okviru svoje politike 'maksimalnog pritiska', pokušaju da sprovedu maksimalna očekivanja, pregovori će vjerovatno završiti u ćorsokaku, jer Iran nije spreman da potpuno odustane od svog nuklearnog programa, niti da pregovara o svom raketnom programu.“

Predsjednik SAD Donald Tramp je početkom marta poslao pismo iranskoj vjerskoj i političkoj vlasti, na koje je Iran odgovorio krajem marta. Koje su tačno poruke razmijenjene, nije poznato javnosti. Tramp je u ponedeljak izjavio da se Iran nalazi u „velikoj opasnosti" ako pregovori propadnu.

U intervjuu za američku televiziju NBC krajem prošlog mjeseca, Tramp je otišao i dalje, rekavši: „Ako ne postignu dogovor, biće bombardovanja kakvog još nije bilo.“

Protivrječna signaliziranja?

„U subotu neće biti pregovora. Biće samo sastanak“, izjavila je portparolka Ministarstva spoljnih poslova SAD, Tami Brus. Naglasila je 8. aprila da će američki specijalni izaslanik Stiv Vitkof prenijeti poruku protiv iranskog nuklearnog programa.

SAD žele „potpuno zaustavljanje" iranskog nuklearnog programa, rekao je Majk Valc, savjetnik za nacionalnu sigurnost američke vlade, 23. marta za CBS. Iz perspektive nekih republikanskih senatora kao što je Tom Koton ili izraelskog premijera Benjamina Netanjahua, to znači potpunu demilitarizaciju Irana, prema modelu Libije.

Libija je 2003. godine, pod vođstvom Muamara el Gadafija, odlučila da potpuno odustane od svog nuklearnog programa, uključujući planove za razvoj oružja za masovno uništenje, kako bi u zamjenu za to ukinula sankcije i ponovo se integrisala u međunarodnu zajednicu. Libija se formalno smatra pozitivnim primjerom mirnog razoružanja. Međutim, nakon što je Gadafi svrgnut 2011. godine tokom Arapskog proljeća i NATO intervencije, Iran danas slučaj Libije vidi kao prijetnju.

Stiv Vitkof, s druge strane, čini se da zastupa drugačiji diplomatskiji stav od nacionalnog savjetnika za bezbjednost SAD. Prije tri nedelje je rekao da je predsjednik Tramp u pismu ajatolahu Aliju Hameneiju predložio uspostavljanje programa verifikacije kako bi se osiguralo da Iran ne koristi nuklearni materijal u vojne svrhe. Vitkof je izjavio: „Treba da uspostavimo program verifikacije, kako niko ne bi morao da brine o mogućoj upotrebi njihovog nuklearnog materijala za atomsku bombu."

 Nema atomsku bombu

Izrael trenutno smatra iranski nuklearni program prijetnjom po svoju egzistenciju. Iranska vlast ne priznaje Izrael i redovno prijeti njegovim uništenjem. „Dobar dogovor mora obezbijediti sigurnost Izraela", kaže stručnjak za Iran Arman Mahmudijan, predavač za studije Bliskog istoka na Univerzitetu Južne Floride, na zahtjev DW-a.

Teheran, međutim, zvanično tvrdi da njegov nuklearni program služi isključivo u mirnodopske svrhe. Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) međutim izražava zabrinutost. Prema riječima šefa IAEA, Rafaela Grosija, Iran obogaćuje uran u obimu koji je veći nego u svim ostalim zemljama koje nisu nuklearne sile. U sporu oko svog nuklearnog programa, Iran je značajno povećao obogaćivanje urana.

Ako pritisak na zemlju bude rastao, Iran bi mogao ozbiljno razmisliti o tome da li bi trebalo da posjeduje nuklearno oružje, upozorio je ministar spoljnih poslova Sejed Abas Aragči u decembru 2024. Iako Iran posjeduje neophodno znanje za proizvodnju nuklearnog oružja, do sada se svjesno opredijelio da ga ne razvija.

„Pregovori moraju biti vođeni tako da se isključi sposobnost Irana da napravi nuklearne bombe“, kaže Mahmudijan i dodaje: „Predsjednik Trump je posljednjih nedelja više puta naglašavao da Iran ne smije doći u posjed atomskih bombi. To bi mogao biti signal da pregovori treba da se fokusiraju na iransko nuklearno pitanje. Za to bi moglo postojati tehničko rješenje."

Pregovori neće biti jednostavni, očekuje Mahmudijan. Iranci imaju ogromnu sumnju da pregovori neće dovesti do ukidanja sankcija. Iz njihovog ugla, SAD moraju garantovati da će sankcije biti trajno ukinute.

2015. godine, Iran i nekoliko svjetskih sila, uključujući SAD, postigli su nuklearni sporazum. Prema tom sporazumu, Iran se obavezao da će značajno ograničiti svoj nuklearni program u zamjenu za ukidanje sankcija. Međutim, 2018. godine, predsjednik Trump je jednostrano otkazao sporazum tokom svoje prve predsjedničke kancelarije.

U odgovoru na to, Iran je počeo da se postepeno distancira od sporazuma i danas je mnogo bliži izgradnji atomskih bombi nego ikada prije.

Ovaj tekst je prethodno objavljen na njemačkom jeziku. 

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu