Pregovori o Ukrajini: Koju ulogu igra Turska?

Najkasnije od telefonskog razgovora između američkog predsjednika Donalda Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina, kao i zbog otvorenih razlika između SAD-a i Evropljana na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji,u ratu Rusije i Ukrajine započelo je novo razdoblje. Od tada, diplomatske aktivnosti su se značajno intenzivirale: prije svega Evropljani i sama Ukrajina pokušavaju da se reorganizuju. Upravo iz tog razloga ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ove sedmice boravio je u Turskoj.

Iako Turska trenutno ne sjedi za pregovaračkim stolom sa Sjedinjenim Državama i Rusijom, njen predsjednik Redžep Tajip Erdogan i dalje polaže nade da će njegova zemlja u budućnosti igrati ključnu ulogu u mirovnim pregovorima sa Rusijom i u novoj bezbjednosnoj arhitekturi.

Turski balans između Rusije i Ukrajine

Turska je tokom rata između Rusije i Ukrajine stalno nastojala da diplomatske kanale ka obje strane održi otvorenima, istovremeno gajeći dobre odnose i sa Moskvom i sa Kijevom. Erdogan želi da nastavi ovu politiku.

To je ponovio i tokom posjete Zelenskog Ankari. Erdogan je izjavio da će Turska pružiti svaku moguću podršku kako bi se pregovori završili trajnim mirom. Takođe je predložio Tursku kao „idealnog domaćina za moguće razgovore između Rusije, Ukrajine i SAD-a“. Naglasio je da obje strane vide Tursku kao „pouzdanog posrednika“. Međutim, pitanje je da li će ovaj prijedlog biti prihvaćen.

Turska ostala po strani

Helin Sari Ertem, politikološkinja sa Univerziteta Medenijet u Istanbulu, ističe da Turska već dugo želi da preuzme ulogu posrednika u ovom sukobu kao regionalna sila u usponu. Međutim, turski napori su nedavno naišli na prepreke. „Turska se osjeća isključenom – kao i evropske zemlje – još od američko-ruskog samita u Saudijskoj Arabiji. To treba jasno naglasiti.“ Ankara je uložila mnogo u svoju posredničku ulogu. „Ali da li će Turska i dalje igrati ulogu? Sasvim je moguće da SAD to žele“, kaže Ertem, dodajući da je Turska spremna da tu ulogu preuzme.

Turska je već odigrala konstruktivnu ulogu u uspostavljanju tzv. „žitnog koridora“ u Crnom moru, koji je omogućio izvoz ključnih prehrambenih proizvoda iz Ukrajine. Fatih Džejlan, bivši ambasador Turske pri NATO-u, podsjeća da je Ankara već u prvim mjesecima rata pokušala da u Antaliji i Istanbulu posreduje u pregovorima. Međutim, isključivanje Evrope iz razgovora o ulozi Turske dovelo je u nezavidan položaj sve evropske partnere Ukrajine – ali i samu Tursku. „Dok ne postane jasno kakav plan se predlaže, nemoguće je dati bilo kakvu validnu podršku. To je iluzija“, kaže Džejlan.

On takođe upozorava da trenutna kriza u odnosima između SAD-a i Evrope po pitanju bezbjednosti, ekonomije i trgovine može uticati i na Tursku. „Ako neko misli da može ostati po strani, to je iluzija“, ističe Džejlan. Slabljenje evropskih ekonomija usljed konflikta negativno bi uticalo i na trgovinski bilans Turske. „To bi direktno pogodilo i Tursku“, zaključuje on.

Hoće li Turska biti uključena u bezbjednosne garancije za Ukrajinu?

Zelenski je tokom konferencije za štampu sa Erdoganom naglasio važnost sveobuhvatnih bezbjednosnih garancija za Ukrajinu. Neposredno prije nego što je napustio Ankaru, ponovio je ovaj zahtjev pred novinarima: „Ako NATO ne bude garancija, ko će nam onda garantovati bezbjednost? Razgovarali smo i sa predsjednikom Erdoganom o mogućim bezbjednosnim garancijama od strane jakih zemalja sa snažnim vojskama, uključujući i Tursku.“

Prema Fatihu Džejlanu, još uvijek postoje mnoga otvorena pitanja: „Nije dovoljno samo reći: ‘Poslaćemo trupe!’ To mora biti definisano kroz multilateralne pregovore, u kojima bi učestvovali i EU i Turska, ili se tema mora iznijeti pred Savjetom bezbjednosti Ujedinjenih nacija. Dakle, prvo bilateralni pregovori između SAD-a i Rusije moraju biti prebačeni u širi, multilateralni okvir.“

Tek tada bi Turska mogla da igra značajniju ulogu. Helin Sari Ertem takođe smatra da bi Turska, slično kao i evropske zemlje, mogla biti „gurnuta“ ka ulozi u očuvanju mira u istočnoj Ukrajini. Ankara bi na to možda bila spremnija nego mnoge članice EU.

Crno more i konvencija iz Montrea

Erdogan je takođe istakao da bi nova pravila o bezbjednosti pomorskog saobraćaja u Crnom moru mogla biti ključni element povjerenja za mirovni proces. Fatih Džejlan upozorava da bi, ako Rusija zadrži okupirane teritorije u Ukrajini nakon mirovnih pregovora, značaj Crnog mora dobio novu dimenziju. U tom slučaju, bezbjednost pomorske plovidbe u Crnom moru bi morala biti ponovo razmotrena, a Turska bi neminovno postala dio tih bezbjednosnih garancija.

Ako se u budućnosti bude govorilo o brzom mirovnom procesu, bezbjednost Crnog mora, naročito slobodan prolaz trgovinskih brodova, postaće još relevantnija tema. Politikološkinja Ertem podsjeća da su tokom rata u Crnom moru postavljene mine u blizini obala Ukrajine i Rusije, što predstavlja prijetnju za trgovinske brodove, koje Turska visoko cijeni. Rumunija, Bugarska i Turska su već potpisale sporazum o uklanjanju tih mina.

„Od kako su održani američko-ruski pregovori u Rijadu, vidimo da se najviše raspravlja o obezbjeđivanju mira unutar Ukrajine. Međutim, to ne bi trebalo posmatrati samo kroz prizmu teritorijalnog mira u Ukrajini. Mir u Crnom moru takođe mora biti osiguran. Mislim da će upravo na to Turska skrenuti pažnju“, zaključuje Ertem.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu