Predsjednički izbori u Ukrajini: Glasanje u sjenci rata

Već u julu ove godine bi u Ukrajini mogli da se održe izbori - ubrzo nakon ukidanja ratnog stanja, što Vašington želi da postigne do 20. aprila. To je 30. marta izvijestio međunarodni nedeljnik "The Economist". Prema navodima lista, predsjednik Volodimir Zelenski, koji je prvi put izabran na petogodišnji mandat u ljeto 2019. godine, planira da se kandiduje za drugi mandat. On je "prošle nedelje" naložio svom timu da organizuje izbore nakon početka sveobuhvatnog prekida vatre.

Još uvijek nema priprema za izbore

U Ukrajini trenutno nisu u toku pripreme za izbore, izjavio je 31. marta predsjednik Poslaničkog kluba vladajuće partije "Sluga naroda" David Arahamija na ukrajinskom kanalu "Suspilne". "Sve stranke i poslanički klubovi u parlamentu bili su saglasni da bi izbori trebalo da se održe šest mjeseci nakon ukidanja ratnog stanja," rekao je Arahamija.

Krajem februara, ukrajinski parlament usvojio je deklaraciju "O podršci demokratiji pod uslovima ruske agresije". U toj deklaraciji podržava se Zelenski i odbacuju optužbe ruskog predsjednika Vladimira Putina da Zelenski više nije legitimni šef države. U deklaraciji se potvrđuje da će predsjednički izbori biti održani "čim bude osiguran sveobuhvatan, pravedan i održiv mir".

I Sjedinjene Američke Države i Rusija su više puta zahtijevale da se u Ukrajini održe novi izbori. Američki predsjednik Donald Tramp nazvao je Zelenskog u februaru čak "diktatorom bez izbora". Međutim, u Ukrajini su po Ustavu izbori zabranjeni tokom ratnog stanja.

Koji bezbjednosni rizici postoje?

Mnogi Ukrajinci navikli su na svakodnevno granatiranje, ali ipak bi velike predizborne manifestacije, debate ili susreti kandidata i birača u sadašnjim uslovima bili izuzetno rizični. Stoga Kijev u svim razgovorima zahtijeva bezbjednosne garancije. Tako bi primirje trebalo da važi ne samo na frontu, već bi trebalo da se osigura da biračka mjesta ne postanu mete vazdušnih ili terorističkih napada.

I nije isključeno da se tako nešto može dogoditi, upozorava Olga Ajvasovska, direktorka društvene mreže "Opora", koja nadgleda održavanje izbora u Ukrajini. "S obzirom na napade na regrutne centre i sabotaže željeznice, treba računati s tim da će Rusija nešto slično učiniti i sa biračkim mjestima. Stoga bi izborni zakon za period nakon rata trebalo da reguliše kako postupiti u takvom slučaju tokom izbora ili prebrojavanja glasova, čak i kod simuliranih terorističkih napada", kaže Ajvasovska.

Da li se svi birači mogu evidentirati?

Prvog dana sveobuhvatne ruske invazije, Centralna izborna komisija je blokirala pristup biračkim spiskovima, kako bi zaštitila i njega i podatke građana. U tom trenutku bilo je registrovano oko 34,7 miliona birača.

Tek u decembru 2023. godine, komisija je djelimično nastavila rad na bazi podataka. Trenutno je fokusirana na ažuriranje adresa biračkih mjesta, jer je Ukrajina tokom procesa dekomunizacije i derusifikacije promijenila imena mnogih mjesta i ulica. Takođe, komisija evidentira ratnu štetu. Do 2024. godine, samo na teritoriji Kijeva, 7.500 biračkih mjesta je bilo pogođeno borbenim dejstvima.

U biračkom spisku građani su upisani prema svom stalnom mjestu boravaka. Međutim, od početka ruske invazije 2022. godine, broj interno raseljenih osoba je višestruko porastao - u decembru 2024. ih je, prema podacima Međunarodne organizacije za migracije (IOM), bilo više od 3,6 miliona. Mnogi od njih se ne prijavljuju na novoj adresi ili to čine sa zakašnjenjem, primjećuju stručnjaci iz kijevskog instituta Razumkov. "Kao rezultat toga, adrese birača nisu ni ažurirane ni pouzdane", navodi se u studiji istraživača.

Šta je sa Ukrajincima u inostranstvu?

Pored interno raseljenih, tu su i ukrajinske izbjeglice u inostranstvu - prema podacima IOM-a, krajem 2024. ih je bilo oko šest miliona. Da bi učestvovali na izborima, oni se moraju registrovati u ukrajinskim konzulatima u zemljama u koje su izbjegli. Međutim, kako navode u ukrajinskom Ministarstvu spoljnih poslova, većina to ne čini.

Čak bi i glasanje registrovanih izbjeglica u inostranstvu bilo komplikovano. Do sada su biračka mjesta uglavnom bila organizovana u prostorijama konzulata - koji pak ne mogu da prime desetine hiljada građana u jednom danu. Stoga bi trebalo iznajmiti dodatne prostorije, barem u velikim gradovima u kojima danas živi najveći broj Ukrajinaca. Još uvijek, međutim, nije jasno kako postupiti sa Rusijom i Bjelorusijom, gdje se, prema podacima UN-a, do kraja 2024. godine nastanilo 1,3 miliona Ukrajinaca.

Prema anketi Razumkov centra, oko 47 procenata Ukrajinaca smatra da bi izbjeglice u inostranstvu trebalo da imaju pravo glasa na izborima u svojoj domovini, dok je oko 36 procenata protiv toga. Međutim, čini se da mnogi Ukrajinci u inostranstvu postepeno gube interesovanje za politički život u svojoj zemlji. Anton Hruščetski iz Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju (KIIS) izjavio je za DW da je samo trećina od 801 ispitanog izbjeglice, koje je KIIS anketirao u maju prošle godine u Poljskoj, Njemačkoj i Češkoj, izrazila želju da učestvuje na narednim izborima.

Glasanje putem aplikacije kao za Pjesmu Evrovizije?

Možda se čini da bi mnogi logistički problemi mogli biti lako riješeni glasanjem na daljinu - putem pošte, kao u Njemačkoj, ili pomoću elektronskih sistema poput ukrajinske aplikacije "Dija", koju koristi više od 21 milion Ukrajinaca u zemlji i inostranstvu. Preko nje je, na primjer, u februaru izabran ukrajinski predstavnik za ovogodišnji Pjesmu Evrovizije. "Ali tada je sistem pao, zbog čega se aplikacija još ne može smatrati pouzdanom", kritikuje poslanica Alina Zahoruiko iz vladajuće partije "Sluga naroda".

"Rusija ne može uticati na izbore samo fizički ili hakerskim napadima, već i putem informacija preko medija i društvenih mreža", naglašava Olha Ajvasovska. S njom se slaže predsjednik Odbora za slobodu mišljenja u ukrajinskom parlamentu, Jaroslav Jurčišin iz frakcije "Holos" (Glas). Ipak, ukrajinski mediji i država razvili su metode za borbu protiv ruske dezinformacije tokom posljednje tri ratne godine.

Jurčišin dalje ističe da će učesnici mirovnih pregovora vjerovatno odrediti datum izbora. Takođe, Ukrajina mora koordinisati izbore sa svojim partnerima, jer joj jednostavno nedostaju sredstva za njihovo sprovođenje. "Mnogi aspekti budućeg primirja, a time i izbora, danas se ne mogu predvidjeti. Međutim, postoje očigledni izazovi, i parlament bi već sada trebalo da reformiše izborni zakon kako bi na njih odgovorio", smatra poslanik.

U tom kontekstu, predsjednik Centralne izborne komisije Oleh Didenko izjavio je za list "Ukrajinska pravda" da će pripreme za izbore nakon završetka rata trajati duže nego što trenutni zakon predviđa. Stoga bi relevantni pravni postupci morali biti prilagođeni posljedicama rata.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu