Neizvjesna budućnost regulative za Zapadni Balkan

„Njemačkoj su potrebni radnici – najmanje 400.000 godišnje, kažu stručnjaci. Jedna od mogućnosti da ti ljudi dođu u Njemačku jeste takozvano pravilo za Zapadni Balkan. Međutim, pod novom vladom sa Friedrichom Merzom na čelu, to pravilo bi moglo biti značajno ograničeno", piše Tageszeitung (TAZ).

Njemački list pojašnjava kako putem ove posebne regulative za Zapadni Balkan, ljudi iz Albanije, BiH, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije mogu bez problema doći u Njemačku na rad. Za to im nije potrebna stručna sprema niti druga kvalifikacija. Dovoljno je da imaju ponudu za posao i odobrenje Savezne agencije za rad i zapošljavanje. Ovo pravilo uvedeno je 2015. godine s ciljem da se smanji broj često beznadnih zahtjeva za azil iz ovih zemalja – omogućavajući ljudima regularan pristup tržištu rada.

Od tada je, navodi TAZ, broj zahtjeva za azil iz zemalja Zapadnog Balkana značajno opao. Migranti iz ovog dijela Evrope često rade u medicinskom i građevinskom sektoru, restoranima i hotelima. Tzv. semaforska vlada Olafa Scholza (SPD, Zeleni i Liberali) je 2024. godine ne samo produžila pravilo za Zapadni Balkan, već je i povećala kvotu za dodjelu radnih viza sa 25.000 na 50.000 godišnje.

Novu vladu će gotovo sigurno predvoditi Demohrišćanska unija (CDU) Friedricha Merza a trenutno su u toku koalicioni pregovori između CDU-a, bavarskih demohrišćana CSU-a i SPD-a. „Ali, na iznenađenje svih, u dokumentu radne grupe za rad i socijalna pitanja nije se našla nijedna riječ o regulativi za Zapadni Balkan", piše TAZ. „U ranijem pregovaračkom dokumentu je stajalo da se želi ponovo "ograničiti" imigracija putem ovog pravila – i to na prvobitnih 25.000 osoba godišnje. Na upit njemačkog lista, CDU nije želio komentarisati tekuće pregovore, dok SPD nije odgovorio do zaključenja ovog izdanja TAZ-a.

Stručnjaci upozoravaju na posljedice

Ekonomski stručnjak Herbert Brücker iz Instituta za istraživanje tržišta rada i zanimanja (IAB), koji je evaluirao učinke dolaska radne snage sa Zapadnog Balkana, smatra da, shodno tome, ukidanje ovog pravila ne bi bila dobra ideja jer se oni „jako dobro snalaze na tržištu rada".

Tri do četiri godine nakon dolaska u Njemačku, oko 95 posto njih i dalje je zaposleno, navodi IAB. To ima veze i s činjenicom da je boravišna dozvola vezana za status zaposlenja "Ali, kako kaže Brücker, oni po stopi zaposlenosti ostvaruju bolje rezultate od bilo koje druge grupe imigranata na tržištu rada. Zapravo su mnogo uspješniji od mnogih domaćih radnika", citira TAZ eksperta Brückera.

Oni gotovo ne koriste socijalnu pomoć a i „nivo kvalifikacija je viši nego što se očekivalo". Pored toga, iako pravilo za Zapadni Balkan ne zahtijeva nikakve kvalifikacije, većina imigranata u Njemačkoj obavlja kvalifikovane poslove. „Ovdje imamo regularne radne odnose, što je dobro za ekonomiju, za kompanije i za poreske prihode", ističe Brücker.

Njemačka svake godine gubi 400.000 radnika zbog demografskih promjena. "Ako dodatno smanjimo kanale koji dobro funkcionišu, imat ćemo ozbiljan problem", dodaje ovaj njemački ekspert.

Alternativni pristup?

Politolog Holger Kolb iz Savjetodavnog vijeća za integraciju i migraciju kaže, međutim, da je radna snaga sa Zapadnog Balkana, kada je regulativa za njihov dolazak na rad uvođena, imala znatno manje mogućnosti da dođe u Njemačku nego što ih danas ima. "Pristup njemačkom tržištu rada u međuvremenu je olakšan. Danas postoje bolji pravni okviri za radnu imigraciju", pojašnjava Kolb i kao primjer navodi ‚partnerski program za priznavanje kvalifikacija‘. "On omogućava ljudima da dođu u Njemačku kako bi radili u određenom zanimanju, dok istovremeno pokušavaju dobiti priznanje svojih svjedodžbi i diploma. Nakon priznavanja kvalifikacija, osoba se smatra stručnjakom i može dobiti trajnu boravišnu dozvolu u Njemačkoj već nakon tri, umjesto pet godina. Također, spajanje porodice za kvalifikovane radnike je olakšano", ukazuje Kolb.

Ovaj politolog zato, za razliku od ekonomskog stručnjaka Brückera, podržava smanjenje kvota za Zapadni Balkan. On smatra da je problematično da kod radne migracije postavljamo pitanje: 'Odakle dolaziš?' To ne bi trebalo biti važno. Više bi trebalo biti riječ 'o sposobnostima' te osobe. "A pravilo za Zapadni Balkan je u suprotnosti s ovom osnovnom idejom“, kaže ovaj njemački ekspert za njemački list Tageszeitung.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu