Efekti radikalne desnice na društvene podjele

Upozorenje na podjele je upozorenje našeg vremena: Donald Tramp dijeli SAD, američka vlada dijeli demokratski Zapad, radikalno desna stranka Alternativa za Njemačku (AfD) dijeli njemačko društvo, pitanje migracija dijeli Evropu, a način na koji se svijet nosi sa klimatskim promjenama dijeli čitavu planetu. Svijet se polarizuje, jaz između društvenih grupa i čitavih zemalja se produbljuje, upozoravaju posmatrači.

Istovremeno, raste broj zajedničkih izazova. Ratovi, sukobi, migracije, trgovina, klima, socijalna pitanja i tehnološki napredak povezuju svijet – bez obzira na podjele i sukobe.

Demokratska društva dugo je bio glas da bolje rješavaju probleme. Pretpostavka je bila: tamo gdje se o društvenim izazovima otvoreno razgovara, raste šansa za dobra rješenja koja podržava široka većina.

Sve manje spremnosti na kompromis

Ali, to je narušeno u polarizovanom svijetu. Jer, spremnost na kompromise i međusobno razumijevanje je opala. Politička atmosfera postala je nepopustljivija.

Sociolog Nils Tajhler sa Istraživačkog instituta za društvenu koheziju Univerziteta u Bremenu upozorava na posljedice polarizacije. Ako se društvene grupe međusobno blokiraju, politički kompromisi postaju nemogući, analizira on u intervjuu za DW. „Što su stavovi prema određenim grupama unaprijed definisaniji i što su veće razlike u simpatijama prema grupama na osnovu samo jednog faktora, to je društvena kohezija ugroženija.“

Studija: Gdje je AfD jak, predrasude su izraženije

U aktuelnoj studiji o društvenim podjelama, istraživački institut je otkrio zapanjujući efekat: tamo gdje je radikalna desnica jaka, efekti podjela se šire daleko izvan njenog biračkog tijela. Jednostavnije rečeno: u uporištima AfD-a, čak i ljudi koji ne glasaju za tu stranku imaju više predrasuda prema manjinama.

Istraživači su ispitivali vezu između regionalnih uspjeha Alternative za Njemačku i simpatija prema određenim društvenim grupama. „Pronašli smo dokaze da u regionima gdje je AfD politički posebno uspješan, ljudi imaju manje sismpatija prema ugroženim grupama i manjinama", kaže Tajhler.

To se odnosi prije svega na migrante, muslimane, homoseksualce i ljude sa nižim obrazovanjem. „To znači da postoje znaci podjele u regionima gdje je AfD jači.“ Šta je starije: podjele ili radikalna desnica? Sociolog Tajhler kaže da te dvije stvari idu ruku pod ruku.

Instrumentalizacija migracija

Međutim, i radikalna desnica upozorava na podjele u društvu. Ali ona ističe samo jedan glavni razlog: migraciju. Zato zahtijeva zatvaranje granica. Američki predsjednik Donald Tramp imigrante često generalizuje kao kriminalce i opasne osobe. Predsjednica AfD-a Alis Vajdel govorila je o muslimanima kao o „muškarcima s noževima" i „djevojčicama s maramama“.

Populistička retorika seže daleko u centar društva: čak je i vjerovatni budući njemački kancelar, Fridrih Merc (CDU), u prošlosti govorio o djeci iz migrantskih porodica kao o „malim pašama". Izraz se odnosio na muslimanske porodice.

„Desničarski zaokret, koji upravo doživljavamo, zahvatio je gotovo sve stranke u Njemačkoj“, ocenjuje Džihan Sinanoglu, direktor Nacionalnog monitora diskriminacije i rasizma pri Njemačkom centru za istraživanje integracije i migracija.

On kaže da su i socijaldemokrate (SPD), Zeleni i liberali (FDP) suodgovorni za neka od najrestriktivnijih zakona u politici azila i imigracije.

Sinanoglu kritikuje ideju da se biračko tijelo radikalne desnice restriktivnom politikom može vratiti političkom centru. Dodaje da takva politika svakako nije rješenje protiv rasističke politike AfD-a. „To pokazuje primjer istočne Njemačke, gdje živi mnogo manje izbjeglica i ljudi migrantskog porijekla nego na zapadu zemlje. A istovremeno, upravo tamo su uporišta AfD-a."

Sociolog pozdravlja otvorenu debatu o migraciji i o granicama kapaciteta prihvata jednog društva. Međutim, smatra da je neuspjeh politike to što se podjela društva bazira isključivo na pitanju migracija, kritikuje Sinanoglu.

Posljedica podjele: isključenje

Neuspjeh zbog kojeg se plaća visoka cijena. Prije svih migrantska zajednica, upozorava Sinanoglu u intervjuu za DW. „Na primjer, kad neprestano govorimo o neregularnim migracijama: migrantkinje i migranti veoma, veoma jasno prepoznaju na koga se to zapravo odnosi – na nas." Njemačko većinsko društvo, dodaje, i dalje se drži normi koje i nakon decenija života u zemlji isključuju migrante.

Ono što se trenutno dešava, kaže on, jeste simbolička denacionalizacija migranata – sa dalekosežnim društvenim posljedicama: „Ljudi se povlače, žive u strahu, razmišljaju o emigraciji. To opterećuje naše romantične veze, naša prijateljstva“, primjećuje Sinanoglu.

Da radikalna desnica produbljuje podjele, za njega nije sporno. Ali zapadna društva im to, prema njegovom mišljenju, previše olakšavaju. Jer, politički lideri – bilo u Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Francuskoj ili SAD – ne rješavaju pravi uzrok podjela u svojim društvima: socijalno pitanje.

„Vratiti socijalno pitanje u centar pažnje"

„Moramo razgovarati o materijalnim pitanjima, moramo staviti socijalno pitanje u fokus, umjesto da glorifikujemo ideale i vrijednosti koje za veliki dio društva nikada neće biti primijenjene", kritikuje Džihan Sinanoglu apstraktne debate o društvenoj koheziji.

Radi se o pristupačnim kiriijama, pravednim platama i mogućnostima društvenog napredovanja.

Pitanje kohezije i sigurnosti u društvu pogrešno se mjeri isključivo kroz prizmu migracija. „O čijoj sigurnosti zapravo govorimo? Ljudi koji sada pričaju o redu i sigurnosti u vezi s migracijom su isti oni koji su liberalizovali tržište rada, učinili radna mjesta nesigurnim i unijeli neizvjesnost u životne uslove ljudi."

Uspon radikalne desnice u zapadnom svijetu, prema mišljenju sociologa Džihana Sinanoglua, posljedica je podjele – ali one socijalne.

*ovaj tekst je prvobitno objavljen na njemačkom jeziku.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu