Platforma X - doprinose li "community notes" istini ili ne?

9. srpnja, vlada SAD-a sankcionirala je posebnu izvjestiteljicu Vijeća za ljudska prava Ujedinjenih naroda, Francescu Albanese, zbog onoga što je američki državni tajnik Marco Rubio nazvao „kampanjom političkog i ekonomskog rata protiv Sjedinjenih Država".

Albanese je dosljedno osuđivala izraelske akcije u Gazi otkako je u listopadu 2023. započela ofenziva protiv palestinske terorističke skupine Hamas, kao i napore Trumpove administracije da suzbije kritičke glasove prema Izraelu.

UN je odbacio napade na Albanese te pozvao na ukidanje sankcija protiv nje a taj slučaj je izazvao raspravu na internetu, gdje se ime Albanese počelo često pojavljivati na platformi X (bivši Twitter).

Objave su se nizale, braneći i kritizirajući njezin rad, često uz popratne „Community Notes", alat platforme X za borbu protiv dezinformacija. Bilješke, koje su zapravo kratka pojašnjenja ili dodatni kontekst priložen uz objave, može predložiti bilo tko.

X tvrdi da koristi tzv. „bridging algorithm" (algoritam povezivanja) kako bi spriječio pristranost, dajući veću težinu glasovima korisnika s povijesno različitim stajalištima, čime se teoretski smanjuje šansa da jedna skupina dominira raspravom.

No, to ih ne čini imunima na pogreške. U slučaju Albanese, primjerice, jedna je zajednička bilješka tvrdila da „Francesca Albanese nije odvjetnica", pojačavajući argumente njezinih kritičara o njezinoj nekvalificiranosti i „etičkom ponašanju".

Iako je Albanese u intervjuu za Vanity Fair priznala da nije polagala pravosudni ispit, koji bi joj omogućio da radi kao odvjetnica u praksi, studirala je pravo. Njezin službeni profil na stranici Ureda Visokog povjerenika UN-a za ljudska prava (OHCHR) opisuje ju kao „međunarodnu pravnicu" koja je objavila radove iz međunarodnog prava.

Nedostatak cjelovite slike

Ovaj primjer pokazuje da, iako zajedničke bilješke mogu biti vrijedan alat za smanjenje širenja dezinformacija, one nisu uvijek točne i često ne prikazuju potpunu sliku. 

Bilješke su zamišljene kao sustav u kojem korisnici zajednički dodaju kontekst i provjeravaju činjenice. Istraživanje Sveučilišta Cornell pokazalo je da bilješke uz netočne objave na platformi Xpomažu u smanjenju dijeljenja tih objava i povećavaju vjerojatnost da autor originalne objave istu obriše.

Međutim, prema analizi podataka platforme X koju je provela medijska kuća NBC News, broj objavljenih zajedničkih bilješki u opadanju je, a DW Fact Check uočio je više primjera gdje je ovaj alat korisnike zavarao umjesto da im pomogne prepoznati neistine.

Obmanjujuće opaske koje prolaze neopaženo

Jedan drugi primjer: u srpnju 2025., prilog Sky Newsa s izjavom načelnika londonske Metropolitanske policije postao je viralan, prikupivši više od 4,7 milijuna pregleda. Objavu je pratio članak Sky Newsa temeljen na intervjuu s policijskim načelnikom, u kojem se isticala strukturalna nejednakost, napomenuvši da je „sramotno" što crni dječaci u Londonu statistički imaju veću vjerojatnost da umru mladi od bijelih dječaka.

Zatim je dodana zajednička bilješka; međutim, ona je preformulirana i glasila:
„Naslovu nedostaje ključni kontekst unatoč činjenici da čine samo 13 % ukupnog stanovništva Londona, crni Londončani čine 45 % žrtava ubojstava nožem, 61 % počinitelja ubojstava nožem i 53 % počinitelja zločina nožem."

Iako je činjenično točna, bilješka je uključivala nepovezane statistike o kriminalu iz 2022. godine suptilno preusmjerivši fokus sa strukturne nejednakosti na prikazivanje crnih dječaka kao počinitelja kaznenih djela. Umjesto da razjasni problem, bilješka je iskrivila izvornu poruku, zavaravši korisnike koji nisu kliknuli na poveznicu iz objave.

Zajedničke bilješke i izbori

Još jedan problem uočili su stručnjaci tijekom predsjedničkih izbora u SAD-u 2024. godine. Istraživači Alexios Mantzarlis i Alex Mahadevan iz Instituta Poynter na Floridi analizirali su opaske zajednice objavljene na dan izbora. Cilj im je bio procijeniti pomažu li opaske u suzbijanju dezinformacija vezanih za izbore.

Njihova otkrića izazvala su zabrinutost. Od svih analiziranih objava koje su se mogle provjeriti, samo 29 % nosilo je opasku zajednice ocijenjenu kao „korisnu". U sustavu platforme X, opaska se ocjenjuje „korisnom" kada je pozitivno ocijeni raznolika skupina suradnika te se time daje prednost javnom prikazivanju. 

No, od tih „korisnih" opaski, samo ih je 67 % zapravo sadržavalo informacije koje su se mogle provjeriti. Drugim riječima, gotovo trećina bilješki koje su se prikazivale kao korisne bile su priložene uz objave koje nisu sadržavale činjenične tvrdnje. 
Istraživači su to ocijenili kao problem niske preciznosti i odziva: premalo netočnih objava biva ispravljeno, a čak i kada se bilješke pojave, često ne ciljaju stvarne dezinformacije.

U međuvremenu, njemački Institut Alexander von Humboldt za internet i društvo, istraživački institut sa sjedištem u Berlinu, analizirao je gotovo 9.000 opaski zajednice uoči saveznih izbora u toj zemlji u veljači ove godine i otkrio da „opaske zajednice slijede političke obrasce."

Institut navodi: „Korisnici koji pišu opaske nisu lišeni političkih stavova. Njihove procjene i komentari stoga mogu biti pod utjecajem vlastitih interesa ili ideoloških pristranosti."
Mahadevan je u intervjuu s DW-ovim timom za provjeru činjenica objasnio kako ljudi možda manipuliraju sustavom: kada se netko novi pridruži sustavu opaski zajednice, X pretpostavlja da je nepristran jer još nije ocjenjivao mnogo opaski.
„Zlonamjerni korisnici i farme trolova shvatili su da možete preplaviti sustav s novim računima koji će pozitivno ocjenjivati određene stavove i tako osigurati da se te bilješke objave," kaže Mahadevan.

Potrebne dodatne zaštitne mjere

Budući da platforme poput Mete i TikToka sada kopiraju model opaski zajednice s platforme X, stručnjaci upozoravaju da se rizici povećavaju. U svojoj suštini, zajedničke bilješke ovise o tome da prosječni korisnici posjeduju vještine za provjeru složenih tvrdnji.
Mahadevan to izričito kaže: „Živimo u društvu s vrlo niskom razinom medijske pismenosti, i ljudima je teško procijeniti koji su izvori pouzdani."

Zato, bez odgovarajućih zaštitnih mjera, takvi sustavi riskiraju pojačavanje dezinformacija umjesto njihova suzbijanja.