Otkazi u školama u Srbiji: „Ovo je kazna za neposlušnost“

Milica (ime promijenjeno) je inženjerka visokogradnje. Trenutno je na diplomskom studiju za profesoricu tehnike i informatike. Htjela bi dobiti stalni posao kao nastavnica. Ta samohrana majka troje djece, kad god stigne, radi i kao dostavljačica za Glovo. Donedavno je predavala u osnovnoj školi „Stefan Nemanja“ u Nišu, kao tzv. „nenastavni kadar“. U Srbiji nema dovoljno nastavnika tehnike. Zato se zapošljava nenastavni kadar.Ali, iako Milica nije jedina koja kao nenastavni kadar radi u toj školi, samo je ona uoči 1. septembra i početka školske godine dobila rješenje o prestanku radnog odnosa. Tvrdi da je razlog to što je njen ruksak pun bedževa s oznakama podrške studentskim protestima u Srbiji. A i ona sama učestvuje na protestima.

„Direktorica i kolege puno su puta bili na mojim časovima i uvijek su bili zadovoljni", kaže Milica za DW. Krivo joj je što je na njeno mjesto došao kolega koji je na trećoj godini studija, što znači da ni on nije nastavni kadar. Došao je iz područja školske uprave Vranje, tako da ne bi trebao imati prednost u odnosu na nju, koja živi u Nišu.

Kazna za neposlušnost

U Nišu nema previše takvih slučajeva, ali ih ima u okolicni, posebno u manjim mjestima, poput Doljevca ili Prokuplja. Tamo je Aleksandra Stojanović, profesorica srpskog jezika, također dobila rješenje o prestanku radnog odnosa. Ona je otvoreno podržavala studentske proteste, bila uz kolege u štrajku.

Počela je raditi u školi 2012., u godini kada je Srpska napredna stranka (SNS) došla na vlast. Iako radi već toliko dugo, nikada nije dobila pun fond sati, a ni stalni posao. Misli da je to zato što se nije učlanila u SNS.

„Svih ovih godina uvijek je neko politički podoban bio ispred mene i njemu je moralo pripasti radno mjesto“, priča Stojanović. „Svi znaju da se vrši strašan pritisak na nastavnike i ovo je naprosto kazna za neposlušnost.“

Smjene diljem Srbije

Vera Dujaković, direktorica Prve niške gimnazije „Stevan Sremac“, smijenjena je među prvima, i to usred mandata. Njena škola je u vrijeme protesta obustavila nastavu, a Dujaković je stala u zaštitu učenika i nastavnika. Ministarstvu obrazovanja poslala je dopis da će škola nastaviti s radom kada se za to steknu uvjeti. To se odnosilo na proteste, ali i na gorući problem njene škole koja se počela urušavati.

„Imenovana je nova vršiteljica dužnosti direktorice, ne znamo kako. Nije nam jasno kako je dobila preporuke. Ona je profesorica khemije s nekih 20 posto fonda sati, ima samo osam godina staža i tek je ovog proljeća stekla uslov da može biti direktorica“, ističe Vera Dujaković.

Smijenjena direktorica kaže da dijeli sudbinu svih koji nisu bili servilni prema režimu. „Smijenjeni su svi koji su podvukli crtu, ispod koje neće ići“, priča Dujaković za DW i dodaje: „Mogu za sebe tvrditi da sam uvijek gledala interes učenika i škole.“
Nova direktoricate škole je, kako neslužbeno doznaje DW, svim nastavnicima koji su bili angažovani na određeno vrijeme podijelila rješenja o prestanku radnog odnosa. I nije odgovarala na naše pozive.

Upozorenje s fakulteta

Smjene, otkazi, suspenzije i disciplinski postupci izazvali su nove talase nezadovoljstva. Ministar obrazovanja Srbije Dejan Vuk Stanković (nestranački kadar) nije odgovorio na naša pitanja, ali je za neke druge medije rekao da nema govora o „crnim listama“ i da je, na temelju nalaza inspekcije, zamijenjeno 25 direktora škola u Srbiji. Ministar Stanković je rekao da ni on, da je direktor, „ne bi produžio ugovor onima koji su opstruirali nastavu“. Istovremeno, njegovo Ministarstvo zatrpano je otvorenim pismima škola i pojedinih nastavnika. Otvoreno pismo Vladi uputili su i dekani deset fakulteta iz Beograda, Novog Sada, Kragujevca i Niša, koji obrazuju nastavni kadar.

„Loše stanje u obrazovanju utiče i na fakultete“, kaže Mića Stanković, dekan Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu i jedan od potpisnika pisma. „Iz godine u godinu smanjuje se broj upisanih i interes za ove studijske grupe, što zbog loših plata kojima stalno jurimo republički prosjek, ali još više zbog lošeg odnosa prema nastavnicima.“

Nije logično, a nije ni ljudski, kaže Stanković, da se ne produže ugovori ljudima koji znaju posao i dugo su u prosvjeti. On strahuje da će sve ovo još više smanjiti broj mladih koji se zanimaju za nastavnička zanimanja.

Kako će se školska godina nastaviti

Ali nije protuzakonito ako se nastavnicima, koji rade na određeno vrijeme, ne produži ugovor. „Nažalost“, kaže Gordana Arsić, glasnogovornica Unije sindikata prosvjetnih radnika Srbije u Nišu.

„Kad sindikat institucionalno svojim potpisom i pečatom poziva na štrajk, on svojim radnicima garantuje bezbjednost. Ovdje to nije bio slučaj“, kaže ona. Podsjeća da se taj sindikat prije više od decenije protivio zabrani zapošljavanja u javnom sektoru, koju je uveo SNS.

„Znali smo da se uz pomoć tog zakona stvara mašinerija za manipulaciju, i danas dolazimo do toga. Nismo smjeli dopustiti da takav zakon postoji“, kaže ona za DW. Iako su, kaže, sindikatima vezane ruke, smatra da „kao pojedinci“ ljudi mogu ponovno krenuti na proteste.

Školska godina je počela, ali pitanje je kako će se nastaviti, ističe Gordana Arsić, glasnogovornica Unije sindikata prosvjetnih radnika Srbije.