Odluka Interpola: rezultat intervencije Vučića i Orbana?

Odluka Generalnog sekretarijata Interpola da odbije zahtjev Bosne i Hercegovine (BiH) za raspisivanje međunarodnih potjernica protiv predsjednika Republike Srpske (RS) Milorada Dodika i predsjednika Narodne skupštine RS-a Nenada Stevandića pokrenula je novi talas reakcija.

Predsjednik RS-a Milorad Dodik ocijenio je da je riječ o potvrdi „političke motivacije“ postupka koji se protiv njega vodi pred Sudom BiH. „Osim Srbije, Mađarska, Rusija i Crna Gora su se angažovali. Nisu to uradili zbog Dodika i Stevandića, nego zbog vjere u pravdu. Oni su vidjeli političku motivaciju“, rekao je Dodik za RTRS.

Dodik je otkrio detalj iz nedavnog susretas ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. „Pitao me zbog čega sam osuđen. Rekao sam – zato što ne poštujem odluke stranca. On me pitao kako je to moguće, a ja sam rekao da je to moguće kada Volgang Petrič (bivši visoki predstavnik u BiH) napravi takav sud.“

Njegov politički saveznik, predsjednik Skupštine RS-a Nenad Stevandić, BiH naziva „tamnim vilajetom“ u kojem se izabrani čelnici „progone na političkoj i nacionalnoj osnovi“ i traži ostavke u državnom pravosuđu – koje RS ne priznaje.

Predsjedavajuća  Predsjedništva BiH Željka Cvijanović kaže da je „dobro što Interpol ne učestvuje upolitičkim igrama“, i zahvaljuje predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i mađarskom premijeru Viktoru Orbanu na interevencijama.

Da je zvanični Beograd imao aktivnu ulogu u osporavanju objave potjernica, potvrđuje i ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić ističući da je Interpolova odluka donesena na osnovu protestne note Srbije. 

Lobiranja i politički pritisci

„Interpol je pokazao da drži princip neutralnosti i da neće dozvoliti zloupotrebu svojih instituta u političke svrhe“, rekao je Dačić, dodajući da će podaci o Dodiku i Stevandiću biti izbrisani iz baze Interpola. 

S druge strane, bivši ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo Nermin Pećanac ocjenjuje da je zapravo Interpolova odluka donesena pod političkim pritiskom. „Politički pritisak Srbije i Mađarske je našao plodno tlo. Ako je zahtjev odbijen zbog navodnog političkog progona, onda se i sama odluka Interpola može tretirati kao politička“, napisao je Pećanac na Facebooku. Uprkos odbijenici, podsjeća, centralna potjernica u BiH ostaje na snazi, a sigurnosne agencije u zemlji i dalje su nadležne za njeno provođenje.

Reakcije stručnjaka: pravna procedura, političke konotacije i institucionalni propusti

Međunarodnih reakcija nije bilo, ali je generalni sekretar NATO-a Mark Rutte uoči odluke Interpola ponovio kako nadležni u BiH trebaju preuzeti odgovornost za državne poslove i da NATO ne može prihvatiti sigurnosni vakum u BiH. „Od Dodika očekujemo da prihvati sudske odluke i ponaša se u skladu s tim“, poručio je Rutte.

Odbijanje Interpola da objavi potjernice za Dodika i Stevandića otvara nove rasprave o tome jesu li bh. institucije bile proceduralno spremne za međunarodnu pravnu borbu.

Advokat Vlado Adamović za DW pojašnjava da Interpol ima striktna pravila koja ne ostavljaju prostor za reviziju odluke. „Obično se odluka o odbijanju potjernice smatra konačnom. Međutim, kao što je to u međunarodnoj korespondenciji uobičajeno, uvijek imate mogućnost da prigovorite na pravila ponašanja i procedure“, napominje Adamović.

Politička zloupotreba Interpolove odluke

Ipak, prema njegovom mišljenju, BiH vjerovatno neće koristiti tu mogućnost „jer je zaključeno da predmet ima političku konotaciju, što je prema pravilima Interpola prepreka“.

Adamović podsjeća na drugu istragu protiv Dodika koja se odnosi na kupovinu vile u Beogradu „što ne bi trebalo biti dovedeno u političku konotaciju“. „Zato postoji mogućnost da se zahtjev Interpolu ponovi i da BiH insistira na tome“, ističe naš sagovornik. On vjeruje da će se odluka Interpola da ne objavi potjernicu „sigurno politički eksploatisati“, ali da to neće imati uticaja na pravni ishod postupka pred Sudom BiH.

Potvrda Adamovićevih riječi stigla je iz Banjaluke. Advokat predsjednika RS-a Goran Bubić kaže da bi odluka Interpola trebala natjerati Sud BiH da preispita prvostepenu presudu protiv Dodika. „Time bi se barem djelimično vratilo povjerenje javnosti u pravosuđe na državnom nivou“, smatra Bubić, dodajući da bi to otvorilo vrata i „političkom dogovoru o prevazilaženju trenutne krize“.

Neopravdana argumentacija Interpola

Sigurnosni stručnjak, profesor Armin Kržalić, upozorava da se, ukoliko je informacija o odbijanju Interpola tačna (Interpol u srijedu 2. aprila nije zvanično objavio odluku op.aut.), mora precizno utvrditi zbog čega je zahtjev odbačen. „Može biti riječi o nedostatku dokaza, validnog naloga za hapšenje, formalnim nepravilnostima ili kršenju procedura“, kaže Kržalić za DW. 

On podsjeća da Interpol najčešće odbacuje zahtjeve pozivajući se na član 3 svog Statuta, ali u konkretnom slučaju smatra da takva argumentacija nije opravdana. „Ako se informacija o odbijanju zahtjeva potvrdi tačnom, to će dodatno oslabiti diplomatski položaj države i povećati pritisak na sigurnosne institucije.“

Zato je važno ustanoviti da li je odluka Interpola rezultat proceduralnih propusta od strane BiH ili, kako kaže, političkog pritiska od strane Srbije i Mađarske. Kržalić to potkrepljuje činjenicom da su zvaničnici Srbije i Mađarske „javno priznali političko lobiranje“.

Prema njegovim riječima, ključni propust dogodio se odmah nakon izdavanja naloga za hapšenje. „Nije se djelovalo u roku od 48 sati. Ovakav pristup ukazuje da je vladavina prava pala u drugi plan i da imamo selektivnu primjenu zakona“, zaključuje Kržalić.

Politički vakum i sigurnosni rizici

Dugogodišnji vanjskopolitički novinar Željko Bajić smatra da je reakcija Interpola očekivana, jer potjernica protiv Dodika i Stevandića „ne može izbjeći političku konotaciju.“ Bajić za DW kaže kako su u pravu svi oni koji smatraju da „Sud BiH nije dovoljno proučio cijelu stvar i da predmet nije kvalitetno pripremljen za Interpol“.

Upozorava na „politički vakum“ koji će uslijediti. „Predsjednik RS-a i svi koji ga podržavaju ponašaće se trijumfalistički, dok će u Federaciji BiH frustracija biti duboka i dugotrajna. No, kad-tad i u Sarajevu i u Banjaluci moraće se potražiti druge opcije za izlazak iz, vjerovatno, najdublje političke krize od Daytona do danas. Preopasno bi bilo da bilo ko izgubi živce“, upozorava Bajić.

U BiH je za Dodikom, Stevandićem i premijerom RS-a Radovanom Viškovićem raspisana unutrašnja potjernica „zbog napada na ustavni poredak“. Tužilaštvo BiH je otvorilo istragu nakon jednostranih odluka RS-a kojima se, pored ostalog, ukidaju ingerencije državnog pravosuđa na području tog entiteta. Također, Dodik je pred Sudom BiH nepravosnažno osuđen zbog nepoštivanja odluka viskog predstavnika Christiana Schmidta.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu