Od podrške i solidarnosti do negiranja genocida

Povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici, u kojem su snage vojske i policije bosanskih Srba ubile više od osam hiljada bošnjačkih muškaraca i dječaka nakon pada zaštićene enklave pod zaštitom Ujedinjenih naroda, i u regiji su upriličene manifestacije s porukama solidarnosti, ali i zabilježene izjave koje svjedoče o dubokim političkim podjelama i negiranju pravno utvrđenih činjenica.

Hrvatska: zvanična počast i političke nijanse

Hrvatski sabor je u petak, 11. jula, minutom šutnje odao počast žrtvama genocida. Potpredsjednik Sabora Furio Radin pozvao je sve zastupnike da iskažu suosjećanje prema porodicama ubijenih: „Pozivam vas da minutom šutnje odamo počast žrtvama genocida u Srebrenici, s iskrenim suosjećanjem za sve članove njihovih porodica.“ U Splitu, Dubrovniku i drugim gradovima Hrvatske upriličeni su mimohodi sjećanja, uz prisustvo brojnih građana, predstavnika lokalnih vlasti i organizacija civilnog društva.

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović oglasio se povodom godišnjice na društvenim mrežama, ali izbjegao je koristiti termin „genocid“. „Prisjećamo se više od osam hiljada nevinih žrtava. Vrijeme prolazi, ali bol i patnja njihovih porodica ostaju“, naveo je Milanović, dodavši da „brutalni zločin“ u Srebrenici mora ostati trajno upamćen. Podsjetio je i na rezoluciju Generalne skupštine Ujedinjenih naroda iz 2024. godine, kojom je 11. juli proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Međutim, ocijenio je da „međunarodna zajednica i dalje ne čini dovoljno da spriječi ponavljanje takvih zločina“.

Za razliku od Milanovića, premijer Hrvatske Andrej Plenković je na komemoraciji u Potočarima jasno i bezrezervno osudio negiranje genocida. „Hrvatska i Bosna i Hercegovina bile su žrtve Miloševićevog režima. I hrvatske majke i dalje tragaju za posmrtnim ostacima svojih najmilijih“, rekao je Plenković.

Evropski zastupnik iz Hrvatske Davor Ivo Stier ocijenio je da je genocid u Srebrenici rezultat kolektivnog neuspjeha međunarodne zajednice. U intervjuu za španski list El Periódico de Catalunya rekao je: „Srebrenica nije bila samo neuspjeh nizozemskih mirovnih snaga, već cijele međunarodne zajednice. Taj propust je omogućio genocid, a odgovornost ostaje u historijskom pamćenju.“ Stier je pozvao Evropsku uniju da u budućim kriznim situacijama, uključujući i Gazu, postupa s jasnom i čvrstom predanošću zaštiti civila i međunarodnog prava. „To znači prihvatiti činjenice i presude Međunarodnog suda pravde“, naglasio je.

Vučić o „zločinu u Srebrenici“

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izrazio je saučešće porodicama bošnjačkih žrtava, ali je i ovoga puta izbjegao koristiti termin „genocid“. Na društvenoj mreži Iks napisao je: „Danas se navršava trideset godina od strašnog zločina u Srebrenici. Ne možemo promijeniti prošlost, ali moramo promijeniti budućnost. Još jednom, u ime građana Srbije, izražavam saučešće porodicama bošnjačkih žrtava, uvjeren da se sličan zločin nikada više neće ponoviti.“

Vučić je u intervjuima za srbijanske medije podsjetio na svoje prisustvo komemoraciji u Potočarima 2015. godine, kada su ga pojedinci gađali kamenicama i bocama. Istakao je da je „ponosan što je odao poštovanje žrtvama“ te da je Srbija danas zemlja koja „nikome ne kleči“ i ne izvinjava se „svima i za sve“.

Brnabić: „Genocid je počinjen nad Srbima u Drugom svjetskom ratu“

Predsjednica Narodne skupštine Srbije Ana Brnabić bila je još direktnija u negiranju pravne kvalifikacije zločina. „Apsolutno, ono što se desilo u Srebrenici nije genocid, što ne znači da nije užasan zločin koji nikada nije smio da se dogodi“, rekla je Brnabić, dodavši da se „genocid desio nad srpskim narodom u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj tokom Drugog svjetskog rata“. Organizacije za ljudska prava i međunarodni pravnici ovakve izjave ocjenjuju kao institucionalizirano poricanje genocida koje dodatno otežava regionalne procese pomirenja.

Lider Pokreta slobodnih građana Srbije (PSG) Pavle Grbović bio je u petak, na čelu stranačke delegacije, u Potočarima na obilježavanju 30. godišnjice genocida u Srebrenici. Osvrnuo se na poruke govornika na komemoraciji: „Niko od njih nije govorio o 'genocidnom narodu' i niko nas nije poprijeko gledao jer smo Srbi“, istakao je, dodajući da je Srebrenica „najniža tačka“ srpske historije i „najveći srpski poraz“.

Bivši predsjednik Skupštine Vojvodine Nenad Čanak ocijenio je da je izostanak zvaničnika Srbije na komemoraciji „ignorantski odnos“ prema žrtvama. „Srbija je mogla spriječiti genocid, a danas ga negira“, rekao je za N1. Izrazio je stid i bijes zbog toga što se komemoraciji prisustvuje privatno, a ne institucionalno. Najstrašnije je, po njegovim riječima, to što se „nikad više“ izgovara u trenutku dok se zločini vrše širom svijeta „od Palestine i Ukrajine do Afrike“.

Sjećanje u Sandžaku i poruke iz Potočara

U Novom Pazaru, gdje je 11. juli proglašen danom žalosti, godišnjica genocida obilježena je u organizaciji Bošnjačkog nacionalnog vijeća, koje je još 2005. godine donijelo odluku da se ovaj dan obilježava kao Dan sjećanja na genocid u Srebrenici. Zastave na institucijama u petak su bile spuštene su na pola koplja, a tokom cijelog dana bile su na snazi mjere koje izražavaju pijetet prema žrtvama.

Predsjednik Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović obratio se iz Potočara porukom da se genocid ne smije zaboraviti „jer zaborav vodi ka ponavljanju“. „Komemoracije se održavaju u desetinama država, a samo u Velikoj Britaniji na više od stotinu lokacija“, rekao je Izetbegović. Naglasio je da svi koji su planirali i izvršili genocid moraju biti privedeni pravdi.

DNK kao neoborivi dokaz

U Potočarima su u petak bili i drugi regionalni zvaničnici, među kojima predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i vršitelj dužnosti premijera Kosova Albin Kurti. Kurti je u Potočarima predvodio kosovsku delegaciju u kojoj je bila i vršiteljica dužnosti ministrice vanjskih poslova i dijaspore, Donika Gërvalla-Schwarz koja je ranije podsjetila da je Kosovo među prvim državama koje su primijenile rezoluciju UN-a o Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici.

Direktorica Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP) Kathryne Bomberger naglasila je važnost DNK identifikacija u otkrivanju sudbine žrtava genocida. Prema njenim riječima, ICMP je razvio metodologiju upoređivanja DNK uzoraka iz tijela pronađenih u masovnim grobnicama s uzorcima iz porodica, čime su utvrđeni identiteti hiljada nestalih. „U Srebrenici su zločinci premještali tijela kako bi se prikrili tragovi, ali su naši nalazi povezali žrtve s mjestima egzekucije i sekundarnim grobnicama. Ti dokazi potvrđeni su pred domaćim i međunarodnim sudovima i osporavaju svaki pokušaj negiranja genocida“, kazala je Bomberger.

Komemoraciji u Potočarima 11. jula 2025. prisustvovalo je, prema procjenama bh. medija, 50 do 100 hiljada  ljudi. Tokom ceremonije, koja je protekla bez incidenata, obavljena je kolektivna dženaza za sedam identificiranih žrtava genocida.