Obustava viza za Njemačku: Udarac za kritičare Kremlja

Oko 300 Rusa i Bjelorusa više ne mogu dobiti humanitarne vize za Njemačku, nakon što je Berlin, prema navodima organizacije "Kovčeg", krajem jula obustavio odgovarajući program. Ova organizacija, osnovana u martu 2022. godine, pruža podršku Rusima, koji bježe od progona ruskih vlasti – i zbog njihovog antiratnog stava. U svim slučajevima već je postojala odobrena viza od strane njemačkog Ministarstva vanjskih poslova, ali je Ministarstvo unutrašnjih poslova zaustavilo postupak izdavanja.

Zbog antiratnog crteža završila u sirotištu

Jedan od pogođenih je Rus Aleksej Moskalev, koji je u svojoj domovini progonjen zbog školskog crteža svoje kćerke. Na crtežu majka i kćerka rukama zaustavljaju rakete, koje Rusija ispaljuje na Ukrajinu. Masja Moskaleva, učenica šestog razreda iz ruske oblasti Tula, nacrtala je crtež u proljeće 2022. godine na času likovnog – na samom početku ruske invazije na Ukrajinu. Crtež je privukao pažnju svjetskih medija nakon što su se ruske vlasti njime pozabavile i napravile od toga „slučaj". Prema riječima oca učenice Alekseja Moskaleva, školska uprava prijavila je slučaj policiji, nakon čega su agenti FSB-a došli da razgovaraju s djetetom.

Aleksej Moskalev je 2023. godine osuđen na dvije godine zatvora. Sud je njegove izjave protiv rata u Ukrajini na društvenoj mreži Odnoklassniki ocijenio kao diskreditaciju ruske vojske, što je kažnjivo. Centar za socijalnu zaštitu je potom njegovu kćerku Masju smjestio u sirotište, a kasnije je predana majci, koja živi odvojeno od Moskaleva.

Nakon izlaska iz zatvora, Moskalev je napustio Rusiju jer mu je prijetilo novo hapšenje. "Dok sam bio u zatvoru u Putinovim tamnicama dva puta su mi dolazili agenti FSB-a", kaže on. "Na kraju svakog razgovora naglašavali su: 'Nećemo te ostaviti na miru ni nakon puštanja na slobodu."

GUS države nesigurne za protivnike režima

Anton K. (ime promijenjeno iz sigurnosnih razloga) napustio je Rusiju nakon početka invazije na Ukrajinu. Bivši aktivista i novinar, koji je u Rusiji objavljivao tekstove u publikacijama, koje su označene kao "strani agenti", danas radi za online medij, čiji je glavni urednik u zatvoru zbog navodnih poziva na terorizam. Anton K. je učestvovao u protestima protiv Kremlja, zbog čega je više puta bio hapšen. Ruski "Centar za borbu protiv ekstremizma" uzeo mu je otiske prstiju, kako bi ga lakše pronašli ako bude potrebno.

Kao i Moskalev, Anton K. se trenutno nalazi u jednoj od zemalja Zajednice nezavisnih država (GUS), koju čine bivše sovjetske republike: Rusija, Armenija, Azerbejdžan, Bjelorusija, Kazahstan, Kirgistan, Tadžikistan, Turkmenistan i Uzbekistan.

Anastasija Burakova, advokatica i osnivačica projekta "Kovčeg" za podršku ruskim disidentima u inostranstvu, izjavila je za DW da je za protivnike režima opasno dugoročno boraviti u tim zemljama. "Uvijek postoji rizik da Rusija zatraži izručenje, ako je osoba tražena zbog politički motivisanog slučaja. Bilo je pokušaja otmica, kao u Armeniji, ali i uspješnih otmica, kao u Kirgistanu, nakon čega su otete osobe završavale u ruskim zatvorima", kaže Burakova.

Humanitarna viza kao spas od progona

Svjesni tih rizika, Anton K. i Aleksej Moskalev, kao i oko 300 drugih Rusa i Bjelorusa, podnijeli su zahtjev za humanitarnu vizu u Njemačkoj. Njemačke vlasti prema članu 22 stav 2 Zakona o boravku mogu takvu vizu izdati nezavisnim novinarima, aktivistima i političarima, koji su progonjeni u svojim zemljama.

Prema podacima "Kovčega", u posljednje tri i po godine rata oko 2600 ljudi iz Rusije dobilo je takvu vizu za Njemačku. "Više od 2600 ljudi dobilo je priliku da dođe na sigurno mjesto, izbjegne zatvor, mučenje i progon zbog svog građanskog angažmana i antiratnog stava", naglašava Burakova.

Uprkos odobrenju, vize se ne izdaju

Krajem jula ove godine njemačko Ministarstvo unutrašnjih poslova najavilo je obustavu izdavanja humanitarnih viza. Kao razlog naveden je koalicioni sporazum vladajućih stranaka CDU, CSU i SPD, koji predviđa pooštravanje migracione politike.

Anton K. je tada već bio blizu da dobije vizu. Početkom jula pozvan je da preda pasoš u njemačku ambasadu radi izdavanja vize. Međutim, postupak je tada prekinut. Njegov pasoš se još uvijek nalazi u ambasadi. Slična situacija je i s Moskalevom – njemačko Ministarstvo vanjskih poslova mu je već odobrilo vizu koju, zbog odluke nove vlade, nije dobio. Prošlo je više od šest mjeseci od predaje dokumentacije. 

U toku provjera

Na upit DW-a, njemačko Ministarstvo unutrašnjih poslova je naglasilo da su se koalicione stranke dogovorile da "dobrovoljne programe prijema, što je moguće više, treba obustaviti". Trenutno se ispituje kako se ovaj dogovor može primijeniti na različite programe.

"Ne možemo prejudicirati ishod te provjere. Do donošenja odluke, postupci prijema osoba radi očuvanja političkih interesa Savezne Republike Njemačke prema članu 22 stav 2 Zakona o boravku su u principu obustavljeni, tako da se u pravilu ne donose nove odluke o prijemu, niti se izdaju vize – osim u hitnim slučajevima", navodi se iz ministarstva. Ipak, izuzeci su mogući "u posebno složenim pojedinačnim slučajevima".

Anastasija Burakova se nada da će formulacija "posebno složeni pojedinačni slučajevi" omogućiti izuzetke. Šta će njemačke vlasti smatrati "hitnim slučajem", tek treba da se vidi u praksi, kaže ona.

Do avgusta ove godine, ruski Centar za ljudska prava "Memorial" klasifikovao je 1043 osobe kao političke zatvorenike u Rusiji. Prema nezavisnom ruskom portalu The Bell, koji djeluje iz inostranstva, od početka rata protiv Ukrajine Rusiju je napustilo oko 700.000 ljudi.