Obustava prihvata Afganistanaca u Njemačku?

U Njemačkoj se nastavlja politička debata po pitanju prihvata afganistanskih izbjeglica, naročito onih koji se nalaze u Pakistanu i čekaju na prijem u ovu zemlju. Oko 2.600 osoba, uglavnom nekadašnjih saradnika i bivšeg lokalnog osoblja njemačkih institucija i Bundeswehra u Afganistanu, još uvijek čekaju na iseljenje i dolazak u Njemačku. Među njima su novinari, advokati, kao i druge osobe koje su izložene progonu od strane talibanskog režima. Ali, sudeći po diskusiji koja se vodi posljednjih dana u Njemačkoj, čini se da je proces prijema ovih ljudi u Njemačku doveden u pitanje. Oko toga još uvijek postoje i političke nesuglasica između demohrišćana i socijaldemokrata usljed predstojeće smjene na vlasti. Friedrich Merz trebao bi stupiti na funkciju kancelara početkom maja, nakon što CDU, CSU i SPD stave svoje potpise na koalicioni sporazum.

Status čarter-letova i visoka politička tenzija

Čarter letovi, koji su prethodno prevozili afganistanske izbjeglice iz Pakistana u Njemačku, postali su predmet političkih nesuglasica u zemlji tokom posljednjih sedmica. Iako su neki letovi već realizirani, uključujući i onaj 16. aprila kojim je došlo  138 Afganistanaca, najavljeno je da u narednim danima neće biti novih slijetanja u Njemačku u okviru programa prihvata Afganistanaca, koji su ranije radili za Nijemce, kao ni njihovih porodica. Prema informacijama novinske agencije dpa, za jedan planirani let ove sedmice nije bilo potvrde, što izaziva zabrinutost među onima koji već dugo čekaju da dođu u Njemačku. Osim toga, nisu najavljeni novi letovi, a Scholzova vlada u odlasku nije dala nikakve naznake o tome kada bi oni mogli uslijediti, jer će o tome u konačnici odlučivati budića vlada Friedricha Merza.

Većina osoba koje čekaju na prihvat su ljudi koji su radili za strane organizacije, posebno za njemačke vlasti u vrijeme kada su tamo bile stacionirane njemačke trupe ili su se zalagali za ljudska prava, slobodu novinarstva, pravdu i obrazovanje u Afganistanu. Mnogi od njih, uključujući njihove porodice, su postali meta talibanskog režima, koji je preuzeo vlast u zemlji 2021. godine. Takve osobe su se našle u opasnosti i jedini način za njihovo spašavanje je odlazak iz Afganistana.

Politika buduće vlade sa Merzom na čelu

Ono što dodatno komplikuje situaciju su i planovi buduće vladajuće koalicije u Njemačkoj. Prema koalicionom sporazumu, između CDU-a, CSU-a i SPD-a, postoji naglašena namjera da se dobrovoljni savezni programi prihvata ugroženih osoba, uključujući Afganistanke i Afganistance, okončaju ili barem značajno smanje. Politika nove vlade podrazumijeva da će se u većini slučajeva obustaviti prijem novih izbjeglica, a stari programi će biti ograničeni, što se direktno odnosi na situaciju afganistanskih izbjeglica.

U tom kontekstu, demohrišćanske stranke (CDU i bavarska CSU) postavljaju pitanje da li bi se već donesena obećanja o prijemu ugroženih Afganistanaca trebala povući. Thorsten Frei, parlamentarni rukovodilac CDU-a, iznio je mišljenje da bi svaka takva odluka trebala biti pojedinačno preispitana. Prema njegovim riječima, odluke o prijemu nisu nepovratne i mogu se opozvati jer se radi o "upravnim aktima". Ovaj pristup jasno pokazuje razliku u stavovima unutar političkih stranaka u Njemačkoj. I dok demohrišćanske stranke CDU i CSU dovode u pitanje dosadašnje odluke vlade Olafa Scholza, SPD se protivi povlačenju tih obećanja, naglašavajući humanitarnu obavezu Njemačke prema ugroženim ljudima.

Ralf Stegner (SPD) za održavanje obećanja

Ralf Stegner, političar SPD-a i ekspert za vanjske poslove, oštro je kritikovao takve stavove CDU-a i CSU-a. Prema njegovim riječima, "obećanja o prihvatu moraju se ispuniti", jer su ona data ljudima koji su se našli u opasnosti zbog svog angažmana u Afganistanu, a ne onima koji su osumnjičeni za terorizam. Stegner je istakao da bi bilo neodgovorno ostaviti te ljude na cjedilu, posebno u trenutnim okolnostima kada se više od 2.600 Afganistanaca još uvijek nalazi u Pakistanu i čeka na prihvat u Njemačkoj. Također, ističe važnost slanja snažne poruke ove ekonomski najjače zemlje u Evropi", koja bi „trebala ispuniti svoje humanitarne obaveze".

Sigurnosna pitanja i migracija

Demohriščani, međutim, naglašavaju kako je njemačko društvo već preopterećeno brojem migranata, kao i da dalji prijem ugroženih osoba iz Afganistana predstavlja izazov za proces integracije migranata u njemačko društvo. Političar CDU-a Thorsten Frei izražava zabrinutost zbog mogućih negativnih posljedica velikih migracijskih valova, tvrdeći da je trenutna politika prihvata migranata u suprotnosti s raspoloživim kapacitetima za prijem i integraciju novih migranata.

Uspostava saradnje s Talibanima neophodna za vraćanje kriinalaca

Jedan od prijedloga koji iznosi SPD-političar Ralf Stegner odnosi se na uspostavljanje „tehničkih odnosa" s talibanima kako bi se omogućile deportacije teških kriminalaca iz Njemačke u Afganistan. Iako mnogi imaju etičke rezerve prema tom prijedlogu zbog saradnje s Talibanima, Stegner je uvjeren da se s vladama, čak i onima s kojima se ne slažemo, mora razgovarati ako želimo rješavati sigurnosne izazove, poput deportacije kriminalaca koji su osuđeni za teška djela.

S obzirom na trenutnu političku situaciju i nesigurnost oko budućih odluka o prihvatu, sudbina 2.600 Afganistanaca koji čekaju na iseljenje u Njemačku ostaje nejasna. Hoće li nova vlada ispuniti svoje obaveze prema tim ljudima ili će donijeti odluku o obustavi tih programa, bit će narednih mjeseci ključno pitanje. Ova situacija također pokazuje širu dilemu o balansu između humanitarnih obaveza i sigurnosnih izazova koje donosi migracija.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu