Novi deal između Irana i SAD-a?

Američki predsjednik Donald Trump smatra da je došlo do "stvarnog i ozbiljnog napretka" nakon nuklearnih pregovora s Iranom prošlog petka (23.5.2025). U nedjelju je novinarima je u saveznoj državi New Jersey, pred povratak u Washington, rekao kako su razgovori s Iranom bili "vrlo, vrlo dobri" i dodao: "Mislim da bismo uskoro mogli objaviti neke dobre vijesti s iranskog fronta."

"Sjedinjene Američke Države i Iran veoma ozbiljno shvataju trenutne pregovore i žele postići dogovor", smatra Sina Azodi u razgovoru za Deutsche Welle. Azodi je vanredni profesor za bliskoistočnu politiku na Elliott School of International Affairs pri Univerzitetu George Washington, te stručnjak za međunarodne odnose s fokusom na iransku vanjsku politiku i neširenje nuklearnog naoružanja.

Za američku vladu sporazum bi bio od velike važnosti iz više razloga, naglašava Azodi. "Bijela kuća ima tri ključne vanjskopolitičke teme: rat u Ukrajini, rat u Pojasu Gaze i iranski nuklearni program. Sporazum s Iranom bio bi značajan vanjskopolitički uspjeh."

I iranska vlada pridaje veliki značaj mogućem dogovoru, objašnjava Azodi. Iran nema više mnogo vremena. Prijeti mu aktiviranje mehanizma poznatog kao "Snapback". Prema toj klauzuli sporazuma o iranskom atomskom programu, sve sankcije Ujedinjenih nacija protiv Irana u punom obimu ponovo stupaju na snagu ukoliko se ne postigne dogovor.

Drugo, Izrael neće napasti Iran bez saglasnosti SAD-a. Dok traju pregovori između SAD-a i Irana, takav napad je malo vjerovatan – tako razmišljaju iranski političari.

Treće, ekonomska kriza u Iranu se dodatno pogoršava, kaže stručnjak Azodi. Sankcije imaju ogroman efekat, a iranski predsjednik Pezeškijan je obećao da će se zalagati za njihovo ukidanje. Međutim, na tom polju još uvijek nije ništa postigao.

Novi privremeni sporazum?

Sredinom aprila su SAD i Iran, uz posredovanje Omana, započeli razgovore o mogućnosti sklapanja novog nuklearnog sporazuma. Budući da Sjedinjene Američke Države i Iran nemaju diplomatske odnose od 1979. godine, razgovori se vode isključivo preko trećih zemalja.

Prve četiri runde pregovora bile su bez rezultata, jer Washington i Teheran nisu mogli postići dogovor po pitanju obogaćivanja urana. Teheran insistira na tome da i dalje obogaćuje uran u civilne svrhe,, dok SAD zahtijevaju potpuni prekid ovog procesa.

Prema izvještajima italijanskog lista La Repubblica, ministar vanjskih poslova Omana Badr al-Busaidi je predložio sklapanje privremenog sporazuma, na kojem se sada radi.

Jedan visoki američki zvaničnik je za izraelski list „Israel Hayom" potvrdio da je tematizovana mogućnost sklapanja privremenog sporazuma. Prema tom prijedlogu, obogaćivanje urana bi se zamrznulo na tri godine, a zauzvrat bi došlo do djelimičnog ukidanja sankcija.

To ne bi bilo prvi put da Iran i SAD pokušavaju postići privremeno rješenje. U novembru 2013. godine obje strane su u Ženevi najprije potpisale privremeni sporazum, koji je doveo do sklapanja nuklearnog sporazuma (JCPOA) 2015. godine.

Upravo taj JCPOA-sporazum je predsjednik Trump poništio tokom svog prvog mandata 2018. godine, želeći da postigne "bolji dogovor" s Iranom od svog prethodnika Baracka Obame. Kao odgovor, Iran se postepeno povukao iz sporazuma. Danas je ta zemlja, prema mišljenju stručnjaka, bliža proizvodnji atomske bombe nego ikad ranije.

Izrael zato iranski nuklearni program trenutno vidi kao egzistencijalnu prijetnju. Iransko rukovodstvo ne priznaje Izrael i redovno prijeti uništenjem ove zemlje. Teheran, međutim, zvanično tvrdi da njegov nuklearni program služi isključivo u mirnodopske svrhe, odnosno za proizvodnju električne energije i rad atomskih elektrana.

Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) ipak izražava zabrinutost. Prema riječima direktora IAEA-e Rafaela Grossija, Iran obogaćuje uran u obimu većem nego bilo koja druga zemlja, koja nema atomsku bombu.

Rješenje koje Iranu omogućava da sačuva obraz

Iranu je, prema riječima fizičara Behrooza Bayata, potrebno rješenje koje mu omogućava da sačuva obraz, kako bi mogao napraviti ustupke u vezi s obogaćivanjem urana. Bayat je bivši vanjski savjetnik Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEO) i poznavaoc iranskog nuklearnog programa.

Jedna od mogućnosti bila bi formiranje konzorcija zemalja Bliskog istoka, uključujući Iran, Saudijsku Arabiju i Ujedinjene Arapske Emirate, koje bi zajednički radile na obogaćivanju urana.

Prema pisanju britanskog lista The Guardian, Iran je početkom maja predložio da uključi zaljevske zemlje u svoj program obogaćivanja urana, kako bi otklonio prigovore SAD-a da Iran ne osigurava dovoljnu transparentnost.

U kojoj mjeri bi takav model mogao da funkcioniše u praksi, ostaje nejasno, naglašava Bayat. Za Iran bi to bilo rješenje, koje mu omogućava da formalno i dalje obogaćuje uran, iako bi stvarna realizacija toga bila vrlo neizvjesna.

Podrška iz regije

Zaljevske zemlje podržavaju trenutne pregovore između Irana i SAD-a. "Zemljama regije je veoma važno da se na Bliskom istoku ne izrodi novi rat", kaže analitičar Sina Azodi. "Ko ulaže u razvoj i napredak, treba sigurnost i stabilnost."

Kada su tenzije između SAD-a i Irana rasle tokom prvog Trumpovog mandata, jemenski pobunjenici Huti, koji su saveznici Irana, napali su saudijsku državnu naftnu i gasnu kompaniju Aramco.

"Rijad je nakon napada očekivao jasnu reakciju SAD-a kao svog najvažnijeg saveznika. No, ta reakcija je izostala", objašnjava Azodi. "Zbog toga je u Saudijskoj Arabiji sazrela spoznaja da bi bolji odnosi s Iranom mogli biti strateški isplativiji."

Odnosi između Irana i zemalja Perzijskog zaljeva su se posljednjih godina znatno promijenili, naročito između Irana i Saudijske Arabije. U oktobru 2024. godine iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi otputovao je u saudijsku prijestolnicu Rijad i sastao se sa saudijskim prijestolonasljednikom i de facto vladarom u zemlji Mohammedom bin Salmanom.

U aprilu 2025. uslijedila je uzvratna posjeta visoke delegacije iz Rijada. Saudijski ministar odbrane Khalid bin Salman Al Saud predvodio je delegaciju Saudijske Arabije u Teheranu i sastao se s vrhovnim vjerskim i političkim vođom Islamske Republike, ajatolahom Alijem Hameneijem.

Dvije rivalske regionalne sile nastavljaju proces normalizacije odnosa nakon godina napetosti.Čak su dogovorile i vojnu saradnju.

Ovaj članak je najprije objavljen na njemačkom jeziku.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu