Novi ciljevi NATO – može li Njemačka da ih ostvari?

Čak i prije NATO samita u Haagu (24. i 25. juni), jedno je jasno: ambiciozni ciljevi Alijanse zahtijevat će mnogo od Njemačke. Iako je kancelar Friedrich Merz (CDU) najavio da će osigurati sva potrebna finansijska sredstva kako bi Bundeswehr postao najjača konvencionalna vojska u Evropi, novi ciljevi NATO-a prilično su zahtjevni: plan je da zemlje članice izdvajaju pet posto svog BDP-a za odbranu. Do sada je cilj bio dva posto – koliko Njemačka trenutno izdvaja.

Trump: Evropljani moraju više doprinositi

Američki predsjednik Donald Trump prvi je iznio cilj od pet posto. To je prije svega bio zahtjev upućen evropskim saveznicima. Zaprijetio je da, ukoliko nastave izdvajati tako malo, neće moći računati na američku pomoć. Činjenica je da su SAD 2024. godine pokrivale čak dvije trećine svih odbrambenih izdataka članica NATO-a.

U mnogim evropskim zemljama Trumpov zahtjev dočekan je sa skepticizmom: pet posto se smatra pretjeranim. U 2024. godini neke zemlje bile su daleko i od cilja od dva posto. Nekoliko dana prije samita, generalni sekretar NATO-a Mark Rutte objavio je da će Alijansa 2025. ispuniti cilj od dva posto.

Ali, to je samo međukorak na putu ka još većim izdacima. Na samitu u Hagu, cilj od pet posto trebao bi biti proglašen novom smjernicom. Njemačka vlada podržava formulu koju je predložio Rutte: 3,5 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) trebalo bi ići na odbranu, a 1,5 posto na infrastrukturu koja također može biti relevantna za odbranu – poput željezničkih pruga, mostova ili luka. Ukupnih pet posto trebalo bi biti postignuto do 2032. godine.

Skoro polovina državnog budžeta za odbranu?

Za Njemačku, s njenom snažnom ekonomijom, to bi bila ogromna suma. Procjenjuje se da bi iznosila 225 milijardi eura godišnje. Ukupan državni budžet prošle godine iznosio je 476 milijardi eura.

Iako kancelar Merz naglašava da su važnije sposobnosti vojske nego procenti, među njegovim koalicionim partnerima, socijaldemokratama, ne dijele svi to mišljenje: „Smatramo da je iracionalno određivati izdvajanja za vojsku na osnovu BDP-a“, napisala je grupa lijevo orijentiranih članova SPD-a u svom manifestu za očuvanje mira u Evropi. Za to „nema sigurnosno-političkog opravdanja“. I dio opozicije iznosi oštre kritike.

S obzirom na prijetnju koju predstavlja Rusija, stručnjaci Bundeswehra vide dobre razloge za ulaganje više novca u oružane snage, koje su decenijama bile zapostavljene. „Ne radi se o tome da se udovolji Amerikancima ili da se popune knjige narudžbi vojne industrije, već je u nacionalnom interesu Njemačke da bude sposobna da se brani“, kaže u intervjuu za DW stručnjakinja za sigurnost Aylin Matlé iz Njemačkog društva za vanjsku politiku (DGAP). Njemačka vlada mora građanima objasniti zašto je to neophodno, smatra Matlé i dodaje da je pet posto BDP-a „ogromna suma".

Pistorius: „To će biti veliki poduhvat"

Pored finansija, na samitu će se raspravljati i o vojnim kapacitetima. Potrebne su dodatne trupe u Evropi – kao signal snage prema Rusiji, ali i zbog najave američkog predsjednika Donalda Trumpa da će smanjiti prisustvo SAD-a u Evropi.

Šta to znači za Bundeswehr? Potrebno je između 50.000 i 60.000 dodatnih vojnika, rekao je njemački ministar odbrane Boris Pistorius (SPD) početkom juna u Briselu. Tamo su ministri odbrane NATO-a već utvrdili nove ciljeve, čiji su detalji tajni, ali je Pistorius najavio formiranje i potpuno opremanje novih velikih jedinica. „To će biti veliki poduhvat", rekao je ministar. U planu je formiranje pet do sedam novih brigada, sa po 5.000 vojnika, tenkovima, artiljerijom i odgovarajućom logistikom.

Ponovno uvođenje vojne obaveze? Možda kasnije…

Ostaje nejasno kako Bundeswehr narednih godina planira regrutirati desetine hiljada dodatnih profesionalnih vojnika. On trenutno ima oko 182.000 vojnika i aktivno traži nove. „Imamo dobre brojke kada je riječ o prijavama, zapošljavanju i interesovanju. To ohrabruje", izjavio je portparol Ministarstva odbrane početkom juna. Ipak, broj vojnika u posljednjim godinama opada, uprkos svim naporima.

Jedan od načina za povećanje broja vojnika moglo bi biti ponovno uvođenje vojne obaveze, koja je suspendirana 2011. godine. Ali za sada, to nije u planu. Koalicioni partneri SPD i demohrišćani (CDU/CSU) su se dogovorili: „Uspostavit ćemo novu, atraktivnu vojnu službu, baziranu na dobrovoljnosti", navodi se u koalicionom sporazumu. Riječ „regrutacija" se u njemu ne spominje.

Nedostaju kasarne i instruktori

Zbog povećanih zahtjeva NATO-a, unutar CDU-a i CSU-a sve su glasniji zahtjevi da se ponovo uvede vojna obaveza. Ali, kancelar Merz to koči. Za sada ostaje sve kako je dogovoreno koalicionim sporazumom. „Moramo pažljivo razmotriti jesu li programi za povećanje atraktivnosti i dobrovoljno učešće dovoljni. Ako ne budu – morat ćemo vrlo brzo razgovarati o dodatnim koracima", rekao je kancelar.

S tim se slaže i ministar Pistorius: „Vojna obaveza nam sada ne bi pomogla, jer nemamo kapacitete – ni u kasarnama, ni što se tiče obuke. Zato prvo moramo povećati te kapacitete. Do tada važi princip dobrovoljnosti."

Ko će nadoknaditi moguće povlačenje američkih trupa?

Hoće li model dobrovoljnog služenja vojske moći dugoročno funkcionisati? Stručnjakinja za sigurnost Matlé smatra da će taj model brzo biti doveden u pitanje, posebno ako SAD zaista povuku trupe iz Evrope.

Trumpova administracija već je najavila moguće povlačenje. Detalji se očekuju nakon NATO samita. Tada bi se karte mogle nanovo promiješati, kaže Matlé. „Tada će se Evropljani, a samim tim i Njemačka, suočiti s pitanjem kako žele to da nadoknade." Ipak, čak i ako bude potrebno znatno više trupa u Evropi, „nije baš vjerovatno da će Njemačka u narednim godinama moći osigurati znatno više vojnika".