Nove carine: šta će sada reći Tramp?

Donald Tramp (78) nastavlja svoju agresivnu trgovinsku politiku. Kako bi se, prema njegovim riječima, suprotstavio „nefer trgovini“ i ostvario dodatne političke ciljeve, američki predsjednik planira da danas – 2. aprila, koji je nedavno nazvao „Danom oslobođenja“ – najavi nove dalekosežne carine.

Koje nove carine se očekuju?

Za sada je poznat samo manji dio plana, ali i on već ima značajnu težinu: od četvrtka (3.april) će se na sve automobile uvezene u SAD primjenjivati dodatna carina od 25 procenata. Krajem marta Tramp je izjavio da te carine više nisu predmet pregovora, već da su „trajne“.

Dalji mogući potezi za sada su samo nagoviješteni. Međutim, Tramp je tokom vikenda već poručio da nijedna država neće biti pošteđena.

Prema riječima predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen (66), SAD će uvesti nove posebne carinena uvoz poluprovodnika, farmaceutskih proizvoda i drveta. Takođe se očekuje još jedna najava o takozvanim recipročnim carinama, koje bi bile odgovor na navodno nepravedne carine drugih zemalja, rekla je ona u utorak pred Evropskim parlamentom. Tramp je već najavio da će u okviru tih uzajamnih carina uzeti u obzir i druge trgovinske prepreke, poput posebnih uvoznih regulativa ili subvencija.

Međutim, najgori scenario i dalje nije isključen: to bi bile opšte dodatne carine na sav uvoz, u visini od 20 ili čak 25 procenata. Koje god carine budu uvedene, vjerovatno će biti u rasponu od oko 20 procenata, prenosi Vašington post, pozivajući se na insajderske izvore.

Tramp je takođe najavio dodatne carine koje nisu direktno povezane sa ekonomskim ciljevima. Tako bi trebalo da budu uvedene drakonske kaznene carine protiv zemalja koje kupuju naftu i gas iz Venecuele. Takve takozvane sekundarne carine mogle bi ubuduće da pogode i zemlje koje uvoze energente iz Rusije ili Irana. 

Koje carine je Tramp već uveo?

Od 12. marta u SADvaže carine od 25 procenata na uvoz čelika i aluminijuma. SAD uvoze otprilike polovinu čelika i aluminijuma koji se koristi u zemlji. Najveći snabdjevač je Kanada, a slijede Brazil i Evropska unija.

Tramp je već imao oštru razmjenu prijetnji sa susjedima Meksikom i Kanadom. Prvobitno je najavio opšte kaznene carine od uglavnom 25 procenata, počevši od 1. februara. Nakon dva odlaganja i međusobnih prijetnji, za sada su izuzeti proizvodi koji potpadaju pod sporazum o slobodnoj trgovini USMCA.

Sa Kinom– s kojom SAD imaju najveći trgovinski deficit – Tramp je bio manje popustljiv. Od 4. marta na kineski uvoz u SAD primenjuju se dodatne carine od 20 procenata. Peking je do sada uzvratio uvođenjem carina na niz američkih poljoprivrednih proizvoda.

Kako reaguje EU?

Evropska komisija, nadležna za trgovinsku politiku EU, do poslednjeg trenutka je isticala spremnost na pregovore. Na nove carine na čelik i aluminijum EU je, kao i ranije, odgovorila carinama na „tipično američke“ proizvode poput džinsa, viskija i motocikala, koje je prvobitno planirala da uvede od utorka. Njihova primjena je, međutim, pomjerena na sredinu aprila. Razlog bi mogla biti i Trampova prijetnja da će uvesti carine od 200 procenata na alkoholna pića poput vina i šampanjca. 

Brisel je odlučan da proširi mjere odmazde ukoliko pregovori sa SAD propadnu. „Ne želimo nužno da uzvratimo, ali ako bude potrebno, imamo jak plan“, poručila je Ursula fon der Lajen. Evropa, kako je dodala, raspolaže „svim sredstvima da zaštiti ljude u Evropi i naše blagostanje“.

Za sada Brisel ne otkriva više detalja. Poslednjih dana sve su glasniji zahtjevi da se američki internet giganti nađu na udaru. To bi moglo značiti nove takse ili čak uvođenje digitalnog poreza.

Kakve bi mogle biti posljedice?

U svakom slučaju, trgovinske partnere SAD očekuju teški pregovori. EU je već pokrenula razgovore o raznim novim sporazumima, poput pojačanog uvoza američkog tečnog gasa ili vojne tehnologije.

Međutim, dosadašnji rezultati pregovora ukazuju na to da trgovina, po svemu sudeći, više neće funkcionisati kao ranije. U najgorem slučaju, trgovinski spor mogao bi da preraste u pravi trgovinski rat – sa ozbiljnim posledicama po ekonomiju.

Ursula fon der Lajen upozorila je da će američke carine ponovo podstaći inflaciju, povećati troškove poslovanja i na kraju dovesti do otpuštanja radnika.

Za Njemačku, koja je prošle godine izvezla oko deset procenata svoje robe u SAD, čak više nije isključena ni - recesija.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu