Nova vlast želi Njemačku "dovesti u red"

Razliku naspram ranije, tzv. semafor-koalicije, nova vlada želi istaknuti već na samom početku. „Zaokret kojeg mnogi građani priželjkuju već je zacrtan u ovom papiru“, rekao je čelnik bavarskih kršćanskih socijalista (CSU) Markus Söder prilikom potpisivanja koalicijskog sporazuma: „Jačanje gospodarstva, ograničavanje ilegalne migracije, ponovno dovesti Njemačku u red i dati joj novi zamah.“ To se sada mora provesti „punom parom".

SPD: iz prvog u drugi red

Kod socijaldemokrata (SPD) se, međutim, jedva osjeća volja da se temeljito promijeni sve ono za što je ta stranka bila odgovorna tijekom protekle tri i pol godine kao kancelarska stranka. Posebno u socijalnoj politici socijaldemokrati se protive previše drastičnim rezovima.

Kancelarski ured sada ponovno preuzima Demokršćanska unija (CDU), njen čelnik Friedrich Merz postaje šef vlade, a čelnik SPD-a Lars Klingbeil postaje vicekancelar i savezni ministar financija. Ukupno će postojati 17 ministarstava. Po sedam će voditi CDU i SPD, a tri CSU. Pritom upada u oči: CDU šalje uglavnom pravnike, dok SPD znatno više žena nego muškaraca.

Najveći protivnik: desno-ekstremni AfD

Unija i SPD čine savez iz nužde – rođen iz rezultata izbora koji nisu omogućili nijednu drugu većinu bez sudjelovanja Alternative za Njemačku (AfD). Tijekom koalicijskih pregovora strane su se, međutim, zbližile, naglasio je Friedrich Merz prilikom potpisivanja sporazuma.

Jedan od ključnih ciljeva je sada spriječiti daljnje jačanje AfD-a, stranke koju je Služba za zaštitu ustavnog poretka u međuvremenu ocijenila kao "provjereno desno-ekstremnom" u cijelosti. Pritom je riječ prije svega o temama koje su tu stranku „učinile velikom“, rekao je budući savezni ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt (CSU) u televizijskom nastupu. AfD se mora „prevladati dobrom i uspješnom, vladinom politikom", naglasio je Dobrindt, i time se indirektno izjasnio protiv ideja koje se sve češće čuju u javnosti, da bi trebalo pokrenuti sudski postupak za zabranu stranke.

Više graničnih kontrola i deportacija

Unija se pritom prvenstveno oslanja na pooštravanje migracijske politike. Od 7. svibnja predviđene su strože kontrole na svim njemačkim granicama i vraćanje onih osoba koje nemaju valjane dokumente. „Zadatak policije je osigurati da ne dođe do ilegalnih prijelaza u Njemačku, i to je ono što je sada još snažnije nego dosad postavljeno kao zadatak za granične službe“, rekao je Dobrindt.

Uz oko 11.000 saveznih policajaca, bit će angažirano još nekoliko tisuća dodatnih službenika, uključujući i one za zračni nadzor granica. Cilj je lakše otkrivanje krijumčara ljudima i brža reakcija na promjene njihovih ruta.

Više njemačkih saveznih pokrajina podržava ove planove, među njima Brandenburg, Saska i Bavarska koje graniče s Poljskom, Češkom i Austrijom. No, iz susjednih zemalja odmah su stigle kritike. Dobrindt smiruje: „Svi razgovori koje sam dosad vodio proteklih dana pokazuju jasno razumijevanje za novi njemački stav u vezi ilegalne migracije, i većina kaže da je bilo i krajnje vrijeme."

Njemačka bez saveznog proračuna

Na unutarnjopolitičkom planu, čelnik SPD-a Lars Klingbeil odmah mora prionuti na posao. Kao savezni ministar financija njegova je zadaća što prije predstaviti savezni proračun za tekuću godinu. Na tom zadatku prethodna vlada je propala u studenome 2024. i raspala se. I nacrt proračuna za 2026. već kasni.

Posebni fond od 500 milijardi eura za investicije trebao bi Uniji i SPD-u olakšati upravljanje državom. Sada će, prema riječima Klingbeila, započeti „najveća modernizacija u posljednjim desetljećima“. „Za škole, za željeznicu, za sigurnost, za brzi internet, za zaštitu klime, energiju, mobilnost, za dodatni stambeni prostor.“

Previše umirovljenika, premalo stručne radne snage

Unatoč tomu, vlada će morati znatno štedjeti. Dodatna zaduženja smiju se koristiti samo za investicije, a ne za socijalna davanja. No upravo ta stavka sve brže raste, prije svega zbog demografskih promjena u Njemačkoj.

Nijemci su sve stariji i žive sve dulje. Reforma mirovinskog sustava je hitno potrebna, ali SPD inzistira na održavanju stabilnosti mirovina. Trenutno svaki četvrti euro iz saveznog proračuna ide kao subvencija u mirovinske fondove. Što je stanovništvo starije, to su i troškovi za zdravstvene i ustanove za njegu veći. I time će se novi ministar financija Klingbeil morati intenzivno baviti, kako bi se troškovi mogli ograničiti.

Upravo kod financiranja socijalnih rashoda mnogo će ovisiti o tome kako će se razvijati gospodarstvo u Njemačkoj. A izgledi su trenutno loši – zemlja je već treću godinu zaredom u recesiji. Stoga najveći prioritet ima jačanje gospodarstva, naglašava Klingbeil: „Blagostanje se mora zaraditi i zbog toga je ovaj koalicijski sporazum jasan znak za jačanje industrije, jasan znak da želimo privući industrije budućnosti u Njemačku i jasan znak da se oslanjamo na Made in Germany.“

Trump, Putin, migracije – veliki globalni izazovi

Vanjskopolitičke okolnosti vjerojatno su ono što povezuje raniju s ovom novom vladom. Izazovi su golemi. Nakon promjene kursa američkog predsjednika Donalda Trumpa i prijetnji iz Rusije, Njemačka mora ponovno definirati svoju ulogu u Europi i svijetu.

To je Friedrich Merz, istaknuti europski političar i zagovornik transatlatntske suradnje sa SAD-om, najavio kao jedan od svojih prioriteta. „Veliki dijelovi Europe, ponajprije Europska unija, čekaju od nas da ponovno damo snažan doprinos uspjehu europskog projekta“, rekao je Merz. Nacionalno vijeće za sigurnost pri Uredu kancelara ubuduće bi trebalo koordinirati ključne vanjskopolitičke i sigurnosne odluke.

Na svoje prvo inozemno putovanje kao kancelar, Merz će 7. svibnja ići u Pariz, gdje će se sastati s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom. Ubrzo će uslijediti i posjet Varšavi. Tema oba posjeta bit će i pitanje kako dalje s migracijom i azilom u Europi. Stoga će i budući savezni ministar unutarnjih poslova Dobrindt odmah nakon stupanja na dužnost otputovati u Francusku i druge susjedne države kako bi tamo vodio pregovore.