Njemački vojnici u Ukrajini? Još jedna fantomska debata

Hoće li uskoro doći do sastanka između ruskog predsjednika Vladimira Putina i ukrajinskog šefa države Volodimira Zelenskog, kako je to predložio američki predsjednik Donald Tramp? I ako bi njih dvojica zaista postigli dogovor o primirju, a zatim i miru u Ukrajini, kakva bi tada bila uloga Njemačke? U ovom trenutku još nema odgovora na ta pitanja. Ipak, ta tema je u političkom Berlinu već pokrenula debate. Ljetnja pauza traje još samo nekoliko dana, a naredne srijede savezni kabinet se ponovo sastaje – i to baš u Ministarstvu odbrane. Prvi put poslije mnogo godina.

Njemačka fantomska debata

Njemački političari se naime već danima spore oko pitanja koje još uopšte nije na dnevnom redu: Ako se Rusija i Ukrajina dogovore, hoće li i Njemačka poslati vojnike za moguću mirovnu misiju? Da se Zelenski uopšte upusti u razgovor sa Putinom, vjerovatno je zamislivo samo ako Ukrajina unaprijed dobije bezbjednosne garancije. A to bi moglo da znači da međunarodno sastavljena trupa u samoj zemlji pazi na to da ne dođe ponovo do borbi.

Njemačka bi u tome teško mogla da izostane, posebno zato što kancelar Fridrih Merz (CDU) insistira na snažnom njemačkom glasu u međunarodnoj politici. U to se uklapa i to što je potpredsjednik SAD Džej Di Vens jasno stavio do znanja na televiziji „Foks njuz“ (Fox News) da Evropa mora da preuzme „lavovski dio“ što se tiče bezbjednosnih garancija. Koliko je cio plan nesiguran, pokazuje reakcija iz Moskve. Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov označava stacioniranje evropskih snaga u Ukrajini kao „potpuno neprihvatljivo“.

Većina protiv njemačkih vojnika u Ukrajini

I u samoj Njemačkoj, međutim, izgleda jasno: Mercu neće biti lako da dobije odobrenje za takvu trupu. Koalicioni partner, socijaldemokrate, upozoravaju na preuranjene planove: Šef SPD-a Lars Klingbajl rekao je za televiziju SAT1 da bi bilo dobro da sada dođe do ozbiljnih razgovora. Naravno, Ukrajini je potrebna sigurnost da više neće biti napadnuta, ali: „Za to je prije svega potrebna jaka ukrajinska vojska. A onda ćemo vidjeti šta se još može učiniti. A da li su to njemački vojnici ili ne, to pitanje se trenutno ne postavlja.“ Čini se da i građani Njemačke dijele to mišljenje. U istraživanju instituta za ispitivanje javnog mnjenja Civey, za web.de, 51 odsto ispitanika se izjasnilo protiv njemačkog učešća u mirovnoj misiji u Ukrajini, dok samo 36 odsto to smatra ispravnim. 

Vadeful uzdržan, Merc odobrava

Prilično oprezno izrazio se i ministar spoljnih poslova Johan Vadeful, koji kao i Merc pripada konzervativcima iz CDU-a. Tokom putovanja u Indoneziju i Japan, Vadeful je izazvao pažnju kada je u podkastu Table.Today rekao da bi angažman u Ukrajini „vjerovatno preopteretio“ Njemačku. Već i brigada Bundesvera koja se trenutno formira u Litvaniji, sa oko 5000 vojnika, masovno opterećuje Bundesver. Kasnije tokom putovanja, Vadeful je u intervjuu za DW izrazio skepticizam da bi mirovni pregovori uopšte mogli da se održe: „Svi sada čekaju da Vladimir Putin bude zaista spreman da vodi razgovore o okončanju ovog rata. Na bojnom polju, nažalost, još uvijek izgleda potpuno drugačije.“

Da li je Njemačka preopterećena, prije nego što je uopšte bilo šta počelo? Na sastanku Trampa sa Zelenskim i raznim vodećim evropskim političarima, prije nešto više od nedjelju dana, kancelar Merc je ipak zvučao drugačije. U vezi sa potencijalnim mirovnim procesom, rekao je da „mi, kao Savezna Republika Njemačka, imamo veliki interes i veliku odgovornost da učestvujemo u tome, to mi je jasno.“ Ali naravno, o tome bi onda moralo da se razgovara unutar koalicije, „sve do pitanja da li ćemo možda morati da donosimo odluke koje zahtijevaju mandat.“ Svako angažovanje Bundesvera u inostranstvu zahtijeva odobrenje Bundestaga. 

Velika skepsa naročito na istoku Njemačke

Vjerovatno uznemireni tim prilično hrabrim izjavama kancelara, sada se gotovo svakodnevno javljaju razni političari povodom ideje o angažovanju trupa u Ukrajini. Većina je skeptična ili čak protiv, skoro svi dodaju da je vrijeme za odluku još daleko. Posebno se žestoko planu protive konzervativni političari iz istočne Njemačke. Jer tamo i ljevičarske i desničarske stranke, poput stranke Ljevice i djelimično ekstremno desničarske „Alternative za Njemačku“ (AfD), odbacuju takva razmišljanja. To je jedan od razloga zašto je premijer Saksonije, Mihael Krečmer (CDU), rekao: „Da njemački vojnici u Ukrajini ratuju, to ne smije biti tema.“ Potpuno drugačije je zvučao šef konzervativne omladinske organizacije „Junge Union“, Johanes Vinkel. On je za Uredničku mrežu Njemačke (RND) rekao: „Ne možemo s jedne strane da kažemo da naša zavisnost od američke vojske treba da se smanji i da Evropa mora konačno da odraste, a da s druge strane odbijamo odgovornost kada stvari prvi put postanu konkretne.“

Ali niko u ovom trenutku ne zna kada će stvari postati konkretne. I možda je čak i mogući sastanak između Putina i Zelenskog ili dio velike predstave, ili čak opasan za Ukrajinu, kako strahuje dugogodišnji predsjednik Minhenske bezbjednosne konferencije, Volfgang Išinger. Nakon sastanka Putina sa američkim predsjednikom Trampom na Aljasci, Išinger je na platformi X napisao: „Nema ni jedne naznake da je predsjednik Putin spreman da okonča ovaj rat.“ Povodom sastanka ukrajinskog i ruskog predsjednika takođe je rekao: „Mogu zapravo da zamislim samo horor-scenario.“ Sastanak ne bi doveo do rješenja, već bi ga Putin iskoristio da dobije na vremenu. Da bi onda nastavio da vodi rat. Stav koji dijeli popriličan broj njemačkih političara.