Ministar Dobrint: Desničarski ekstremisti sve mlađi

Njemački ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Dobrint (CSU) na funkciji je samo pet sedmica, ali je svjestan da učestvuje u vođenju zemlje čije se društvo sve više polarizira - i čiji ekstremi postaju sve jači.

Na samom početku konferencije za štampu povodom izvještaja Savezne službe za zaštitu ustavnog poretka za 2024. godinu, on pokazuje grafikon koji prikazuje koliko je u Njemačkoj porastao potencijal ljudi koji otvoreno razmišljaju desničarski ekstremno. Prije deset godina bilo ih je oko 20.000, a od tada se taj broj više nego udvostručio.

„Potencijal desničarsko-ekstremističkih osoba je u 2024. godini značajno porastao, i to za oko petinu – sa preko 40.000 na sada više od 50.000. To je zastrašujuća brojka. Prvi put broj desničarskih ekstremista prelazi granicu od 50.000", rekao je Dobrint.

To je očekivan broj, dodao je, ali ipak predstavlja prekretnicu. Pogotovo zato što domaća obavještajna služba procjenjuje da je oko 14.500 njih spremno na nasilje. Među posljednjim uhapšenima bio je i jedan četrnaestogodišnjak

Nedavno je, na primjer, ova vijest izazvala veliku pažnju: sredinom maja, Savezno tužilaštvo uhapsilo je pet članova navodne desničarsko-ekstremističke terorističke grupe „Posljednji val odbrane".

U čak pet saveznih pokrajina, policija je djelovala protiv grupe za koju stručnjaci vjeruju da je trenutno vjerovatno najradikalnija među desničarsko-ekstremističkim grupama.

Najmlađi uhapšeni član ima 14 godina. Između ostalog, grupa je navodno planirala napade na smještaje za izbjeglice.

Mladi ekstremisti instrumentalizirani od strane stranih sila

Mladi, brzo radikalizirani, odlučni na akciju – prema riječima Aleksandra Dobrinta, ovaj obrazac se ne odnosi samo na desničarsku scenu. Gotovo svakodnevno, kaže ministar, bilježe se napadi na državu. Ruski akteri, na primjer, šire dezinformacije i pokreću sajber napade u sve većem broju. To je postalo konkretno mjerljivo otkako je Rusija napala Ukrajinu u proljeće 2022. godine. Ti vanjski akteri često koriste i mlade Nijemce.

Kako je objasnio Sinan Selen, zamjenik predsjednika najviše njemačke službe za zaštitu ustavnog poretka, ti mladi ljudi se među stručnjacima nazivaju „agenti niskog nivoa" (low level agents), a njihov broj brzo raste:

„To su veoma mladi ljudi, i to nas posebno zabrinjava, jer nisu ideološki oblikovani tokom dužeg vremena, već se vrlo brzo radikaliziraju i spremni su da brzo pređu na djelo." Također, Kina sve više pojačava svoju špijunažu, koja je prije svega usmjerena na ekonomiju.

I broj ljevičarskih ekstremista je porastao, iako blago – sa 37.000 na 38.000 osoba.

„Islamska država" ponovo privlači sve više mladih muslimana

Nakon dužeg perioda relativno stagnirajuće aktivnosti, nasilni islamizam u Njemačkoj ponovo je u porastu. Domaća obavještajna služba sada procjenjuje da taj potencijal obuhvata oko 28.000 ljudi - od kojih je skoro 10.000 spremno na nasilje.

Islamističke terorističke milicije poput Hamasa i Hezbolaha iz inostranstva, pokušavaju da pridobiju prije svega mlade ljude. „Islamska država" (IS) postala je naročito aktivna i u Njemačkoj od početka rata u Gazi, nakon napada Hamasa na Izrael u oktobru 2023.

S tim u vezi, Sinen Selen je izjavio: „IS je temu Bliskog istoka i Palestine uspješno iskoristila - uključila je to u proces radikalizacije i u svoje narative i na taj način mogla da utiče na mlade ljude."

Dobrint: desničarski ekstremizam je najveći problem

Ali, prema mišljenju ministra Dobrinta, najveći problem u Njemačkoj ipak ostaje desničarski ekstremizam. On ističe da oko 20.000 ljudi, koji se smatraju otvoreno desničarski ekstremnim, jesu članovi stranke „Alternativa za Njemačku" (AfD), najjače opozicione partije u Bundestagu. I sama Služba za zaštitu ustavnog poretka je u posljednjem izvještaju ocijenila ovu partiju kao potvrđeno desničarsko-ekstremističku, ali više ne koristi tu oznaku jer je AfD pokrenula sudski postupak protiv toga.

Ipak, Dobrint nije mogao da izbjegne pitanje – da li AfD treba da bude zabranjena?

Kritičari smatraju da bi to bio dugotrajan, beskrajno komplikovan proces, bez sigurne šanse za uspjeh pred najvišim sudom u Njemačkoj – Saveznim ustavnim sudom u Karlsrueu. Takav zahtjev bi, između ostalih, mogla da podnese i sama savezna vlada, ali Dobrint to odbacuje: „Da je AfD, po mom mišljenju, potvrđeno desničarsko-ekstremistička stranka – u to nikada nisam sumnjao. Vjerujem da je ispravno da se sa AfD-om vodi politička borba. I da se pobrinemo da ih politički marginalizujemo. A to znači – rješavati probleme u zemlji."

Politički marginalizovati AfD – to etabliranim partijama nije pošlo za rukom od osnivanja AfD-a 2013. godine. Naprotiv, stranka se sve više radikalizirala i pridobila sve veću podršku birača.