Demokratija u Srbiji u geopolitičkom interesu Njemačke i EU

Sve veća pažnja njemačkih medija usmjerena je na Srbiju. Časopis "Internacionalna politika" piše: „U Srbiji već mjesecima traju velike demonstracije protiv režima. Aleksandra Vučića. Brisel i Berlin trebali bi zauzeti jasan stav."

Opširnu analizu tog časopisa, pod naslovom „Masovni protesti za više pravne države", potpisuje Terezija Teglhofer. Ona se u Fondaciji Genshagen bavi proširenjem Evropske unije i Zapadnim Balkanom.

Autorica najprije podsjeća na predistoriju studentskih protesta – od velikih okupljanja u maju 2023. izazvanih masovnim ubistvima u školi i u okolini Beograda, u decembru 2023. protiv izbornih prevara na parlamentarnim i lokalnim izborima u Srbiji, kao i protiv otvaranja rudnika litija u dolini Jadara. „Katastrofa u Novom Sadu bila je posljednja kap koja je prelila čašu."

Potom se navodi koji su to studentski zahtjevi, a zatim dodaje: „Pokret ne zahtijeva ostavku predsjednika Vučića, niti pristupanje zemlje Evropskoj uniji. Zahtijeva da se poštuju ustav i zakoni i da državne institucije ispunjavaju svoje dužnosti. Pa ipak, upravo se tu ne zahtijeva ništa manje od demokratije, vladavine prava i dobre uprave – ukratko, zahtijeva se sistematska promjena koju Srbija još uvijek nije vidjela, uprkos godinama priprema za pristupanje EU."

„Evropska unija je zatečena talasom protesta i štrajkova", konstatira autorica. „Srbi zahtijevaju supstancu koja je dugo nedostajala procesu pristupanja EU. Čitajući godišnji izvještaj o Srbiji, koji je Europska komisija posljednji put objavila u oktobru 2024, stječe se dojam da je zemlja, uglavnom, na dobrom putu ka reformama – čak i kada je riječ o demokratiji i vladavini prava. A upravo su one sistematski unazađivane u Srbiji tokom Vučićeve ere. Na rang-listi nevladine organizacije Freedom House, Srbija od 2020. više nije klasificirana kao demokratija, već kao hibridni režim – država koja kombinira elemente demokratije i autokratije. Također, nije bilo negodovanja iz Brisela kada je Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) identifikovala masovne nepravilnosti na parlamentarnim izborima 2023. godine. Čini se kao da se EU, kako to kaže beogradski politolog Nikola Burazer, kreće u paralelnom univerzumu."

Geopolitički interes Njemačke i EU

Sve je to doprinijelo porastu euroskepticizma u zemlji, ocjenjuje se u analizi, a zatim na sljedeći način tumači poruka koju su studenti uputili Evropi: „Pa ipak, grupa studenata koja je krenula biciklom preko Europe u aprilu 2025. godine imala je Strasbourg za odredište. Druga grupa je pješke prešla skoro 2.000 kilometara između Beograda i Brisela. To se također može shvatiti kao apel Evropskoj uniji da više ne ignoriše probleme u zemlji. Iako je EU dugo posmatrala autokratizaciju Srbije, sada je trebalo da shvati da demokratski razvoj najveće zemlje-kandidata za EU na Zapadnom Balkanu nije 'nešto što može, a ne mora'. Naprotiv, to je u neposrednom, a također i geopolitičkom interesu Njemačke i EU. U svakom slučaju, upitno je da li je Vučić garant stabilnosti. Srpska politika klackanja već uveliko olakšava utjecaj Rusije i Kine."

U članku se podsjeća i na Vučićev boravak u Moskvi na Putinovoj paradi povodom Dana pobjede, što je izazvalo osjetno nezadovoljstvo na Zapadu. A na kraju, autorica traži od nove njemačke vlade jasan stav prema Vučićevoj vlasti:

„Na kraju, ali ne i najmanje važno, masovni protesti koji paraliziraju zemlju i usporavaju ekonomski razvoj direktna su posljedica korupcije i lošeg upravljanja. To dovodi do erozije političkih i društvenih struktura, što je simbolizirano urušavanjem nadstrešnice željezničke stanice u Novom Sadu. Nova njemačka savezna vlada morat će odlučiti želi li vidjeti Srbiju samo kao dobavljača sirovina, faktor stabilnosti u jugoistočnoj Europi i čuvara zapadnobalkanske rute – ili će podržati poziv srpskog naroda na demokraciju i vladavinu prava. U koalicijskom sporazumu, vlada se obavezuje na snažnu zaštitu osnovnih vrijednosti EU i najavljuje namjeru da u budućnosti poduzme još dosljednije mjere protiv kršenja vladavine prava."

Vučić smatra da može čekati

Minhenski list Süddeutsche Zeitung donosi tekst pod naslovom „Predsjednik Vučić bira nepopustljivost". Autor Tobias Zick piše: „Dok predsjednik Aleksandar Vučić očigledno smatra da može čekati da prođe bijes građana, posebno mlađih, sukobi na ulicama poprimaju sve više fizički karakter."

Poslije opisa Vidovdanskih protesta i sukoba, te podsjećanja na uzroke, autor konstatuje: „Srbija je službeno kandidat za članstvo u EU, ali proces integracije godinama je u zastoju. Evropska komisija identifikovala je značajne nedostatke u vladavini prava, borbi protiv korupcije i zaštiti osnovnih prava. Štoviše, stagnira i 'proces normalizacije' u kojem EU posreduje između Srbije i njene bivše pokrajine Kosovo, koja se proglasila nezavisnom državom 2008. godine."

Dubok društveni jaz

Berliner Zeitung također objavljuje tekst o istoj temi pod naslovom „Provokantna opuštenost". Autor Boban Dukić konstatira da je predsjednik Srbije uprkos stalnim protestima čvrsto u sedlu. Autor navodi Vučićevu objavu na Instagramu koja ga pokazuje kako igra šah za vrijeme demonstracija:

„Mora se priznati da je slika nastala dok su predvečer demonstracije još proticale mirno, a malo poslije toga su eskalirale, ali je fotografija djelovala kao simbolička demonstracija moći ili kao čin demonstrativne ravnodušnosti prema sve dubljoj društvenoj krizi."

Autor pokušava udijeliti i nekoliko savjeta studentskom pokretu: „Politički kredibilitet se ne stiče preko noći. Nacionalni izborni uspjeh zahtijeva ne samo platformu i uvjerenje, već i strukturu, financiranje i organizaciju. Ishitrena kandidatura na hipotetičkim novim izborima u bliskoj budućnosti mogla bi preopteretiti pokret i protraćiti njegov potencijal. Bilo bi bolje da se odvoji potrebno vrijeme. Sljedeći redovni parlamentarni izbori 2026. ili 2027. godine nude realan cilj za to. Dodatni poticaj: Vučiću neće biti dozvoljeno da se ponovo kandidira na predstojećim predsjedničkim izborima 2027. godine. Ustav Republike Srbije mu zabranjuje da traži treći mandat."

„Ovo je prekretnica koja bi mogla preurediti politički pejzaž i stvoriti prostor za mlad, autentičan pokret. Vidovdan 2025. stoga nije bio samo obilježavanje istorijskog datuma u Srbiji, već je označio i prekretnicu. Radikalizacija protestnog pokreta, provokativna smirenost vlade – sve to svjedoči o dubokom društvenom jazu", zaključuje se u analizi berlinskog lista.