Njemačka vlada pojednostavljuje kupovinu oružja

Njemačka birokratija je poznata po svojoj tromosti, ali njemačka vlada sada želi da je malo „prodrma". Zbog toga kabinet u Berlinu danas usvaja „Zakon o ubrzanju nabavki za Bundesver" (Bundeswehrbeschaffungsbeschleunigungsgesetz"). Ono što zvuči nezgrapno, u praksi bi trebalo da pomogne da se postupci kupovine vojne opreme dodatno ubrzaju.

Jer, prije više od tri godine tadašnji kancelar Olaf Šolc održao je govor o „prekretnici“nakon početka ruskog napada na Ukrajinu. Prvih 100 milijardi evra iz posebnog fonda već je raspoređeno, mnogi novi tenkovi su naručeni, ali ih još uvijek nema u većem broju u kasarnama.

Posebno u kopnenim snagama i dalje postoje velike praznine. Bundesver je daleko od pune borbene spremnosti i cilja da do 2029. godine bude „sposoban za rat". Zato ministar odbrane Boris Pistorijus sada želi da ubrza komplikovane postupke javnih nabavki kako bi se oružani sistemi i municija brže nabavljali.

Pravno raščišćavanje

U industriji naoružanja novi zakon ministra odbrane nailazi na plodno tlo. „Potrebni su nam novac i planiranje, dakle narudžbe", kaže Hans Kristof Acpodijen, glavni direktor Saveznog udruženja njemačke bezbjednosne i odbrambene industrije za ARD. On već dugo traži „lakšu i pojednostavljeniju regulativu“. Planirani zakon ide „ruku pod ruku s odgovarajućim olakšicama i na evropskom nivou“.

Konkretno, svaka nabavka koja doprinosi vojnoj spremnosti Evrope i NATO-a treba da se smatra ključnim nacionalnim bezbjednosnim interesom, što omogućava izuzeće iz evropskih pravila o javnim nabavkama.

Industrija mora da isporuči

I političar SPD-a zadužen za budžet, Andreas Švarc, u osnovi pozdravlja novi, drugi „Zakon o ubrzanju nabavki za Bundesver“. On se nada da sada „više neće biti finansijskih i pravnih problema" koji bi doveli do kašnjenja u isporukama iz industrije naoružanja.

Sa novim zakonom i promjenom pravila o zaduživanju za sektor odbrane, Švarc smatra da sad više ne može da bude nikakvih izgovora. On se nada da će industrija investirati, proširiti proizvodne kapacitete i preći sa zanatske proizvodnje na industrijsku. Tražena finansijska i pravna sigurnost planiranja – po njegovom mišljenju – sada postoji.

Njegov partijski kolega, ministar odbrane Pistorijus, pokazuje više razumijevanja: industrija je već „okrenula kormilo“ i radi na povećanju kapaciteta. Ali to se, kako kaže, ne može desiti preko noći.

Projekti kasne

Trenutno prijeti kašnjenje više projekata u oblasti naoružanja. Prije svega, centralni projekat mornarice: fregata F126. Nabavka novih ratnih brodova, vrijedna do deset milijardi evra, mogla bi da kasni više od dvije godine.

Prvi od šest planiranih brodova trebalo je da holandski glavni izvođač Damen Naval isporuči mornarici 2028. godine, ali od toga neće biti ništa. U političkom Berlinu se već šuška o mogućem prekidu ovog milijardskog projekta.

Kašnjenja postoje i kod visokotehnološkog oklopnog vozila „Teški nosač oružja“, kao i kod ugradnje digitalnog radio-sistema u različite tipove vozila Bundesvera. Poslanici čekaju odgovore Ministarstva odbrane o stvarnom stanju ovog milijardskog projekta.

Nema tenkova na lageru

„Trošenje novca u sektoru odbrane do sada je bilo izuzetno regulisano“, kaže stručnjak za bezbjednost Kristijan Meling. I to s razlogom – jer se radi o velikim iznosima novca poreskih obveznika, ali i o opasnim oružanim sistemima. Jer, industrija ne može tek tako da prodaje tenkove.

Istovremeno, potrebna joj je sigurnost planiranja kako bi povećala proizvodnju. Novi zakon ide u susret tom zahtjevu. Istovremeno, povećava se i broj porudžbina. Tako bi, na primjer, umjesto prvobitno planiranih 1.000 komada, sada trebalo da se kupi 3.000 transportnih oklopnih vozila finskog proizvođača Patria do 2035. godine. Klasična industrija naoružanja u takvim slučajevima može da računa na milijardske ugovore.

„Bundesver na prvom mjestu"

Novi zakon treba da smanji prepreke i za startapove i inovativne firme. Proizvođačima dronova i stručnjacima za vještačku inteligenciju treba pomoći kroz mogućnost avansnih plaćanja za finansiranje njihovih mladih firmi.

U novom „Zakonu o ubrzanju nabavki za Bundesver“ ne radi se samo o kupovini. Već i o principu „Bundesver na prvom mjestu“. Na primjer, tamo gdje civilni građevinski projekti mogu da ometaju vojne zadatke. Najbolji primjer, kaže stručnjak Meling, su „projekti vjetroelektrana koji mogu da ometaju radare za protivvazdušnu odbranu“. Zakon sada omogućava Bundesveru da spriječi takve projekte – jer bi mogli da ugroze odbrambenu sposobnost zemlje.

Vlada ovim zakonom stvara brojne olakšice za vojsku i industriju naoružanja. Da li će one biti djelotvorne, pokazaće se tek u narednim godinama. Jer njemačka birokratija je, kako je poznato, debelokžac i veoma otporna na promjene.