Njemačka: Da li su odbijanja azilanata zakonita?

Kako se ljudi odbijaju na granici?

Savezni ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Dobrint je 7. maja, svega nekoliko sati nakon stupanja na dužnost, naredio pojačanje graničnih kontrola i odredio da se i tražioci azila mogu odbiti na granici. Ovo se, međutim, ne odnosi na trudnice, djecu i druge pripadnike ranjivih grupa.

Ali je moguće u slučaju osoba koje nemaju dokumenta, koriste falsifikovana dokumenta ili za koje postoji zabrana ulaska. „Vraćanje“ se dešava kada migranti već pređu granicu.

Međutim, onaj ko želi da podnese zahtjev za azil, u pravilu ne smije biti odbijen ako se nađe na njemačkoj teritoriji. Prilikom registracije, nadležni organi provjeravaju da li je ta osoba već podnijela zahtev za azil u nekoj drugoj zemlji članici EU, Islandu, Lihtenštajnu, Norveškoj ili Švajcarskoj, a o kojem još nije odlučeno – što je regulisano Dablinskim sporazumom.

Koliko je bilo odbijanja?

Prema riječima ministra Dobrinta, Savezna policija je nakon pooštravanja graničnih kontrola u roku od jedne nedelje odbila 739 osoba na granici – što je 45 odsto više nego prethodne nedelje, kada je bilo 511 odbijanja.

Među odbijenima su bili i tražioci azila: od 51 osobe koja je izrazila namjeru da zatraži azil, 32 su odbijene, rekao je Dobrint. Ostali su, osobe iz ranjivih kategorija, pušteni u zemlju.

Šta kaže Upravni sud u Berlinu?

Pred Upravnim sudom u Berlinu, troje izbjeglica iz Somalije podnijelo je tužbu zbog toga što su odbijeni prilikom granične kontrole na željezničkoj stanici u Frankfurtu na Odri. Prema navodima Saveznog ministarstva unutrašnjih poslova, oni su se 2, 3. i 9. maja pojavili na njemačko-poljskoj granici. Tek prilikom trećeg pokušaja izrazili su namjeru da traže azil, koja je odbijena zbog prethodnih pokušaja.

Upravni sud u Berlinu je u hitnom postupku odlučio da ljudi ne smiju biti jednostavno odbijeni ako zatraže azil nakon što su prešli granicu i nalaze se na njemačkoj teritoriji.

Sudije su takođe naglasile da se Savezna Republika ne može pozivati na to da Dablinski sporazum ne mora primjenjivati zbog vanredne situacije. Jer, nema dovoljno dokaza o postojanju opasnosti po javnu bezbjednost ili red. Savezni ministar unutrašnjih poslova računa na razjašnjenje u glavnom postupku.

Šta je glavni postupak?

Odluke Upravnog suda u Berlinu donijete su u okviru tzv. hitnog postupka. Time sudije tužiocima pružaju privremenu pravnu zaštitu. Nezavisno od toga, može se pokrenuti glavni postupak. U ovom slučaju, jedan od tužilaca je već pokrenuo takav postupak pred Upravnim sudom.

Savezno ministarstvo unutrašnjih poslova se nada da će u glavnom postupku biti odlučeno u njegovu korist. Međutim, pitanje je da li će se glavni postupak zaista nastaviti. Prema Upravnom sudu u Berlinu, tužilac može da proglasi glavni postupak završenim – jer je hitnom odlukom već postigao svoj cilj. Vrlo je vjerovatno da će proći ova opcija.

Šta govori u prilog tome da se odbijanja mogu nastaviti?

Prema mišljenju pravnika iz Konstanca, profesora Danijela Tima, Savezna policija i Savezna vlada mogu „privremeno nastaviti svoju praksu odbijanja na granici s Poljskom i drugim susjednim zemljama“.

Pravno gledano, privremena odluka Upravnog suda u Berlinu važi samo za troje podnosilaca zahtejva, dakle odnosi se na tri pojedinačna slučaja. „Tek kada bi više sudova, uključujući i one iz drugih saveznih pokrajina, donijelo privremene mjere protiv Savezne vlade, politički pritisak bi mogao da poraste.“ Da bi to spriječila, Savezna vlada sada mora hitno da iznese čvrsto obrazloženje. Samo tako može da „spriječi lavinu hitnih odluka protiv sebe“.

Šta govori protiv toga?

Prema procijeni stručnjaka za migraciono pravo, Vinfrida Kluta, ostaje neizvjesno da li vlada može da održi praksu odbijanja. Klut je naglasio: „Nova savezna vlada želi da natjera sud da promijeni svoj stav.“

Pored toga, pokušava se da se, pozivanjem na preopterećenost opština, uspostavi nova argumentacija za tumačenje očuvanja javnog reda i zaštite unutrašnje bezbjednosti prema članu 72 Ugovora o funkcionisanju Evropske unije. Ova takozvana klauzula o vanrednim situacijama dozvoljava izuzetke.

„Da li se iz situacije u pojedinim opštinama može izvesti zaključak za cijelu Njemačku, veoma je upitno“, upozorio je profesor javnog prava sa Univerziteta Martin Luter u Hale-Vitenbergu.

Istraživač migracija, Gerald Knaus, smatra da je koncept odbijanja na njemačkim granicama neuspješan.

Kako je Savezna vlada reagovala na presudu?

Savezna vlada ka spolja djeluje jedinstveno. Ministar unutrašnjih poslova dobio je podršku za svoj kurs u politici prema izbjeglicama od ministarke pravde, Štefani Hubig. Političarka SPD-a je naglasila da Upravni sud nije odlučio da svi tražioci azila ubuduće moraju biti pušteni u zemlju.

Savezni kancelar Fridrih Merc(CDU) je na Njemačkom kongresu opština u Berlinu nagovijestio da bi odluke mogle donekle da suze prostor za djelovanje na granicama. „Ali prostor za djelovanje i dalje postoji. Znamo da i dalje možemo da sprovodimo odbijanja", rekao je kancelar.

Šta kaže policija o presudi suda?

Sindikat policije (GdP) izražava zabrinutost zbog sve veće nesigurnosti među policajcima koji rade na granici nakon presude suda u Berlinu o odbijanjima.

Policajcise stalno suočavaju sa slučajevima kakve je sada osporio Upravni sud u Berlinu. Iako se presuda odnosi samo na slučajeve troje Somalijaca, čije je odbijanje na njemačko-poljskoj granici proglašeno nezakonitim, „ostaje činjenica da su to slučajevi sa kojima se svakodnevno susrećemo“, rekao je predsjednik GdP-a Andreas Roskopf, za radio WDR.

Policajke i policajci se pitaju da li mogu biti pravno odgovorni ako sprovode naređenja o odbijanju koja bi mogla biti nezakonita. „Naređenje mora biti izvršeno, ali odgovornost kolega mora biti eksplicitno isključena“, rekao je sindikalac.

Roskopf je ukazao na to da policajci imaju tzv. obavezu prigovora (Remonstrationspflicht) kada se suoče sa očigledno nezakonitim naređenjima. Tada moraju da se oglase „kako bi se oslobodili te odgovornosti“, rekao je. Problem nakon presude suda u Berlinu je što su pravnici „veoma podijeljeni u mišljenju" o tome koje konsekvence treba izvući iz te presude.

Kako se razvija broj podnijetih zahtjeva za azil?

Prema podacima Saveznog zavoda za migracije i izbjeglice (BAMF), broj zahtjeva za azil je u posljednje vrijeme opao. U prva četiri mjeseca ove godine, prema navodima, podnijet je 45.681 prvi zahtjev, dok ih je u istom periodu prošle godine bilo 84.984 – što predstavlja pad od 46,2 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Trend je već bio vidljiv u godišnjem izvještaju za 2024. godinu. Tokom prošle godine ukupno je 250.945 ljudi podnijelo prvi ili naknadni zahtjev. To je 28,7 odsto manje nego prethodne godine.

Šta još vlada planira u migracionoj politici?

Trenutno Savezna vlada gotovo svake nedelje predstavlja nove planove u oblasti migracione politike. Na primjer, ubuduće bi Savezna vlada mogla putem uredbe da proglasi određene zemlje sigurnim zemljama porijekla – dakle bez saglasnosti Bundestaga i Bundesrata. To je odlučio crveno-crni kabinet (CDU/CSU i SPD), ali to još mora da bude potvrđeno u Bundestagu.

U Bundesratu su savezne pokrajine, u čijim vladama su Zeleni i Ljevica, u prošlosti blokirale više prijedloga, među kojima su i oni da Maroko, Tunis i Alžir treba da budu proglašeni sigurnim zemljama porijekla. Takva klasifikacija treba da ubrza odlučivanje o zahtjevima za azil osoba iz tih zemalja i olakša deportaciju odbijenih tražilaca azila.

Prema dosadašnjem planu, Bundestag bi ovog petka (6.6.) trebalo da raspravlja i o tome da li da se obustavi pravo na spajanje porodica za osobe sa supsidijarnom zaštitom. Za razliku od izbjeglica koje imaju punu zaštitu, ovo pravo je već sada ograničeno na 1.000 članova porodica mjesečno.

Crveno-crna koalicija je takođe u koalicionom sporazumu dogovorila da ukine ubrzano sticanje njemačkog državljanstva za posebno dobro integrisane strance nakon tri godine, koje je uvela prethodna „semafor“ koalicija (SPD, Zeleni i FDP). Taj prijedlog je prošle nedelje usvojen u kabinetu.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu