Njemačka vlada ne smatra da Izrael krši međunarodno pravo

Ukoliko se osmotre reakcije u Njemačkoj poslije napadaIzraela naIran, može se zaključiti da je njemačka vlada suzdržana i da je njen ton znatno blaži u odnosu na druge evropske vlade.

U nedelju (15.06.) njemački demohrišćanski kancelar Fridrih Merc (CDU) je uoči svog odlaska na samit G7 u Kanadu dao kratku izjavu o bliskoistočnoj eskalaciji: „Izrael ima pravo da brani svoju egzistenciju i bezbjednost svojih građana". Dodao je da Iran ne smije da postane atomska sila i da je „iranski atomski program egzistencijalna prijetnja državi Izrael".

Predstavnici njemačke vlade su zauzeli isti stav. U ponedeljak ujutro (16.06.) je spoljnopolitički ekspert vladajuće Hrišćansko-demokratske unije (CDU) Norbert Retgen rekao za Prvi program njemačke televizije ARD: „Imalo bi stravične posljedice, ako bi Iran, režim koji sprovodi teror i na unutrašnjem i na spoljnom planu, postao atomska sila". Retgen je dodao da bi to imalo posljedice za bezbjednost i postojanje Izraela, za cijeli bliskoistočni region, ali i za cijeli svijet, znači i za Evropu. „Koliko dugo treba da se čeka, dok se atomska bomba ne stvori u Teheranu?", pitao je Retgen.

Ali i Retgen je uočio da je u Njemačkoj već prisutna rasprava o tome da li izraelski napadi krše međunarodno pravo. On je upotrijebio komplikovanu formulaciju da se „neizbježno radi o međunarodno-pravnoj sivoj zoni, ali i o dilemi".

Da li je Izrael prekršio međunarodno pravo?

Stručnjak za međunarodno pravo sa Tehničkog univerziteta Drezden Dominik Štajger vidi to drugačije. U izjavi za Drugi program njemačke televizije (ZDF) rekao je da je jasno da je Iran u posljednjih nekoliko godina brzo napredovao u atomskom programu. Ali je dodao da međunarodno pravo odobrava preventivni udar samo u slučaju neposredne opasnosti. „Po međunarodnom pravu situacija je jasna kao dan. Opasnost je ovdje bila još uvijek apstraktna, pa Izrael nije smio da napadne".

Čak i ako njemačka vlada to tako vidi, trenutno to ne govori. Portparol njemačke Vlade Kristijan Vagner je rekao u Berlinu: „Za nas je jednostavno veoma teško da odmah izvršimo procjenu po međunarodnom pravu. To je tako i zbog toga što nemamo informacije koje bismo mogli sa vama da podijelimo”.

Evakuacija iz Izraela je trenutno izuzetno teška

Vagner je potom govorio i o njemačkim državljanima koji su se u vrijeme izbijanja sukoba zatekli u Izraelu, Izraelski vazdušni prostor je zatvoren. Mogućnosti izlaska kopnenim putem su ograničene i skopčane sa opasnostima. Vladinog portparola Vagnera novinari su pitali zašto Njemačka nije organizovala konvoj, kao, recimo, Poljska, kako bi evakuisala svoje državljane u Jordan.

Vagner je odgovorio da je za tako nešto naprosto previše njemačkih državljana u Izraelu. U petak se njemačkoj ambasadi u Izraelu javilo 3500 njemačkih državljana, a do ponedeljka je broj narastao na 4000. Broj njemačkih državljana u Iranu zvanično iznosi oko 1000.

Izraelski napadi na Iran iznenadili njemačku vladu

Prošlog petka (13.06.) je u Njemačkoj bilo raspravljano o tome kada je Njemačka zvanično obavještena da predstoji napad na Iran. Izvjesno je da je izraelski premijer Benjamin Netanjahu obavijestio njemačkog kancelara Fridriha Merca u noći između petka i subote o napadu na Iran, ali izgleda tek kada su ti napadi već počeli.

Njemačkog ministra spoljnih poslova, demohrišćanina Johana Vadefula, vijest je zatekla u Egiptu, gdje je bio u zvaničnoj posjeti. Planirao je da za vikend posjeti Izrael, ali ga je rat spriječio.

On je bio jedini predstavnik neke zapadne vlade, koji se zatekao u regionu u vrijeme početka neprijateljstava. Rekao je da ga je u noći napada telefonom obavijestio njegov izraelski kolega. Odlučio je da ostane još jedan dan u regionu, iako je otkazao svoje posjete Libanu, Jordanu i Izraelu.

U ponedeljak je njemački šef diplomatije, vraćajući se iz Omana, sletio na Kipar da bi avion dopunio gorivo i potom je odletio za Berlin. Prije toga je izjavio da bi Iran konačno morao da se distancira od svog atomskog programa, tada bi ponovo bili mogući razgovori između Irana i Izraela: „Ako to sada iranska strana uradi, onda postoji realna šansa koju moramo zajedno da iskoristimo".

Bez njemačkog učešća u napadima na Iran

Dakle, za razliku od jasne kritike izraelskih postupaka u Gazi,  jedva da postoji zvanična kritika vlade Benjamina Netanjahua u vezi sa napadom na Iran. Proteklog vikenda novinari su u Berlinu postavili pitanje da li je Njemačka u bilo kojoj formi pomogla Izraelu prilikom napada na Iran. Kancelar Merc je u Nedelju (15.06.) odgovorio da je Izrael od Njemačke zatražio tek protivpožarna sredstva.

A ministar odbrane, socijaldemokrata Boris Pistorijus je televizijskim novinarima rekao da nije bilo izraelskih zahtjeva u pravcu vojne pomoći: „Ne znam na koji način bismo uopšte mogli ili smjeli da učestvujemo u tom sukobu".

*ovaj tekst je najprije objavljen na njemačkom jeziku