Njemačka upozorava: Beograd i Banjaluka skreću s EU-kursa

Deutsche Welle: U Srbiji raste pritisak na civilno društvo i demonstrante. Opšti utisak ljudi na terenu je da EU i Njemačka ostavljaju demonstrante i nevladine organizacije na cjedilu. Da li je taj utisak opravdan?

Manuel Saracin*: Prije svega, same građanke i građani Srbije odlučuju o svojoj zemlji i svojoj budućnosti. Zbog toga nije na nama da na bilo koji način ocjenjujemo protestekoji se tamo odvijaju. Ipak, želim da kažem jedno: ako srpska vlada stvara utisak da je zainteresovana za dijalog sa studentkinjama i studentima, a istovremeno se vrše pretresi u civilnim organizacijama koje su naši partneri, onda to pokazuje da zapravo ne treba ozbiljno shvatati tvrdnju da je vlada zaista zainteresovana za dijalog sa društvom i akterima protesta. Smatram da ovdje moramo jasno reći: Srbija, kao kandidat za članstvo u EU, mora da ojača strukture i institucije, koje se zalažu za demokratsko donošenje odluka i diskurs u zemlji, a ne da ih dodatno ugrožava pritiscima.

Koji bi sljedeći koraci mogli da se preduzmu sa strane Njemačke i EU kako bi se to jasno stavilo do znanja?

Jasno je da se proces pristupanja EU zasniva na ocjenjivanju usklađenosti sa kriterijumima za članstvo, takozvanim fundamentalnim vrijednostima. Pored vladavine prava, tu spadaju i pitanja demokratije i osnovnih vrijednosti koje dijelimo. Po mom mišljenju, sasvim je jasno da su ta pitanja međusobno povezana.

Ovih dana Bosna i Hercegovina ponovo je u fokusu medija u Njemačkoj. Riječ je o presudi Suda BiH protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, ali i o pravnim postupcima protiv nevladinih organizacija u RS. Kakve posljedice ti događaji imaju na političku stabilnost Bosne i Hercegovine?

Smatram da je jasno da, ako novi zakon o nevladinim organizacijama u Republici Srpskojzaista stupi na snagu, to de facto postaje najveća prepreka za dalji napredak Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji (EU). Sa zakonima po uzoru na Rusiju, zemlja teško može da nastavi put ka Evropskoj uniji. Stoga svi u Republici Srpskoj treba da budu svjesni ko je odgovoran za te probleme.

Takođe, zakoni koji imaju za cilj slabljenje države Bosne i Hercegovine i koji su dio secesionističke agende Milorada Dodika sigurno neće doprinijeti evropskom putu zemlje.

Što se tiče procesa protiv Milorada Dodika, važno je da institucije Bosne i Hercegovine, konkretno sudovi, donose nezavisne presude. Moramo sačekati kako će se dalje odvijati pravni postupak u vezi s ovom presudom. Ali, očekujemo da se institucije države poštuju i njihove odluke priznaju.

Zakoni, koji su sada donijeti u Narodnoj skupštini Republike Srpske, još nisu stupili na snagu. Ali, smatram da ove odluke treba shvatiti veoma ozbiljno. Ako budu sprovedene, imaće dalekosežne posljedice, koje ćemo pažljivo analizirati. Svi u Republici Srpskoj treba da budu svjesni toga.

Što se pak tiče Kosova i Srbije, gotovo da se više i ne govori o dijalogu između dvije zemlje. Čini se da je ta tema potpuno pala u drugi plan zbog brojnih drugih izazova u regionu. Zašto je tako malo pomaka, iako je približavanje Beograda i Prištine ključno za mir i stabilnost na zapadnom Balkanu?

Sa Peterom Sorensenom, novim specijalnim izaslanikom EU za dijalog između Kosova i Srbije, imamo novu osobu koja će nastaviti da vodi ovaj proces u ime EU. Prvi razgovori, koje smo vodili, ostavljaju vrlo dobar utisak o njemu kao ličnosti. On će sigurno staviti neke nove akcente na dijalog, a istovremeno pokušati da kroz temeljni rad postigne napredak u približavanju dvije zemlje.

Ranije su Njemačka, ali i ja lično, imali zadatak da podrže rad evropskih institucija i glavnog pregovarača EU. Mi ćemo narednih nedelja i mjeseci blisko sarađivati. To će se sigurno odnositi i na novu njemačku vladu. Jer, Njemačka podržava evropski pristup dijalogu i ljude koji ga vode.

Nadam se da će sada ponovo započeti suštinski rad na rješenjima. Vrijeme je da naporno radimo na pronalaženju konkretnih rješenja. Smatram da je gospodin Sorensen prava osoba za taj zadatak.    

Pored Srbije, i Kosovo se suočava sa velikim izazovima i promjenama. Trenutna politička situacija je veoma neizvjesna. Da li vi, kao specijalni izaslanik za zapadni Balkan, imate neka ključna pitanja koja biste ovom prilikom istakli?

Moramo sačekati i vidjeti kako će se dalje razvijati politička situacija u Republici Kosovo. Bilo bi poželjno da se što prije formira vlada i da se nova vlada aktivno uključi u dijalog. To, naravno, očekujemo i od Srbije. Međutim, nije na nama da odlučujemo kako će proces formiranja vlade u Republici Kosovo teći. To je odluka koju donosi Kosovo.

Ovih dana i sedmica svjedoci smo prekretnice u mnogim pitanjima bezbjednosne politike i geostrategije. Govori se da početak drugog mandata Donalda Trampa kao predsjednika SAD-a donosi preokret u odnosima između Evrope i Amerike. To već sada ima vidljive posljedice na zapadni Balkan. Koju ulogu vi, ali i Njemačka i EU, možete igrati kako biste zemlje zapadnog Balkana još više približili Evropi?

Prije svega, moramo vrlo ozbiljno shvatiti činjenicu da SAD očigledno prestaju da finansiraju organizacije civilnog društva. S obzirom da ove institucije rade u interesu društva, one po mom mišljenju predstavljaju osnovne stubove puta transformacije zemalja ka EU. Ne možemo sebi dozvoliti da potpuno izgubimo ovaj angažman. No, možda je to i prilika da neke stvari uradimo bolje – da Evropa sagleda gdje su njene strukture podrške transformacionim procesima previše komplikovane i birokratske i gdje možemo biti efikasniji.

Druga stvar, koju želim istaći, jeste da svako na zapadnom Balkanu treba da bude svjestan da se „hljeb nasušni“ zarađuje trgovinom sa EU. Jer, recept za uspjeh zemalja zapadnog Balkana leži u integraciji u jedinstveno evropsko tržište i u Evropsku uniju. Povezanost zapadnog Balkana sa EU je u obostranom interesu. Mislim da postoje dobre osnove za napredak, ukoliko svi budu dijelili ovo mišljenje. To bi omogućilo i Evropi i državama zapadnog Balkana da adekvatno odgovore na geopolitičke promjene u svijetu.

Nakon parlamentarnih izbora 23. Februara u Njemačkoj, CDU/CSU i SPD sada razgovaraju o mogućoj koaliciji. Nije isključeno da će nova vlada donijeti i nove političke pravce kada je riječ o zapadnom Balkanu. Ali, nije sigurno da će ministar iz redova Zelenih nastaviti da obavlja funkciju specijalnog izaslanika njemačke vlade za zemlje Zapadnog Balkana. Koja su vaša očekivanja od budućih koalicionih partnera u vezi s ovom funkcijom i angažmanom na zapadnom Balkanu?

Pored naše podrške procesu pristupanja EU, proteklih godina smo se posebno zalagali za Berlinski proces. Sadašnja vlada je odlučila da domaćin samita ove godine bude Velika Britanija. Mislim da smo kao semafor-koalicija (SPD, Zeleni i FDP) nakon preuzimanja vlasti 2021. godine pokazali koliko je kontinuitet važan. Ovo je sada velika prilika da i buduća njemačka vlada od nas preuzme štafetu u Berlinskom procesu i zajedno sa Velikom Britanijom postavi nove impulse.

Pri tom je važno naglasiti da Berlinski proces svoj uspjeh zasniva na različitim multilateralnim sporazumima i dogovorima između samih zemljama zapadnog Balkana. Tu se, naravno, radi i o daljem unapređenju zajedničkog ekonomskog prostora i regionalnoj integraciji zemalja zapadnog Balkana. Cilj mora biti da se ove zemlje još više približe EU, da se otvore i dodatno pripreme za članstvo u EU. Velika Britanija će imati važnu ulogu u aktivnom oblikovanju cjelokupnog spektra Berlinskog procesa zajedno sa zemljama regiona.

Da li biste i budućoj njemačkoj vladi bili na raspolaganju kao specijalni izaslanik za zapadni Balkan?

Često se u intervjuima sa fudblaskim trenerima čuje fraza: „To morate pitati nekog drugog.“ Na to bih se sada pozvao i učinio isto.

Intervju sa Manuelom Saracinom (Savez 90/Zeleni), specijalnim izaslanikom njemačke vlade za zemlje zapadnog Balkana, vodila Adelhajd Fajlke.

 

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu