Njemačka ulaže milijarde u vojsku i infrastrukturu

Pod velikim pritiskom demohrišćani (CDU/CSU) i socijaldemokrati (SPD) vode preliminarne razgovore o mogućoj koaliciji. Ali ogroman nedostatak sredstava u budžetu ima prioritet. Ustanovljeno je da u naredne četiri godine 130 milijardi evra neće biti pokriveno budžetskim prihodima.

Njemački ekonomisti su izračunali da će dodatno naoružavanje Bundesvera u sljedećih nekoliko godina koštati 400 milijardi evra. Istovremeno je potrebno oko 500 milijardi da se obnovi zastarjela infrastruktura. Te pare bi otišle na sanaciju i gradnju puteva, mostova, željeznice.

„Kočnica zaduživanja“

Potencijalni koalicioni partneri sada reaguju na te brojke. Svi izdaci za odbranu koji idu iznad jednog procenta bruto domaćeg proizvoda biće izuzeti iz ograničavanja novih zaduživanja države koji su poznati kao „kočnica zaduživanja“. To pravilo kaže da država mora da posluje domaćinski – da izdaci mogu da idu samo do visine prihoda.  Promjenu ovog pravila je najavio šef demohrišćana i vjerovatno budući premijer Fridrih Merc. „Uzimajući u obzir ugrožavanje naše slobode i mira na našem kontinentu, za našu odbranu mora da važi pravilo da će dobiti šta god je potrebno“, rekao je Merc.

Sanirati puteve, šine i mostove

Osim toga treba da bude formiran „specijalni fond" od 500 milijardi evra na rok od 10 godina. 100 miljardi od ukupne sume namijenjene su njemačkim pokrajinama. „Konačno ćemo prevazići investicioni zastoj u našoj zemlji", rekao je šef socijaldemokrata Lars Klingbajl. Pokrajinama će na osnovu izmjene „kočnice zaduživanja“ i ubuduće biti omogućeno da se zadužuju u manjem obimu – u visini od 0,35 odsto njihovog bruto domaćeg proizvoda. Do sada je to bila privilegija savezne države.

Socijaldemokrate i demohrišćani će naredne nedelje podnijeti zahtjev u Bundestagu da se promijeni ustavna odredba o limitu zaduživanja. U još uvijek aktuelnom sazivu Bundestaga za tu promjenu postoji neophodna dvotrećinska većina, jer su i Zeleni nagovijestili da će glasati za promjenu.

Novi saziv parlamenta je doduše izabran 23. februara, ali do njegovog prvog zasjedanja 24. marta, stari parliament ima parvo odlučivanja. U novom sazivu bi za dvotrećinsku većinu bili potrebni glasoviLjevice ili djelimično ekstremno desničarske Alternative za Njemačku. Dok se Ljevica protivi povećanju izdataka za vojsku, Alternativa za Njemačku (AfD) se generalno protivi promjeni „kočnice zaduživanja“.

Specijalni fond uprkos ograničenju zaduživanja – kako je to moguće?

Radi se o ogromnim sumama novca. Na primjer, ukupni budžet Njemačke je prošle godine iznosio 467 milijardi evra. Udio kredita iznosio je svega 25 milijardi evra, ostatak je pokriven prihodima. Time je budžet usvojen po pravilima ograničavanja novog zaduživanja.

„Posebna imovina" ili „specijalni fondovi" su dijelovi državnih finansija kojima se upravlja odvojeno od normalnog budžeta, pa za njih ne važi „kočnica zaduživanja“. Te sume ne moraju da se odobravaju svake godine u parlamentu, već samo jednom, dvotrećinskom većinom u oba parlamentarna doma – Bundestagu i Bundesratu. Od tog trenutka trošenje tog novca može da se protegne godinama.

Nije imovina, već dugovi

Kritičari govore da je to budžet u sjenci i takvu finansijsku politiku nazivaju „kreativnim knjigovodstvom". Ni njemački Savezni revizorski sud nije srećan zbog ovakvog razvoja događaja.  U izvještaju za 2023. ova institucija koja kontroliše trošenje budžetskih sredstava sastavila je izvještaj o „posebnoj imovini“  u kojem se kaže da je korektnije da se govori o „posebnim dugovima“ jer se radi o „najvećim dijelom izmještenim dužničkim kasama“. Savezni revizorski sud je nabrojao ukupno 29 „posebnih imovina", a najstarija od njih je iz pedesetih godina prošlog vijeka. 

Među najveće takve finansijske stavke spadao je Fond za stabilizaciju finansijskog tržišta, stvoren u vrijeme svjetske finansijske krize 2008. Tada je kreditna suma iznosila 90 milijardi evra. Godine 2020. je stvoren Fond za stabilizaciju privrede da bi se ublažile ekonomske i društvene posljedice pandemije koronavirusa.

Taj fond je igrao ključnu ulogu poslije pobjede socijaldemokrata na izborima 2021. i formiranja koalicione vlade sa liberalima (FDP) i Zelenima. Kreditna suma od 60 milijardi evra nije bila upotrijebljena za vrijeme pandemije. Nova vlada je prenamijenila sredstva za zaštitu klime.  Demohrišćanska opozicija je zbog toga podnijela tužbu Ustavnom sudu, tvrdeći da se tako zaobilazi „kočnica zaduživanja“, Ustavni sud je potvrdio navode iz tužbe. Taj dio kredita potom nije mogao da bude aktiviran.

100 milijardi za Bundesver potrošiče se 2027.

Dva specijalna fonda su osnovana 2022. Prvi je bio posljedica ruskog napada na Ukrajinu. Bundestag je odlučio da modernizuje njemačku vojsku, koja je decenijama bila zapostavljana, novim kreditima u visini od 100 milijardi evra. Te pare će biti potrošene već 2027. Drugi specijalni fond 2022. je osnovan da bi se njemačka ekonomija podstakla i podržala u vrijeme energetske krize.

Njemački Savezni revizorski sud je u svom izvještaju ustanovio da zbir većih „posebnih imovina“ – kreditima napunjenih fondova –  iznosi oko 869 milijardi evra. Samo desetina te sume je pokrivena realnim prihodima. Dužnički potencijal tih specijalnih fondova je iznosio 522 milijarde evra. To je pet puta više od planiranih kredita za budžete između 2023. i 2027. koji su projektovani po pravilima „kočnice zaduživanja“.

Izdaci za kamate su ogromni

Novi krediti će dovesti do znatnog povećanja zaduživanja. U zemljama Evropske unije dugovi ne ida prelaze 60 odsto bruto domaćeg proizvoda. Ako se neka država zaduži preko te granice, obavezna je da smanji svoje zaduženje i da se suoči sa finansijskim kaznama. One za zemlje koje imaju zaduženje između 60 i 90 odsto iznose 0,5 odsto godišnje.

Osim toga, krediti se uzimaju na finansijskom tržištu, pa se plaćaju kamate. Njemačka se tokom proteklih decenija zadužila sa 1,7 biliona evra. Prošle godine je iz budžeta moralo da se izdvoji 33 milijarde evra za kamate. Godinu prije toga ta je suma iznosila čak 39 milijardi evra, pošto su kamate zbog inflacije porasle. 

Pravnici i finansijski eksperti upozoravaju, da će novo gomilanje dugova znatno povećati opterećenje budžeta kamatama na kredite. Budžetska situacije će se tako zaoštriti, ograničavajući dodatno politički manevarski prostor.

*ovaj tekst je najprije objavljen na njemačkom jeziku.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu