Njemačka: Trnovit put izlaska iz recesije

Kada se svake godine vodeći njemački privrednici okupljaju na takozvanom Danu industrije u Berlinu, politika ne smije izostati. Bilo da je riječ o uredu kancelara, ministarstvima ili stranačkim centralama – najviši nivoi savezne politike rado se odazivaju kada ih pozove utjecajni Savez njemačke industrije (BDI). Taj događaj mnogo govori o trenutnim odnosima između vlade i privrede.

Tokom 2023. i 2024. tadašnji kancelar Olaf Scholz trpio je oštre kritike na račun svoje vlade sastavljene od socijaldemokrata, Zelenih i liberala. Ruski napad na Ukrajinu i njegove posljedice, energetska kriza i inflacija, stalno visoka cijena struje i još mnogo toga gurnuli su Njemačku u dugotrajnu recesiju.

O izgubljenim godinamaza njemačku privredu govorio je tadašnji predsjednik Saveza njemačke privrede Siegfried Russwurm, navodeći da kancelar očigledno podcjenjuje ozbiljnost situacije. Kancelar Scholz mu je uzvratio, govoreći o „godinama preokreta" i upozorio da ne treba potcjenjivati privredni potencijal zemlje.

Globalne krize loše utiču na svjetsku privredu

Njemačka privreda i 2025. godine stagnira. U tekućoj godini neće doći do oporavka konjunkture, prognozirao je novi predsjednik Saveza Peter Leibinger na početku Dana industrije, ukazujući na sve brojnije globalne krize: trgovinske sukobe sa SAD-om, rat između Izraela i Irana, američko vojno angažiranje. Sve je više kriznih žarišta koja negativno utiču na svjetsku ekonomiju i trgovinu.

Zato u privredi vlada velika zabrinutost. „Pred nama je duži i teži put izlaska iz recesije nego što smo se nadali“, rekao je Leibinger.

Vlada princip nade

Uprkos svemu, raspoloženje u privredi znatno je bolje nego prošle godine. Razlog je nova savezna vlada i njena najava da će rasteretiti preduzeća. „Sada je usmjerenje ponovo ispravno", rekao je predsjednik Saveza i pohvalio koaliciju demohrišćana i socijaldemokrata, rekavši da se tamo osjeća svijest o hitnosti. „To je nešto sasvim drugo u poređenju s prethodnom vladom.“

Jedan od prvih zakonskih prijedloga, koji je već u Bundestagu, jeste tzv. „serum rasta" – paket poreskih olakšica za preduzeća kako bi se podstakle investicije. „U posljednjih 20 godina nismo imali smanjenje poreza u Njemačkoj – sada ga uvodimo", rekao je kancelar Friedrich Merz na skupu.

Time će, prema njegovim riječima, Njemačka ponovo postati konkurentnija. Merz je izrazio zadovoljstvo podrškom koju dobiva: „Da, ovo je novi početak, ulazimo u ovaj posao s novim duhom i znamo šta radimo.“

Problemi sa saveznim državama i opštinama

Međutim, stvari ne idu baš glatko kao što Merz to prikazuje. Ako preduzeća budu plaćala manje poreza, to će stvoriti veliki manjak u budžetima savezne države, saveznih pokrajina i općina, koje dijele poreske prihode. Nedostajat će oko 48 milijardi eura. Pokrajine i opštine to ne žele prihvatiti i traže da savezna vlada nadoknadi gubitke, budući da je ona osmislila zakon.

Ali i savezni budžet je pod pritiskom. Iako se u budućnosti mogu praviti veliki dugovi za odbrambene izdatke i za investicije u dotrajalu infrastrukturu, za koje je u narednih 12 godina predviđeno ukupno 500 milijardi eura, u mnogim drugim oblastima morat će se štedjeti. Skoro svi projekti iz koalicionog sporazuma podložni su finansijskim ograničenjima.

Investitori su hitno potrebni

Pod ovakvim okolnostima, privredni rast je hitno potreban, jer što je privreda jača, to su i poreski prihodi veći. Savezni ministar finansija i socijaldemokratski vicekancelar Lars Klingbeil računa i na strane investitore.

„U ovim vremenima, kada s druge strane Atlantika raste neizvjesnost, šaljemo jasnu poruku investitorima da se isplati ulagati u Njemačku – da smo sigurna luka. Sa stabilnošću, funkcionalnom pravnom državom i slobodnim društvom.“

I sa nižim cijenama energije. Klingbeil je najavio da će savezna vlada donijeti odluku o snižavanju cijena struje i gasa. Njemačka bi trebala postati privlačnija i zahvaljujući planiranom investicionom paketu za infrastrukturu. „Hoću da bageri što prije počnu raditi“, rekao je Klingbeil. Modernizirat će se i proširiti putevi, željeznice, mostovi, digitalna infrastruktura, energetske i toplotne mreže.

„To je ključno kako bismo imali ekonomsku efikasnost, održivu, sigurnu, tačnu mobilnost, digitalnu upravu, dobro razvijenu infrastrukturu za punjenje električnih vozila, dobro razvijene mreže – infrastrukturu na koju opet možemo biti ponosni“, izjavio je Klingbeil.

Borba protiv birokratije

Privreda se stalno žali na visoke administrativne troškove. Birokratska „džungla propisa“ nastala je jer se sve više oslanjalo na prevenciju, objasnio je kancelar Friedrich Merz na Danu industrije. „Ništa ne smije da se desi, svaki rizik se predviđa i eliminiše unaprijed – time smo postali nesposobni za djelovanje."

U drugim zemljama se više oslanja na princip odgovornosti. „Dozvoljeno je mnogo toga, može se pokušavati – a ako ne uspije, onaj ko je odgovoran snosi posljedice." Taj duh mora se ponovo vratiti i u Njemačku.

Američke carine: Kritika EU

Ali, neće zavisiti samo od nove vlade, kada i da li će doći do privrednog oporavka. Za Savez njemačke industrije BDI, carinski sukob sa SAD-om predstavlja posebno visok rizik. Ako američke carine zaista stupe na snagu, mogle bi koštati njemačku privredu oko 0,3 posto rasta, kaže Peter Leibinger.

U tom kontekstu, njemački kancelar kritikuje način pregovaranja EU. „Ova Evropska unija pregovara previše komplikovano. Amerikanci su takvi, kakvi jesu – relativno jednostavni, žele dogovor o četiri-pet velikih industrija.“ Sada pregovarati stotine različitih carinskih kodova s Amerikancima, to je „pogrešan trenutak s pogrešnom temom“, smatra Merz.

Brz dogovor u ključnim industrijama

„Ne tražimo najbolje, već ono najvažnije od najproritetnijeg i neophodnog. Automobilska industrija, hemija, farmacija, mašinstvo. Ove oblasti su za nas od egzistencijalnog značaja – čelik, aluminij. Tu nam treba brz dogovor s Amerikancima.“

I privreda se nada tome i poručuje politici: najavljenim mjerama sada moraju brzo da uslijede konkretni koraci. To zna i kancelar, koji očekivanja koja su u njega položena upoređuje s berzanskim kursevima. I oni rastu kada postoje očekivanja. „Ta očekivanja ne smijemo iznevjeriti.“ Merz kaže da se nada da će najkasnije 2026. godine, na sljedećem Danu njemačke industrije, moći da se podvuče „prvi međubilans“.

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.