Njemačka: strah od rekordno visokih kamata

3.431 stranica. Nacrt proračuna za 2025. je gomila papira koju bi sada trebali pregledati (i pomno provjeriti) zastupnici u Bundestagu. On otkriva kako vlada namjerava sastaviti kraj s krajem, barem ove godine. Savezni ministar financija Lars Klingbeil više je nego udvostručio dug: planira posuditi 81,8 milijardi eura ove godine i 89,3 milijarde eura sljedeće godine – time da bi državni izdaci trebali iznositi 503 milijarde eura u 2025. godini.

„Ova je zemlja devastirana mjerama štednje u mnogim područjima", rekao je Klingbeil braneći svoje proračunske planove prije dobrih sedam dana. Čemu služi uravnoteženi proračun („crna nula") ako škole u državi propadaju, to je on rekao više puta. Klingbeil voli naglašavati da sada „bageri rade" i da se „konačno investira". Ili govori u superlativima: kaže da planira „rekordna ulaganja" od 115 milijardi eura.

Prezentacija proračuna je prvi važan korak za ministra financija. Ali kritike na račun i njega i njegovog ministarstva ne jenjavaju.

Zeleni govore o "krivom kursu"

Više duga, više investicija – to je omogućeno izmijenjenom „kočnicom duga" u Temeljnom zakonu (Grundgesetz), kako se u Njemačkoj još naziva Ustav. Izdaci za obrambeni sektor sada su izuzeti od toga. Ministar financija može baratati i s novcem iz fonda teškog 500 milijardi eura, radi se o novcu koji je planiran za infrastrukturu – sve to je Bundestag odobrio u proljeće ove godine.

Iako su Zeleni tada glasali za ovaj takozvani „posebni fond" (Sondervermögen), sada su nezadovoljni ministrom financija. "Ovo je krivi kurs savezne vlade", kaže Sebastian Schäfer, glasnogovornik stranke Zeleni za proračunsku politiku. "Na mnogim mjestima vidimo da vlada koristi ovaj novac za stabiliziranje svoje koalicije, za provedbu projekata obećanih u predizbornoj kampanji i jednostavno ne ulaže u budućnost naše zemlje."

Otplate kamata u rekordnoj visini

S pogledom u nadolazeće godine mnogi stručnjaci za proračunsku politiku su zabrinuti. Kamate na ogroman iznos (novog) duga su enormne. Ministarstvo financija očekuje otplate kamata u visini od 61,9 milijardi eura u 2029. To je dvostruko više nego što se izvorno očekivalo u 2025. To znači da će otplate kamata činiti više od deset posto saveznog proračuna.

„Vlada nije u pravu, jer jednostavno ne štedi. Samo nastavlja dalje, živi na kredit", kritizira Michael Espendiller, stručnjak za proračunsku politiku AfD-a. Svaki četvrti euro u aktualnom proračunu financira se dugom, tvrdi on. Novac za otplatu kamata tada će jednostavno nestati, predviđa AfD-ov zastupnik.

„Time se neće izgraditi bolnice ili ceste. Samo će taj novac ići na otplatu duga", kaže Espendiller. Fokus po njemu mora i dalje biti na konsolidaciji, tj. štednji. AfD, na primjer, kritizira i činjenicu da se šest milijardi eura prebacuje u inozemstvo za međunarodno financiranje borbe protiv klimatskih promjena. Nadalje, mnogo se novca troši na socijalnu pomoć, a nema pritiska za provođenjem reformi, tvrdi AfD.

Kontroverzno pitanje socijalne pomoći

Visoko zaduženje također izaziva negodovanje i unutar Unije CDU i CSU, stranaka koje su i usvojile taj paket. Zabrinutost zbog visokih kredita i visokih otplata kamata nije ugodna nekima unutar Unije - a također je u suprotnosti s mnogim predizbornim obećanjima CDU/CSU. Zbog toga se Unija još više zalaže za uštede po pitanju isplate socijalne pomoći za nezaposlene (poznatije kao „Bürgergeld").

No, u nacrtu proračuna za 2025. o tome se ništa ne može pročitati: ukupno 52 milijarde eura bit će, kako je planirano, dodijeljeno primateljima Bürgergelda, uključujući troškove stanovanja i doprinose za zdravstveno osiguranje. To je oko 5 milijardi eura više nego prošle godine. Ali to se ne bi trebalo tako nastaviti. Prema informacijama predstavljenima na sastanku koalicijskog odbora (predstavnika vladajućih stranaka, nap. red.) prošli tjedan, sljedeće godine bi se u tom segmentu trebalo uštedjeti 1,5 milijardi eura.

To neće biti baš lako. Doduše izbjeglice koje su iz Ukrajine stigle nakon 1. aprila više neće primati Bürgergeld, već će im se umjesto toga pomagati prema Zakonu o naknadama za tražitelje azila. Međutim, Savezna agencija za zapošljavanje procjenjuje da će se tim potezom uštedjeti samo oko 900 miliona eura.

Očekuje se da će daljnje uštede proizaći iz strožih sankcija i očekivanog gospodarskog oporavka u zemlji. I jedno i drugo ima za cilj osigurati da se više primatelja naknade za nezaposlene vrati na posao, čime bi se dodatno rasteretilo državnu blagajnu.

Nada u gospodarski oporavak

Međutim, ne podržavaju svi u Bundestagu ovakvo fiskalno planiranje. "I ja bih volio da se gospodarstvo u našoj zemlji ponovno oporavi i dalje raste", kaže financijski stručnjak Schäfer iz Zelenih. No, postoje mnoge ekonomske neizvjesnosti, poput trenutačne američke carinske politike, napominje on. Ukratko: "Čini se da se Klingbeil oslanja na princip nade."

Put do usvajanja saveznog proračuna stoga bi mogao biti trnovit. Ovaj proračunski tjedan samo je početak tog procesa: budžet za 2025. trebao bi biti usvojen do kraja rujna, a proračun za 2026. do kraja prosinca ove godine.