Njemačka privreda: Kada će ponovo krenuti nabolje?

Recesija znači da privreda slabi. Njemačkaje jedina zemlja u Evropskoj uniji u kojoj je se to događa već dvije godine zaredom. Tokom 2024. zatvoreno je više firmi nego 2011, u vrijeme velike finansijske i privredne krize. Zbog visokih cijena struje posebno su pogođene industrije koje troše mnogo energije. Ali i manjak radne snage i stručnjaka u društvu koje stari, kao i visoki troškovi prevelike birokratije, dovode do sve više zatvaranja firmi.

Nova vlada preuzela je dužnost s ciljem da brzo i održivo poboljša situaciju. Ali, nekakvog „spontanog izlječenja" ne može i neće biti. Tu procjenu je njemačka vlada dobila od svog ekonomskog savjetodavnog tijela. U svom proljećnom izvještaju, Savjet ekonomskih stručnjaka govori o „izraženoj fazi slabosti" i praktično isključuje brz oporavak.

Njemačka više nije konkurentna na međunarodnom tržištu

Za 2025. godinu pet profesora ekonomije prognozira stagnaciju, odnosno nultu stopu rasta. Tek 2026. godine privredabi mogla da poraste za jedan procenat. Ipak, prema mišljenju stručnjaka, veoma je neizvjesno da li će Njemačka srednjoročno i dugoročno ponovo postati ekonomski uspješna.

Njemačka privreda postaje sve manje konkurentna na globalnom nivou. Prelomni trenutak bio je napad Rusije na Ukrajinu 2022. godine i prekid isporuka ruskog gasa. Uspješan njemački model poslovanja – proizvodnja traženih proizvoda zahvaljujući jeftinoj energiji i visokoj inženjerskoj stručnosti – od tada je stvar prošlosti.

Donald Tramp koči njemački izvoz

Tu su i unutrašnji problemi. „Birokratski zahtjevi i dugi postupci izdavanja dozvola koče privredni rast", navodi se u izvještaju takozvanih „ekonomskih mudraca". Negativan uticaj ima i američki predsjednik Donald Tramp. Njegova carinska politika ugrožava globalni privredni rast, a za izvozno orijentisanu njemačku privredu to ima posebno negativne posljedice. 

Kako bi rasteretila kompanije, njemačka ministarka privrede Katerina Rajhe (CDU) planira da do sredine jula pokrene prve mjere. Porez na struju trebalo bi da se smanji, a planiraju se i prve reforme na tržištu rada, rekla je ministarka na jednom privrednom forumu. Dodatne mjere bi morale da uslijede do kraja godine. Rast je, kako kaže, imperativ, i vlada će pružiti stimulanse – između ostalog i smanjenjem poreza na dobit preduzeća. 

Potrebni novi poslovni modeli

Ekonomski stručnjaci pozivaju vladu da realno sagleda budućnost. Ne bi trebalo pokušavati da se očuvaju radna mjesta koja dugoročno nisu održiva. „Privredna politika koja pokušava da zaustavi strukturne promjene putem subvencija, ne može dugoročno biti uspješna", rekla je predsjednica Saveta ekonomskih stručnjaka Monika Šnicer. Umesto toga, trebalo bi ciljano podržavati prelazak na nove poslovne modele i zanimanja.

Nadu budi finansijski paket vrijedan više milijardi evra, koji su vladajuće stranke CDU/CSU i SPD, uz podršku Zelenih, usvojile neposredno nakon parlamentarnih izbora. U narednih dvanaest godina u dotrajalu infrastrukturu biće uloženo 500 milijardi evra.

Novac budi apetite

Finansijski paket značajno proširuje manevarski prostor, rekao je ekonomski stručnjak Ahim Truger. „Ako se pravilno iskoriste, ta sredstva mogu učiniti Njemačku spremnom za budućnost i donijeti značajne pozitivne efekte na rast". Međutim, samo ako novac zaista bude uložen u investicije. U to stručnjaci sumnjaju. „Na primjer: penzije za majke, subvencije za dizel u poljoprivredi, sniženje poreza u ugostiteljstvu", kaže ekonomistkinja Ulrike Malmendir u vezi s planovima vlade. Zakonski se mora regulisati da sredstva iz paketa ne budu zloupotrijebljena.

Pošto toliki novac ne može brzo da se potroši, stručnjaci očekuju pozitivan efekat najranije od 2026. godine. Veliki problem je to što će 500 milijardi evra biti finansirano putem kredita. Isto važi i za drastično povećane vojne izdatke. To će neminovno dovesti do toga da Njemačka više neće moći da poštuje pravila EU o zaduženju. Stručnjaci i na to upozoravaju. Samo ako Njemačka uspije strukturno da se modernizuje, ti izdaci će moći da se opravdaju. 

Mnogi Nijemci rade skraćeno radno vrijeme

Novi kancelarFridrih Merc stalno naglašava da ljudi u Njemačkoj moraju više da rade. „Sa četvorodnevnom radnom nedjeljom i ravnotežom između posla i privatnog života nećemo moći da očuvamo blagostanje", rekao je nedavno na Ekonomskom savjetu CDU-a. Kao konkretne mjere naveo je veću fleksibilnost sa radnim vremenom i podsticaje za dobrovoljan nastavak rada i nakon penzionisanja.

Tačno je da su potrebni podsticaji za povećanje učešća na tržištu rada, rekla je profesorka ekonomije Veronika Grim. Poseban potencijal ona vidi u većem uključivanju žena u tržište rada, na primjer kroz poboljšanje sistema brige o djeci. Ali kako da se taj sistem poboljša ako nema dovoljno vaspitača i vaspitačica?

Problem je starenje društva, u kojem sve više penzionera stoji nasuprot sve manjem broju zaposlenih. Zato je, smatra Grim, važno da se sa manje radne snage postigne veća produktivnost. To je moguće kroz digitalizaciju i smanjenje birokratije.

Smanjenje birokratije dolazi sporo

Uprkos brojnim političkim inicijativama, opterećenje preduzeća birokratskim troškovima do sada se nije značajno smanjilo, kritikuje Savjet stručnjaka. On predlaže brzo pokretanje nekoliko mjera istovremeno: ubrzanje procedura podnošenja zahtjeva i izdavanja dozvola, smanjenje obaveza informisanja koje kompanije imaju prema državi, digitalizacija javne uprave i uspostavljanje jedinstvenog portala elektronske uprave na nacionalnom nivou. Novi propisi treba da budu efikasni i jednostavni za korišćenje. U suprotnom nastaje samo dodatna i neefikasna birokratija.

„Između nade i strepnje" – tako Savjet stručnjaka opisuje trenutno stanje. Slične su i reakcije privrede na izvještaj. „O pravom duhu novog početka ne može biti govora", saopštila je Njemačka industrijska i trgovinska komora. „Vrijeme ističe, kompanije su spremna. Sada političari moraju da isporuče rezultate."

*ovaj članak je najprije objavljen na njemačkom jeziku

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu