Njemačka pomoć za Gazu najkasnije do vikenda

Međunarodne kritike na račun Izraela zbog vojnih dejstava u Gazi postaju sve oštrije. Čini se da i njemačka savezna vlada polako gubi strpljenje s vladom premijera Benjamina Netanjahua. U ponedjeljak je kancelar Fridrih Merc (CDU) u Berlinu sazvao svoj bezbjednosni kabinet kako bi razgovarali o situaciji stanovništva u Gazi koje gladuje.

Nakon toga, Merc je između ostalog rekao: „Izrael mora odmah, sveobuhvatno i trajno da poboljša katastrofalnu situaciju u Gazi. Mora brzo, sigurno i u dovoljnoj mjeri da obezbijedi humanitarnu i medicinsku pomoć civilnom stanovništvu koje pati.“ Dodao je: „Potreban je sveobuhvatan, a ne samo kratkoročan prekid vatre u Gazi. Hamas to mora konačno da omogući. I izraelska vlada mora učiniti sve što je u njenoj moći da to postigne.“

Vazdušni most iz Jordana

U bezbjednosnom kabinetu su, pored kancelara Fridriha Merca i vicekancelara Larsa Klingbajla (SPD), i ministri spoljnih poslova, unutrašnjih poslova i odbrane, kao i šef kancelarskog ureda i predstavnici obavještajnih službi. Sastanak je služio usglašavanju vlade oko zajedničkog jezika u sve žešćoj debati o ratu u Gazi.

Njemačkoj vladi je posljednjih dana postajalo sve jasnije da – zajedno s Francuskom i Velikom Britanijom – mora odlučnije da poradi na poboljšanju humanitarne situacije oko dva miliona ljudi u uskom priobalnom pojasu Sredozemlja. Merc je najavio da će, zajedno s vladama u Londonu i Parizu, u Jordanu organizovati avione iz kojih bi nad teritorijom Gaze bili bacani paketi s humanitarnom pomoći.

U utorak je Merc u Berlinu primio jordanskog kralja Abdulaha II i razgovarao s njim i o vazdušnom mostu. Kancelar je rekao da su dva njemačka vojna aviona tipa Erbas A400M već na putu za Jordan. Njihovi humanitarni letovi bi mogli početi najkasnije do predstojećeg vikenda.

Ljudi umiru na punktovima za isporuku pomoći

Sličnu akciju je u martu prošle godine pokrenula i prethodna vlada SPD-a, Zelenih i FDP-a. Humanitarne organizacije su takve letove više puta kritikovale kao nedovoljnu pomoć. I Merc je naglasio da bi bilo bolje da se ljudi ponovo snabdijevaju kopnenim putevima.

„Znamo da je to za ljude u Gazi samo mala pomoć, ali to je ipak doprinos koji želimo da damo“, rekao je Merc o zračnom mostu.

Posljednjih dana je Izrael, prema sopstvenim navodima, ponovo pustio oko 250 kamiona da pređu u Pojas Gaze. Stručnjaci procjenjuju da je dnevno potrebno najmanje 600 kamionskih isporuka.

Tokom dugih sedmica prije ponovnog pokretanja akcija pomoći gotovo da nije bilo isporuka. Humanitarne organizacije su izvještavale o ljudima koji gladuju i koji su umirali čekajući pomoć na punktovima za isporuku, pa čak i o onima koji su tamo ubijeni.

„Državni rezon Njemačke“

U političkom Berlinu, bliskoistočni konflikt je svakodnevna tema. Za Njemačku je ona izuzetno osjetljiva: kao posljedica Holokausta i ubijanja šest miliona evropskih Jevreja tokom nacističke diktature, odbrana prava izraelske države na postojanje je postala dio njemačke državne politike i jasna smjernica za svaku poslijeratnu vladu.

Doduše, Merc ubrzo nakon stupanja na dužnost početkom maja rekao je da više ne razumije koje ciljeve Izrael slijedi u Gazi.

Dok su druge države preduzimale konkretne korake protiv izraelske vlade, nova njemačka vlada je ostajala pri istoj formulaciji: Izrael ima pravo da se brani nakon smrtonosnog terorističkog napada Hamasa 7. oktobra 2023.

Kada je francuski predsjednik Makron u petak najavio da želi da prizna palestinsku državu u septembru, iz Berlina je odmah stigla poruka da to za Njemačku ne dolazi u obzir. Merc je to ponovio početkom sedmice: „Za saveznu vladu, takva odluka ne predstoji. Priznanje smatramo ne prvim, već jednim od završnih koraka ka realizaciji rješenja o dvije države.“

Merc najavljuje „dalje mjere“ protiv Izraela

Tokom proteklog vikenda je postalo jasno da će njemačka vlada revidirati svoje uzdržano ponašanje: Mercje telefonirao s Netanjahuom, Makronom i britanskim premijerom Kirom Starmerom. Već u petak naveče suNjemačka, Francuska i Velika Britanija objavile zajedničku izjavu u kojoj od Izraela zahtijevaju da okonča rat u Gazi i odustane od aneksije teritorija na okupiranoj Zapadnoj obali.

Oštriji ton prema Netanjahuovoj vladi je i reakcija na nedavne ankete: u anketi javnog servisa ARD iz juna, većina ispitanika je izjavila da više nema povjerenja u Izrael.

Kancelar Merc je najavio dalje „mjere u svjetlu događaja“ ako se Izrael ne pokrene s trenutnih pozicija. Nije precizirao koje bi to mjere mogle biti. Moguće opcije uključuju obustavu isporuke njemačkog oružja ili suspenziju Sporazuma o pridruživanju između EU i Izraela.