Njemačka: Strah od psihički bolesnih izbjeglica

Psiholozi? Ukupno četiri. Socijalni radnik? Samo jedan. Psihoterapeut? Upravo ukinuta pozicija. Gabriele Al-Barghouthi predobro zna što znači nemati dovoljno sredstava. Ona je direktorica Psihosocijalnog centra Mondial Bonn, ustanove za izbjeglice s psihičkim i socijalnim problemima. Na pitanje koja je središnja zadaća njihovog malog tima, rečenica koja se često nameće je: najprije stabilizirati ljude nakon bijega i čestih iskustava nasilja.

Ipak ovo je sve samo ne lako. Al-Barghouthi je rekao za DW da su mnogi ljudi patili posebno u okolnostima u Njemačkoj. "Ovo beskonačno čekanje na proceduru za azil, ta neizvjesnost, smještaj u ogromnim prihvatilištima bez ikakve privatnosti. Mnogi su svjesni i trenutne političke situacije, doživljavaju rasizam u svakodnevnom životu i isključenost. Sve su to stvari koje bi pogodile i zdrave ljude.

Svaka treća izbjeglica je psihički bolesna

Psihosocijalni centar u Bonnu jedna je od ukupno 51 ustanove u Njemačkojkoje pružaju terapijsku skrb za izbjeglice u ovoj zemlji. Ako pogledate statistiku, shvaćate zašto ova pomoć često ne ide dalje od početne stabilizacije bolesnika: prema podacima krovne organizacije, u 2022. godini pomoć je pružena za gotovo 26.000 ljudi, što bi odgovaralo djeliću od 3,1 posto stvarnih potreba za njegom. 30 posto izbjeglica je psihički bolesno, kaže savezni ministar zdravstva Karl Lauterbach (SPD). 

To su brojke koje se uglavnom zanemaruju u žestokoj raspravi o tome kako postupiti s izbjeglicama. Nakon kobnog napada nožem u bavarskom Aschaffenburgu, u kojem su ubijeni dvogodišnje dijete i muškarac, migracije su tema broj jedan u predizbornoj kampanji. Osumnjičeni počinitelj je očito psihički bolesna izbjeglica iz Afganistana. Situaciju dodatno potpiruje plan Unije u pet točaka o zaoštravanju politike azila koji je usvojen u Bundestagu glasovima djelomično desnog ekstremističkog AfD-a.

Psihologinja Milena Peitzmann svaki dan iz prve ruke iskusi kako se to odražava na izbjeglice: "Primjećujem da se moji klijenti jako plaše nakon Aschaffenburga, kako zbog strožijih zakona, tako i zbog strožijih propisa o deportaciji ali i zbog dolaska nove vlade. Naravno, svi prate rasprave i to stvara dodatni pritisak na ljude. S jedne strane tu je ta nejasnoća, a onda i osjećaj da smo kolektivno kažnjeni za nešto što je jedna osoba učinila."

O psihičkim bolestima se ne pita po dolasku

Peitzmann i Al-Barghouthi nabrajaju što je zapravo potrebno umjesto zaoštravanja u migracijskoj politici: sustavno ispitivanje potrebe za podrškom u početnim prihvatnim centrima i centrima za kolektivni smještaj, gdje ljudi prvi put stižu. Na primjer, u obrascu u kojem se izbjeglice pita o mogućim bolestima nedostaje jedna ključna informacija: pitanje o psihičkim bolestima. I onda politika koja ne prijeti stalno smanjenjem sredstava. I konačno, bolja skrb koju će potom preuzeti terapeuti u privatnoj praksi. Tako sve barem vide stručnjaci. 

"Prije dvije godine uputili smo pismo svim 300 psihoterapeuta u Bonnu i okolici kako bismo malo skrenuli pažnju na naše klijente. Javilo se samo troje. Oni su vjerojatno idealisti", kaže Gabriele Al-Barghouthi s gorkim osmijehom. Pružanje tretmana izbjeglicama mnogima je prenaporno: „Prvo treba pronaći prevoditelja, zatim sklopiti ugovor i na kraju često se ne pokriju troškovi."

Samoubojstvo je dominantna tema, a ne nasilje nad drugim ljudima

Hitna pomoć je, kako kaže Al-Barghouthi, još jedno pitanje u kojem je potrebno hitno djelovanje. Klasičan slučaj: pacijenti završe na klinici, ali bivaju otpušteni nakon samo jedne noći i nakon toga dobiju kutiju tableta bez puno objašnjenja. A onda progutaju previše tableta.

Uglavnom, kažu psiholozi, samoubojstvo je dominantna tema liječenja, više od polovice pacijenata ima suicidalne misli, kažu bonski psiholozi. A nisu, kako bi se moglo pretpostaviti s obzirom na burnu raspravu u Njemačkoj, izbjeglice koje predstavljaju opasnost za širu javnost.

Socijalni radnik Majid Ibrahim za DW kaže: "U psihosocijalnom centru sam od 2020. i svih ovih godina imali smo tačno jedan slučaj da je osoba masovno prijetila nasiljem. Samo jedan - i odmah smo pozvali policiju. Obično se radi o ljudima koji sami na sebe diđu ruku."

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu