Njemačka: Kampanja zaustavila izbor sutkinje

Kad god se u Njemačkoj govori o krizi demokratije, vodeći političari ponosno i umirujuće ukazuju na etabliranu nezavisnost „sudija iz Karlsruhea". Tako oni nazivaju ustavne sudije u zemlji, jer je njihovo sjedište u ovom gradu na jugu Njemačke.

Savezni ustavni sud jedna je od najcjenjenijih institucija u Njemačkoj. On je čuvar osnovnih prava: ljudskog dostojanstva, slobode mišljenja, zaštite od diskriminacije, azila. I jedino Savezni ustavni sud može odlučiti o zabrani političkih stranaka. Njegove presude nailaze na široko odobravanje – i često predstavljaju korektiv politici vladajućih stranaka. Zato je propali izbor troje kandidata za sudije Saveznog ustavnog suda izazvao burne reakcije u Njemačkoj.

Jer, imenovanje sudija je političko pitanje – konačno o tome odlučuju političarke i političari. U Njemačkoj su to donji dom parlamenta Bundestag i Bundesrat, u kojem sjede predstavnici šesnaest saveznih pokrajina. Time se želi osigurati da sudije ne budu jednostavno imenovane, već da ih biraju demokratski izabrani predstavnici naroda.

Imenovanje sudija u Njemačkoj nikada nije bilo toliko žestoko diskutovano i emocionalno nabijeno kao, na primjer, imenovanje sudija Vrhovnog suda (Supreme Court) u Sjedinjenim Američkim Državama. Pojedini kandidati su, doduše, s vremena na vrijeme izazivali kontroverze. Na primjer, kandidatura i izbor vrhunskog pravnika Petera Müllera za ustavnog sudiju 2011. godine. Müller je nedugo prije toga podnio ostavku na funkciju premijera Saarlanda. Dakle, bio je političar, član Demohrišćanske unije. I prema njemu je u početku izražavana skepsa. Jer, naravno, prije izbora na jednu od najviših pravosudnih funkcija u Njemačkoj nije bio neutralan. Kao premijer, Müller se jasno protivio modernom zakonu o useljavanju tadašnje crveno-zelene savezne vlade.

Ipak ga je Bundesrat, kao Vijeće svih šesnaest njemačkih pokrajina, izabralo jednoglasno za ustavnog sudiju – dakle, i socijaldemokrate i Zeleni su glasali za Petera Müllera.

Kandidatkinja s besprijekornom reputacijom

Frauke Brosius-Gersdorf, čija je kandidatura sada propala, nije čak ni političarka. Ona je ugledna pravna ekspertica sa Univerziteta u Potsdamu. Imala je besprijekornu reputaciju. Često se bavila „graničnim" temama pravne nauke. Na primjer,  prekidom trudnoće. Kako procijeniti zaštitu života nerođenog embrija u odnosu na život majke? Kako se postaviti u „graničnim" slučajevima za koje postoje opravdani razlozi da se napravi abortus? Na primjer, ako je zdravlje majke ugroženo zbog trudnoće? Ako za embrij u utrobi vrijedi ista ljudsko dostojanstvo kao i za majku – ne pretvara li se ona tada u neku vrstu „posude" koja gubi svako pravo na samoodređenje nad vlastitim tijelom, jer je obavezna da iznese trudnoću?

To su kontroverzna pitanja kojima se bavi Brosius-Gersdorf. Tačnije: kojima se treba baviti ova pravnica po nalogu politike!

Međutim, u petak, 11. jula 2025. godine, njen izbor u Bundestagu za sutkinju Njemačkog ustavnog suda je propao. Vladajuća koalicija je povukla izglasavanje u parlamentu kad je postalo jasno da je otpor kod demohrišćana (CDU) prevelik. I to uprkos činjenici da je nadstranački Odbor Bundestaga za izbor sudija ranije dao široku podršku kandidatkinji Frauke Brosius-Gersdorf.

Je li u igri bila „politička kampanja"?

Za izvršnog direktora savjetodavne mreže Polisphere iz Berlina, Philippa Sälhoffa, odgovor je jasan: „Da, postojala je kampanja", objašnjava Sälhoff u intervjuu za DW.

Njegova agencija je, povodom odluke o imenovanju sutkinje, analizirala oko 40.000 objava na društvenoj mreži X. Rezultat je bio da su u ovom slučaju bili prisutni svi elementi jedne kampanje, kaže Sälhoff: „Online peticije, pozivi na slanje dijelom već unaprijed formulisanih mejlova ili pisama poslanicima Bundestaga, plaćeno oglašavanje ili umrežavanje aktera na društvenim mrežama s jasnim ciljem: spriječiti izbor kandidatkinje.“

Sälhoff jasno pravi razliku između kampanje i izvještavanja o Brosius-Gersdorf u klasičnim medijima: „Kritičko političko izvještavanje nije dio kampanje, već je legitimno i neophodno kada poslanici donose odluke – na primjer o imenovanju sudija Ustavnog suda."

Problem, prema njegovim riječima, nastaje onda, kada se kampanja vodi manipulativno: „Problematično je kada se koriste lažne tvrdnje i preuveličavanja.“

To je posebno bilo primjetno na novim medijskim platformama poput „NIUS". Ovaj online-medij, čiji je vlasnik preduzetnik i milijarder Frank Gotthardt, žestoko je napadao kandidatkinju – i to i koristeći laži i difamiranja. Frauke Brosius-Gersdorf je nazivana „sutkinjom strave i užasa“ i prikazivana kao zagovornica abortusa sve do momenta pred porođaj. Etiketirana je kao „ljevičarska radikalka“, „ekstremna ljevičarka“ i kao neprijateljica slobode govora. Protiv nje je NIUS, zajedno s drugim portalima nove desnice, vodio medijsku hajku pred milionskom publikom – i to s uspjehom.

Nakon što je izbor kandidatkinje zaustavljen, glavni urednik NIUS-a Julian Reichelt slavio je: „Ovo je odličan dan za nas: Sada se vidi da postoje novi mediji, koji ne učestvuju u igri političko-medijskog kompleksa!“ Na ovaj način je jedna kampanja blaćenja predstavljena kao uspjeh, izvojevan nad ozbiljnim medijima.

Direktor Polisphere-a Sälhoff vidi u tom uspjehu ozbiljno upozorenje: „Nije riječ o tome da ovakvi mediji tek sada utiču na mišljenje u Njemačkoj – to oni rade već odavno. Ali, kreirati u očima njemačke i međunarodne javnosti za tako kratko vrijeme situaciju, u kojoj je savezna vlada javno osramoćena – to je za njih, naravno, uspjeh", analizira on u intervjuu za DW.

Istovremeno, odluka parlamenta ostaje odluka slobodno izabranih poslanika. A kampanje su dio političkog procesa. Njima se stalno vrši pritisak na parlamentarce – bez obzira iz kojeg političkog spektra dolaze.

Demohrišćanin i bivši ustavni sudija Peter Müller zato kritikuje sopstvenu partiju, a ne medije: „Ovo je očigledan propust vodstva Unije“, izjavio je on za Süddeutsche Zeitung, kritikujući kolege iz CDU-a. „Nešto ovakvo se nije smjelo dogoditi.“ Jer, neposredno prije zakazanog glasanja Bundestaga o izboru sudija Ustavnog suda, kancelar Friedrich Merz i predsjednik poslaničkog kluba CDU-a Jens Spahn signalizirali su da računaju sa podrškom kandidatkinji Brosius-Gersdorf. Ipak, sve je ispalo drugačije.

Šta će biti s kandidaturom?

Za sada je izbor nove sutkinje Ustavnog suda skinut s dnevnog reda Bundestaga. Frauke Brosius-Gersdorf se u jednom opširnom televizijskom intervjuu osvrnula na optužbe. Odbacila je navode da je aktivistkinja ili radikalka i pokušala da objasni svoje stavove iz stručne, pravne perspektive. A šta dalje s njenom kandidaturom? „Onog momenta, kada postoji opasnost da bude ugrožen ugled najvišeg njemačkog suda, ne bih insistirala na svojoj nominaciji“, izjavila je 54-godišnja pravnica.

Ovaj tekst najprije je objavljen na njemačkom jeziku.