"Njemačka je potcijenjena"

Šta Njemačku čini posebnom? Glavni ekonomista Commerzbanke, Jörg Krämer, ne mora dugo razmišljati: „Njemačka je raznolika", kaže on i ukazuje na velike, globalno aktivne koncerne koji imaju sjedište u Njemačkoj. Gotovo još važniji su mu brojni preduzetnici, koji imaju male firme ili preduzeća srednje veličine. Krämer kaže da su oni „stub njemačke privrede". „Fleksibilni su i u prošlosti su stvorili veliki broj radnih mjesta. Takođe dobro plaćaju." Često su to visoko inovativne firme, koje su svjetski lideri u svojim tržišnim nišama.

Baza se urušava

Decenijama su ta preduzeća profitirala od globalizacije, odnosno svjetske podjele rada. Njihov moto je bio: proizvodnja „just in time". Mnogi – bilo da su svjetski koncerni ili firme srednje veličine – doveli su taj princip do savršenstva.
Problem je što sada ta baza, globalna podjela rada, više ne funkcioniše besprijekorno. Energija je postala skuplja, globalni lanci snabdijevanja su prekinuti. Novi konkurenti ulaze na tržište, donoseći nova pravila igre. 

„Gotovo svakodnevno vidimo kako se mijenja uloga svjetskih sila", kaže ekonomista Martin Lück. „To ima posljedice za mnoge zemlje, koje su duboko integrisane u svjetsku trgovinu." Među njima je i Njemačka. Zato ne iznenađuje što sada i njemačka industrijska preduzeća ulaze u teškoće.

Mnoge negativne prognoze

Mnoge organizacije i istraživački instituti postali su pesimistični. Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) predviđa da će Njemačka 2025. rasti sporije nego bilo koja druga industrijska nacija. Predsjednik Bundesbanke Joachim Nagel ipak još uvijek smatra da je minimalni rast moguć. „Za njemačku privredu nazire se kraj duge sušne faze." Ipak, situacija ostaje izazovna.

Krize su sastavni dio razvoja

Ono što se sada dešava nije neobično. „Preokreti i ekonomska nadmetanja oduvijek su postojali", piše ekonomski istoričar iz Frankfurta Werner Plumpe. Ne treba ići daleko unazad: 2008/2009. bila je svjetska finansijska kriza. 2012. je euro ušao u krizu. Kasnije je pandemija korone uništila bezbroj firmi. Sada je zaoštravanje trgovinskih sukoba sve veći problem.

„Nakon krize je uvijek vrijeme prije krize, ali na novom tehnološkom i strukturnom nivou", kaže Plumpe. „Zabrinuti trebamo biti tek ako nestane novina – ako čovječanstvo više nema ni kognitivne ni tehnološke kapacitete da stvara inovacije." Krize su dakle normalna pojava.

Bez rana i ogrebotina ne ide

Firme reaguju na promjene uslova. Poslovni modeli se preispituju, odjeli smanjuju, ponekad se zatvaraju čitave poslovnice ili prodaju kćerke firme. Takve duboke promjene ne prolaze bez ogrebotina i rana.
Za mnoge zaposlene je gorko iskustvo kada shvate da njihova radna snaga i znanje više nisu traženi. Dugogodišnji radnici moraju gledati kako se zapošljavaju i favorizuju nove kolege s drugačijim kvalifikacijama. Iz strateške perspektive, to mogu biti razumne odluke za firme.

"Konzumiranje i trošenje nije dovoljno – potrebne reforme"

U takvim procesima promjena može se učiti od drugih zemalja, kažu ekonomisti. Potrebna je hrabrost za isprobavanje novog. „Važna je i tehnološka otvorenost", kaže Chris-Oliver Schickentanz iz Capitell AG.

„U Njemačkoj se prebrzo priča o rizicima novih tehnologija, umjesto da se prvo razmisli koje sve mogućnosti umjetna inteligencija nudi. Reforme se moraju provesti", kaže Holger Schmieding iz Berenberg banke. „Moramo više ulagati u infrastrukturu i ne regulisati sve do najsitnijih detalja."

Druge zemlje su jednostavno brže kad je riječ o stvaranju boljih uslova za poslovanje. Krämer iz Commerzbanke pritom misli na baltičke države koje su "u kratkom roku postale lideri u digitalizaciji".

Njemačke šanse

Svijet postaje složeniji i fragmentiraniji, rivalstva su sve izraženija. Ipak, Njemačka ima dobre šanse da izađe ojačana iz tih promjena. To je i zato što postoji dobra baza: obrazovni sistem, visoko kvalifikovana radna snaga i još uvijek jak naučno-istraživački rad na univerzitetima. Uz fiskalni paket savezne vlade i reformu tzv. kočnice zaduživanja, firme bi mogle dobiti novi poticaj za investicije. „To će, ako ništa, dati konjunkturni impuls", vjeruje ekonomista Martin Lück. „Ako SAD više nisu atraktivne za investicije – ko onda jeste? Tu na scenu stupa Evropa –  posebno Njemačka. Zato taj oprezni optimizam."

Šta Njemačku čini posebnom? Njena sposobnost da se pod velikim pritiskom i u teškim okolnostima prilagodi i transformiše.