Njemačka i Izrael: Jubilej u sjeni rata

Prije 60 godina, 12. maja 1965. godine, Njemačka i Izrael su, nakon dužih priprema, uspostavili diplomatske odnose. To tada nije bilo nimalo samo po sebi razumljivo: Drugi svjetski rat u Evropi okončan je 20 godina ranije. Sjećanje na genocid, koji je nacistička Njemačka počinila nad evropskim Jevrejima, bilo je prisutno u obje zemlje. I danas, 80 godina nakon kraja rata, odnosi sa Izraelom ostaju izuzetno važni – ali i komleksni.

Herzog u Berlinu, Steinmeier u Izraelu

Na godišnjicu uspostave diplomatskih odnosa u Berlin dolazi izraelski predsjednik Isaac Herzog. Zajedno s njemačkim predsjednikom Frank-Walterom Steinmeierom posjetiće memorijalni centar „Peron 17" ( „Gleis 17") na stanici Grunewald. Sa tog kolosijeka je za vrijeme nacističkog režima deportovano oko 10.000 Jevrejki i Jevreja u koncentracione logore.

Herzog će se sastati s više od 100 njemačkih i izraelskih tinejdžera, svjestan da je antisemitizam, naročito među mladima u Njemačkoj, značajno porastao od početka rata u Pojasu Gaze prije više od godinu i po dana. Herzog će potom, zajedno sa Steinmeierom,  otputovati u Izrael, gdje će posjetiti kibuc na granici s Gazom.

Merkel u Knesetu o „državnom rezonu"

Posjeta se dešava u prvim danima nove njemačke vlade sa Friedrichom Merzom (CDU) na čelu. Kao i svi kancelari prije njega, Merz je svjestan posebnog značaja i odgovornosti Njemačke prema Izraelu.

Kada je bivša kancelarka Angela Merkel (CDU) 2008. godine posjetila Izrael i govorila u parlamentu – Knesetu – upotrijebila je izraz „državni rezon" („Staatsräson") da opiše tu odgovornost. Prema njenim riječima, to je posebna politička obaveza Njemačke da podržava egzistenciju i sigurnost Izraela.

Državni rezon kao maksima 

To je politička maksima, ali ne i pravna. Ipak, kancelari poslije Merkel – kao i većina prije nje – djelovali su u duhu tog principa. Uprkos kritikama izraelske ofanzive u Gazi, njemački političari uvijek iznova ističu da Izrael ima pravo da se brani nakon brutalnog terorističkog napada radikalnoislamističkog Hamasa 7. oktobra 2023., pri čemu Njemačka, kako naglašavaju, ostaje pouzdan saveznik Izraela.

U praksi, sprovođenje tog principa može biti veoma zahtjevno: i u Njemačkoj raste kritika izraelske vojne akcije u Gazi. Od početka marta Izrael blokira isporuke pomoći u palestinske teritorije, što dovodi do gladi i smrti brojnih civila.

U svom prvom intervjuu kao kancelar za ARD, Friedrich Merz je rekao: „Izrael nam zadaje najveće brige. Novi ministar vanjskih poslova će po mom nalogu narednog vikenda otputovati u Izrael. Zajedno pripremamo tu posjetu. Ali, mora biti jasno da izraelska vlada mora poštovati i međunarodno pravo, uključujući ratno pravo."

Netanjahu i Međunarodni krivični sud

U novembru prošle godine, Međunarodni krivični sud u Hagu izdao je naloge za hapšenje, između ostalih i  izraelskog premijera Benjamina Netanjahua i bivšeg ministra odbrane Gallanta – zbog sumnje da su u Pojasu Gaze počinjeni ratni zločini. Njemačka je jedna od osnivača tog suda i po zakonu bi morala uhapsiti Netanjahua ako bi došao u Njemačku.

Ipak, Merz je dan nakon parlamentarnih izbora, nakon telefonskog razgovora s Netanjahuom, izjavio da će kao kancelar pronaći „načine i sredstva" da Netanjahu može doći u Njemačku i da je napusti „a da ne bude uhapšen". Tu formulaciju Merz nije ponovio nakon što je stupio na funkciju kancelara.

Merz: Izrael mora ispuniti humanitarne obaveze

Umjesto toga, novi kancelar je u intervjuu za ARD rekao: „Izrael ima pravo da se brani od brutalnog napada Hamasovih terorista od 7. oktobra i svega što je nakon toga uslijedilo. Ali Izrael također mora ostati zemlja, koja ispunjava svoje humanitarne obaveze – upravo tamo gdje se ovaj užasni rat sada vodi, u Pojasu Gaze, tamo gdje se nužno odvija sukob s Hamasovim teroristima."

Susreti članova kabineta

Spor oko naloga za hapšenje izraelskog premijera pokazuje koliko su odnosi između dvije zemlje i danas kompleksni – i koliko ih određuje rat u Gazi. Iako je bivša ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock (Zeleni) često putovala u Izrael od početka rata, posljednja posjeta Netanjahua Berlinu dogodila se u martu 2023, kada je susreo tadašnjeg kancelara Olafa Scholza (SPD).

Njemačka i Izrael inače održavaju i tzv. vladine konsultacije – susrete kompletnog kabineta s obje strane – kako bi naglasili posebnost bilateralnih odnosa. Njemačka takve sastanke ima sa svega dvanaest zemalja u svijetu. Posljednje konsultacije s Izraelom održane su prije više od sedam godina.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu