Njemačka: Kraj "turbo" državljanstva

Tri nedelje nakon početka rada crno-crvene vlade (CDU/CSU i SPD) savezni ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrint (CSU) predaje kabinetu prve nacrte Zakona za ograničavanje migracije u Njemačku i za sticanje državljanstva. Spajanje porodica za izbjeglice bez azilantskog statusa treba da bude obustavljeno, a ubrzano dobijanje državljanstva ukinuto.

Ove promjene su dogovorene između demohrišćana i socijaldemokrata tokom koalicionih pregovora. Međutim, pored odobrenja u kabinetu, potrebne je da nacrt dobije glasove većine poslanika u Bundestagu kao i većinu u Bundesratu.

Šta treba da se promijeni kod dobijanja državljanstva?

Savezna vlada želi da ukine takozvano „turbo" dobijanje državljanstva. Umjesto nakon tri godine, njemački pasoš bi ubuduće mogao da se dobije najranije nakon pet godina, najavio je Dobrint.

Time bi bila ukinuta prethodna regulativa tzv. semaforske koalicije (SPD,Zeleni i FDP). „Ekspresno državljanstvo nakon tri godine boravka bio je pogrešan put. Sada ga okončavamo. Njemačko državljanstvo mora da bude rezultat procesa integracije, a ne njegov početak“, rekao je njemački ministar unutrašnjih poslova.

Oko 200.000 ljudi je prošle godine dobilo državljanstvo, što je najviši broj u posljednjih 25 godina. U pravilu, osoba ne smije da zavisi od socijalne pomoći, mora da ima stalno zaposlenje i dobro znanje jezika.

Šta treba da se promijeni kod spajanja porodica?

Nacrt zakona Ministarstva unutrašnjih poslova predviđa i obustavu spajanja porodica na početni period od dvije godine za takozvane „osobe sa supsidijarnom zaštitom", dakle ljude koji nemaju pun izbjeglički status.

Takozvani supsidijarno zaštićeni su ljudi koji ne dobijaju azil, ali iz drugih razloga privremeno može da im se odobri boravak u zemlji. Trenutno ih ima nešto više od 350.000. Do sada je do hiljadu bliskih članova porodica mjesečno dobijalo dozvolu za spajanje sa porodicom u Njemačkoj. „S tim je sada gotovo“, rekao je Dobrint za „Bild am Zontag“.

Koja regulativa trenutno važi?

Još 2016. godine je pravo na spajanje porodice, koje imaju druge kategorije izbjeglica, za ovu grupu bilo suspendovano i od tada nije ponovo uvedeno. Umjesto toga, 2018. godine je uvedena kvota od 1.000 dozvola za dolazak mjesečno. Od oko 12.000 izdatih viza prošle godine, prema podacima Ministarstva spoljnih poslova, oko 7.300 se odnosilo na dolazak djece. Pored toga, bračni partneri ili roditelji maloljetne djece koja žive u Njemačkoj na taj način mogu da dobiju vizu.

Koalicioni sporazum SPD-a, Zelenih i FDP-a iz 2021. godine je zapravo predviđao da spajanje porodica za ovu grupu ponovo postane moguće na neograničeno vrijeme. Međutim, ta namjera nije sprovedena.

Koji cilj treba da se postigne?

Obustava spajanja porodica bi trebalo, prema planovima crveno-crne koalicije, da rastereti opštine u prihvatanju izbjeglica. „Privremena obustava spajanja porodica za supsidijarno zaštićene osobe služi rasterećenju sistema za prihvat i integraciju u SR Njemačkoj“, citira agencija Rojters iz nacrta zakona.

Za razliku od izbjeglica i osoba sa pravom na azil, zakonodavac ovdje ima više prostora za odlučivanje. „Mjera privremene obustave spajanja porodica za supsidijarno zaštićene osobe je stoga prikladno sredstvo za brzo rasterećenje opština.“ Time se, takođe, uzima u obzir javni interes za kontrolisanu migracionu politiku.

Zašto se ovaj plan kritikuje?

Posebno obustava spajanja porodica nailazi na široku kritiku. Sredinom maja je više od 30 nevladinih organizacija apelovalo na njemačku vladu da odustane od svojih planova. „Obustava porodičnog spajanja vodi ka dugotrajnim i bolnim razdvajanjima“, navodi se u apelu koji su između ostalih objavili Terre des Hommes, Save the Children Deutschland, Amnesty International i drugi. Po njihovom mišljenju, spajanje porodica je „integrativna i zakonski osigurana mogućnost da se pruži zaštita ljudima iz ratnih i kriznih područja“.

Kritike dolaze i iz crkvenih krugova. Nadbiskup Hamburga Štefan Hese rekao je da Ustav stavlja porodicu pod poseban režim zaštite: „Ovo obećanje zaštite važi za sve porodice u našoj zemlji – i za porodice koje traže zaštitu.“ Obustava je „sa etičkog stanovišta izuzetno upitna i negativno utiče na integraciju“, prenosi list Nova berlinska redakcijska grupa.

Povjerenik za pitanja izbjeglica pri Evangelističkoj crkvi Njemačke (EKD), biskup Kristijan Šteblajn, rekao je za iste novine da je to pitanje ljubavi prema bližnjem: svi ljudi, a posebno izbjeglice i supsidijarno zaštićeni, ne bi smjeli godinama da budu razdvojeni od svojih najbližih članova porodice.

Kako se razvijaju brojevi azilanata?

U Njemačkoj je posljednjih mjeseci podneseno manje zahtjeva za azil. Sa oko 237.000 prvih zahtjeva, Savezna Republika Njemačka je kao najmnogoljudnija zemlja u EU i prošle godine bila najtraženija destinacija. Međutim, to je za 92.000 zahtjeva manje nego prethodne godine, što je pad od skoro 30 procenata. Brojevi EU agencije se neznatno razlikuju od podataka Saveznog zavoda za migraciju i izbjeglice (BAMF), koji je 2024. godine zabilježio oko 230.000 zahtjeva.

Jedan od glavnih razloga za pad, prema mišljenju šefa BAMF-a Hansa-Ekarda Zomera, jeste to što je Srbija u novembru 2023. godine faktički zatvorila izbjegličku rutu ka Mađarskoj. Da li će to ostati trajno, ostaje da se vidi, rekao je Zomer krajem marta u jednom govoru.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu