Njemačka: Ima li još budućnosti za SPD?

„Noćna mora"„gorko", „strašno", „katastrofalno" –  kada socijaldemokrate govore o rezultatu, koji je SPD ostvario na saveznim izborima u Njemačkoj krajem februara 2025. godine, duboko razočaranje je gotovo opipljivo. Sa 16,4 posto glasova, ova stranka je osvojila treće mjesto, iza konzervativnog CDU/CSU-a i djelimično desnoekstremne AfD.

„Nemamo šta da uljepšavamo", rekao je četiri mjeseca nakon izbora novi generalni sekretar SPD-a Tim Klüssendorf na Kongresu ove stranke. Izborni rezultat je, prema njegovim riječima, izraz dubokog gubitka povjerenja građana, kako je rekao, „u politiku, u našu demokratiju, u naše institucije, u nas". Međutim, taj gubitak povjerenja nije iznenađenje. Ko analizira izborne rezultate u posljednjih 25 godina, mora konstatovati da se sve kretalo uglavnom u jednom smjeru: nizbrdo.

Oštra kritika na račun Klingbeila

Tako se razočaranje u SPD-u rasplamsalo i tokom trodnevnog stranačkog kongresa u Berlinu – prije svega prema predsjedniku SPD-a Larsu Klingbeilu. Dok su se bivši kancelar Olaf Scholz i kasnija dopredsjednica SPD-a Saskia Esken povukli sa funkcija, što je bila posljedica izbornog poraza, Klingbeil je vodio koalicione pregovore s CDU/CSU-om i postao vicekancelar i ministar finansija.

To što se borio za vlast, mnogi članovi stranke su mu uzeli za zlo. Tokom reizbora za predsjednika SPD-a nije dobio ni dvije trećine glasova delegata. To je istorijski jedan od najlošijih rezultat za jednog predsjednika ove stranke, čak i unutar vladine koalicije s demohrišćanima. Klingbeil sada važi kao slab, jer nema punu podršku SPD-a.

Nova nada: Bärbel Bas

Bivša predsjednica Bundestaga Bärbel Bas se kandidovala kao nasljednica Saskie Esken i dobila impresivnih 95 posto glasova. Ova 57-godišnjakinja iz lijevog krila SPD-a sada je ministrica rada u novoj njemačkoj vladi. Zadužena je za teme, koje socijaldemokratama leže na srcu i koje su im posebno važne: rad, penzije i socijalne naknade za nezaposlene. Najavila je da će se iz sve snage suprotstaviti smanjenju socijalnih davanja, što je naišlo na oduševljenje u stranci.

Najmanji zajednički imenitelj: zabrana AfD-a

U jednom su se delegati ipak složili: Socijaldemokrate su odlučni u namjeri da ispitaju mogućnost zabrane AfD-a. Ova stranka ima cilj „da uništi našu demokratiju", upozorio je ministar unutrašnjih poslova Tiringije Georg Maier na Kongresu SPD-a. Visoke pravne barijere za zabranu stranke u Njemačkoj za Maiera nisu argument.  On je mišljenja „da je rizik ne činjenja ništa veći od rizika da se doživi poraz pred sudom". I predsjednik stranke Lars Klingbeil je pozvao na odlučno djelovanje: „Ako Služba za zaštitu ustavnog poretka AfD klasifikuje kao desnoekstremnu stranku, onda tu više nema prostora za taktiziranja."

Pitanje naoružanja Bundeswehra dijeli SPD

Po drugim važnim pitanjima, SPD je duboko podijeljena. Za naoružanje Bundeswehra više ne bi trebala postojati budžetska granica, što kod mnogih članova SPD-a izaziva negodovanje. Istaknuti SPD-političari su prije Kongresa u takozvanom „manifestu" upozorili na globalnu spiralu naoružavanja. Traže više diplomatije i ponovno približavanje Rusiji. Visoki troškovi za naoružanje bi se, kako kažu, nužno odrazili na smanjenje socijalnih davanja ili finansiranje klimatske zaštite.

Klingbeil je tome jasno protivrječio na Kongresu: „Biti mirovna stranka 2025. godine znači nešto drugo nego 1980-ih. Vladimir Putin nije Mihail Gorbačov", ustvrdio je Klingbeil. Podržao ga je i ministar odbrane Boris Pistorius. Na njegovu žalost, SPD se zasad protivi ponovnom uvođenju vojne obaveze, za što su se pobrinuli Jusosi, podmladak SPD-a.

Lijevo krilo stranke, koje je za vrijeme troipogodišnje vladavine kancelara Olafa Scholza bilo utišano, sada se ponovo snažnije oglašava. To prisiljava rukovodstvo stranke na balansiranje. S jedne strane oni moraju omogućiti i moderirati rasprave koje traži krajnje lijevo krilo, a s druge strane moraju se pridržavati koalicione discipline i voditi računa o svojim konzervativnim, demohrišćanskim partnerima CDU/CSU.

Nova pukotina u SPD-u?

SPD sada želi usvojiti novi stranački program. Generalni sekretar Tim Klüssendorf, koji pripada lijevom krilu, obećao je delegatima  da slobodno definišu teme i sadržaje. Centralna tema biće „pravedna raspodjela". Međutim, ponovno uvođenje poreza na imovinu, koji je ukinut 1997, sa CDU/CSU - demohrišćanskim partnerima u vladi- nije moguće. To frustrira šefa Jusosa Philippa Türmera: „Dok 900.000 ljudi u ovoj zemlji živi samo od svog bogatstva, 20 posto porodica sebi ne može priuštiti ni jednu sedmicu godišnjeg odmora", kaže vođa omladinske organizacije SPD-a. Sada se, kaže on, ponovo traži „hrabra socijaldemokratija" , koja se usuđuje da pitanje raspodjele postavi tako glasno da je niko ne može ignorisati.

SPD želi ponovo postati stranka radnika. U Njemačkoj više od 80 posto stanovništva nema akademsko obrazovanje. Ne smije se desiti da se ti ljudi pitanju da li su nešto pogrešno uradili u životu, rekao je bivši kancelar Olaf Scholz u svom oproštajnom govoru na Kongresu SPD-a. „Pristupačni stanovi, mogućnost da se i iz skromnih prilika napravi skok i napreduje, izgledi za penzije od kojih se može živjeti– sve to mnogima više nije dostupno", rekao je Scholz i zaključio: „Društvo ne smije funkcionisati samo za šefice klinika i poduzetnike, već i za radnike u fabrikama, njegovatelje i penzionere."

Ovaj tekst najprije je objavljen na njemačkom jeziku.