Ni nakon dvije godine rata, u Sudanu se ne nazire mir

Prema Ujedinjenim nacijama, zemlja na sjeveroistoku Afrike - bogata zlatom, naftom i plodnim zemljištem – zapala je u jednu od najvećih svjetskih humanitarnih i raseljeničkih kriza. Od 51 miliona stanovnika, njih 64% sada zavisi od humanitarne pomoći, a oko 12 miliona je raseljeno.

Sudanske žene i djevojčice posebno su pogođene krizom, jer one ne samo da čine većinu raseljenih, već i pate od široko rasprostranjenog seksualnog zlostavljanja i grupnih silovanja.

Procjene o broju poginulih i dalje je teško uspostaviti zbog aktuelnih borbi, ali prema posljednjim podacima međunarodnih humanitarnih organizacija, oni su rapidno porasli sa oko 40.000 na 150.000.

Sa ulaskom u treću godinu,  14. aprila, zemlja se suočava sa sve većom prijetnjom da bude podeljena na dvije rivalske administracije.

Za Hagera Alija, istraživača njemačkog think tanka GIGA Instituta za globalne i prostorne studije, to bi još više smanjilo nadu u okončanje nasilja.

"Moramo pogledati vremenski horizont od 20 ili više godina. Sudanu nije potreban samo mirovni sporazum, jer su se raskoli između centra zemlje i periferije, etničkih grupa, religija i plemena produbili", rekla je za DW.

"Problemi s federalizmom i političkim sistemom takođe su nastajali decenijama i nastaviće sabotirati mir, ako se ne riješe."

Zašto je počeo rat?

U oktobru 2021. godine, vojni udar koji je predvodio general Abdel-Fattah Burhan iz sudanskih oružanih snaga (SAF), uz podršku njegovog zamjenika i šefa paravojnih snaga za brzu podršku (RSF), generala Mohameda Hamdana Dagala, smijenio je prelaznu vladu Sudana koja je imala zadatak da formira demokratsku mapu puta.

Međutim, nakon što Burhan nije uspio stvoriti civilnu vladu u bliskoj saradnji s vojno predvođenim Vrhovnim vijećem na čijem čelu je Dagal, oba generala su se posvađala oko integracije paravojne RSF u SAF sredinom aprila 2023.

"Rat je počeo velikom pat-situacijom u glavnom gradu Sudana Kartumu, gdje su se borbe razvile u urbani rovovski rat koji je potom zahvatio cijelu zemlju", kaže Ali.

Ranije ove godine SAF je ponovo zauzeo Kartum i sada kontroliše veći dio sjevera i istoka zemlje, kao i centralni grad Wad Madani, koji se nalazi u uglavnom uništenom poljoprivrednom regionu.

Dagalo i njegov RSF, koji su proizašli iz ozloglašene milicije Janjaweed, postali su glavna snaga u zapadnom dijelu Sudana u regiji Darfur.

Obje strane nastavljaju sa opsadom nekoliko izbjegličkih kampova u glavnom gradu Darfura, El Fasheru, gdje glad i stalno granatiranje ubijaju civile, prema jezivim izvještajima očevidaca, međunarodnih humanitarnih organizacija i UN-a.

Zašto rat još uvijek nije završen?

Prema Međunarodnom komitetu za spašavanje (International Rescue Committee), globalnoj nevladinoj organizaciji koja djeluje u najgorim humanitarnim krizama u svijetu, dinamika sukoba u Sudanu postala je znatno složenija u posljednja 24 mjeseca.

„Sukob uključuje sve veći broj grupa, što znači da će mirovni sporazum morati uzeti u obzir različite interese, i samim tim će ga biti teže postići i održati", rekla je Aleksandra Janecek, glasnogovornica te organizacije.

Pored toga, regionalni i međunarodni saveznici „upumpavaju oružje u Sudan, što destabilizuje i Sudan i čitavu regiju", dodala je ona.

Sudanske oružane snage oslanjaju se na političku podršku i vojnu pomoć Egipta i Katara. S druge strane, smatra se da Snage za brzu podršku (RSF) dobijaju oružje iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) preko susjednog Čada.

Međutim, UAE su negirali te optužbe, iako dokazi u vidu oružja proizvedenog u Emiratima upućuju na sasvim suprotno činjenično stanje.

Sudansko civilno društvo – spas za milione ljudi

Oko 9 miliona Sudanaca pobjeglo je u druge dijelove zemlje, dok je više od 3,3 miliona otišlo u Egipat, Libiju, Čad ili Južni Sudan. Tamo se suočavaju s nizom nedaća, uključujući nasilje, nedostatak humanitarne pomoći, probleme s vizama i nesigurnost.

Oni koji su ostali, uprkos tekućem sukobu, ispaštaju ne samo zbog nasilja i gladi, već i zbog gotovo potpuno urušene infrastrukture, uključujući propali ekonomski i zdravstveni sistem.

Prema podacima Centralne banke Sudana, sudanska funta je doživjela krah, što je dovelo do skoka cijena na tržištima za više od 142% u 2024. godini.

U međuvremenu, civilno društvo u Sudanu pruža veliku pomoć stanovništvu. Mreža tzv. odjeljenja za hitnu pomoć, koja djeluje širom zemlje, pomaže civilima da dobiju informacije o rutama za evakuaciju, mogućnosti dobijanja medicinske pomoći i živežnih potrepština. Ove labavo povezane grupe proizašle su iz opozicionog pokreta Sudana koji je odigrao ključnu ulogu u svrgavanju dugogodišnjeg vladara Omara al-Bashira 2019. godine.

„Jedna od snaga opozicionog pokreta Sudana uvijek je bila njegova heterogenost", ističe Tareq Sydiq, istraživač protesta i autor knjige The New Protest Culture, u razgovoru za DW, dodajući da je „pokret bio sastavljen od tradicionalnih političkih stranaka, sindikata, profesionalnih udruženja i širokog spektra tajnih komiteta otpora."

Od izbijanja rata u aprilu 2023. godine, ove grupe su „smanjile obim svojih političkih zahtjeva i fokusirale se na rat i zaštitu civilnih zajednica", dodaje Sadiq.

Prema njegovom mišljenju, ovo je „klasičan repertoar otpora koji ima za cilj da ublaži posljedice rata, ali i očuva neke elemente socijalne organizacije za bolja vremena koja bi nekada mogla doći."

Za Michelle D'Arcy, direktoricu organizacije za humanitarnu pomoć Norwegian People's Aid u Sudanu, napori civilnog društva Sudana i dalje služe kao iskra nade.

„Postoje inspirativne grupe mladih i žena koji su zaista preuzeli inicijativu, pozivajući na mir, primirje i nastavljajući da se zalažu za završetak rata kroz politički proces, dok u isto vrijeme nastavljaju pružati usluge koje spašavaju živote u njihovim zajednicama", rekla je ona. „Međutim, suočavaju se i s izazovima vezanim za polarizaciju, ograničeni prostor za civilno djelovanje i pristup resursima."

Janecek iz Međunarodnog komiteta za spašavanje dodaje i da se programi koji su nekada bili „spas za milione Sudanaca" sada ukidaju. „Najmanje 60% od 1.400 javnih kuhinja koje su služile za prehranjivanje oko dva miliona ljudi više nisu u mogućnosti da funkcionišu", rekla je ona. Glavni razlog je nedostatak finansijskih sredstava.

Sudan u „jeku humanitarne krize”

Prema podacima UN-a, od potrebnih 4,2 milijarde dolara (3,7 milijarde eura) za pružanje humanitarne pomoći u 2025. godini, prikupljeno je tek 6,3% sredstava.

Situacija je dodatno pogoršana nedavnom odlukom SAD-a da smanji izdvajanja za inostranu pomoć. U 2024. godini, sredstva iz SAD-a činila su gotovo polovinu ukupne humanitarne pomoći u Sudanu.

„Sudan je dalje u žarištu humanitarne krize enormnih razmjera", iznio je Edem Wosornu iz Ureda za koordinaciju humanitarne pomoći UN-a (OCHA) pred Vijećem sigurnosti UN-a u januaru – uz napomenu da „kriza izazvana ljudskim djelovanjem" očigledno nije ni blizu kraja.

Uredio: Martin Kuebler

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu