Kako su glasali mladi na izborima?

Mnogi su iznenađeni uspjehom Ljevice na njemačkim parlamentarnim izborima 2025, vjerovatno i sama Ljevica. Sa skoro devet odsto glasova, stranka je gotovo udvostručila svoj rezultat iz 2021. Tome je doprinijela i starosna grupa od 18 do 24 godine, u kojoj je 25 odsto birača glasalo za Ljevicu. Kako objasniti ovaj izborni rezultat, pita se i politikolog Antonios Souris sa Slobodnog univerziteta u Berlinu.

Za konačne odgovore je, prema njegovom mišljenju, još rano, ali postoje određeni pokazatelji: „Tu su i kandidati koji personifikuju izborni program“, kaže Souris u intervjuu za DW. Time misli na političare Ljevice poput vodeće kandidatkinje Hajdi Rajhinek ili Ferata Kočaka, koji je u berlinskom okrugu Nojkeln, poznatom po velikom broju migranata, iznenađujuće osvojio direktni mandat.

Ljevica je pogodila pravu temu

Oboje su, čini se, tokom kampanje pronašli pravi ton i fokusirali se na teme koje su mladima posebno važne: pristupačne cijene stanarina, bolje obrazovanje i socijalna pravda. Takođe, njihova posvećenost borbi protiv rasizma očigledno je naišla na odjek među biračima.

Politikolog Souris ukazuje i na dvostruki pristup u kampanji: hiljade posjeta domaćinstvima i uspješna kampanja na platformama „X" i „TikTok". Ljevica je ovom digitalnom ofanzivom ostvarila poseban uspjeh, jer je do sada internet prostor bio domen desničarske Alternative za Njemačku (AfD).

AfD takođe uspješan kod mladih birača

Desničarska AfD je takođe ostvarila dobar rezultat među mlađim glasačima do 24 godine, osvojivši 21 odsto glasova, odmah iza Ljevice. Upadljivo je poređenje sa izborima za Evropski parlament u junu 2024: tada je AfD, koju njemački Ustavni sud djelimično smatra ekstremno desničarskom, imala 16 odsto podrške među mladima, dok se Ljevica morala zadovoljiti sa samo šest odsto.

Od tada su obje stranke značajno ojačale: AfD je poboljšala svoj rezultat za skoro trećinu, dok je Ljevica više nego učetvorostručila podršku. Nikada ranije ove dvije stranke nisu dobile toliko glasova mladih birača. Međutim, mlađe generacije su oduvijek bile sklonije političkim ekstremima, kaže Ridiger Mas iz Instituta za istraživanje generacija u Augsburgu.

Mladi muškarci više naginju desnici, mlade žene ljevici

„Oni žele veće promjene nego stariji birači“, objašnjava Mas za časopis „Špigel". Kada mlada osoba nije zadovoljna trenutnom situacijom, sklonija je da podrži opoziciju.

Mas i njegov tim su u januaru anketirali oko 4.000 ljudi za svoje istraživanje mladih birača, fokusirajući se na njihove strahove i brige. „Pokazalo se da su mnogo anksiozniji od ostatka stanovništva.“

Zanimljive su razlike među polovima: mladi muškarci se najviše boje migracija i finansijske nesigurnosti, što je razlog zašto ih AfD privlači svojim obećanjima. „Mlade žene, s druge strane, strahuju od jačanja desnog populizma i dovođenja u pitanje feminizma i raznolikosti – što objašnjava uspjeh Ljevice", kaže Mas.

Zeleni i FDP izgubili privlačnost

Zanimljivo je pomenuti da su na izborima 2021. dvije druge partije bile omiljene među mladima: Savez ‘90/Zeleni sa 23 odsto i Slobodne demokrate (FDP) sa 21 odsto. Skoro četiri godine kasnije, među biračima od 18 do 24 godine, obje stranke su doživjele veliki pad – Zeleni su pali na 10 odsto, a FDP na samo pet odsto.

Politikolog Antonios Souris objašnjava to time što su obje stranke morale da prave brojne kompromise kao dio vladajuće koalicije. Takođe, društvena klima u Njemačkoj se promijenila.

„Godinama se kroz medije provlačila slika da mladi glasaju isključivo za Zelene“, kaže Souris. Sjeća se tadašnje percepcije: „Mladi ljudi su svi vegetarijanci ili vegani, svi idu na proteste ‘Petkom za budućnost’ (Fridays for Future).“ Međutim, ovaj stereotip nije izdržao test realnosti.

Mladi sve više zainteresovani za politiku

Redovne ankete mogu pomoći u razumijevanju motiva mladih birača. Jedna od njih je čuvena Šelova studija o mladima, koja se sprovodi od 1953. Posljednje istraživanje objavljeno je u oktobru 2024, četiri mjeseca prije parlamentarnih izbora. Oko 2.500 djece i mladih do 25 godina učestvovalo je u anketi.

Kada su upitani o svojim najvećim strahovima, „rat u Evropi“ (81 odsto) i „siromaštvo“ (67 odsto) su bili najčešće spominjani. Klimatske promjene su i dalje visoko rangirane kao prijetnja (63 odsto). Ova pitanja su u centru politike Ljevice.

„Ksenofobija" je zabrinjavala 58 odsto ispitanika, dok se „migracija u Njemačku“, što je jedno od ključnih pitanja AfD-a, našla na dnu liste sa 34 odsto.

Iako detaljne analize tek treba da budu sprovedene, jedno je jasno: mlada generacija je danas zainteresovanija za politiku nego ikada ranije.

Prema aktuelnoj Šelovoj studiji, to važi za polovinu svih mladih u Njemačkoj. Početkom 2000-ih taj broj je bio samo 30 odsto. Takođe, raste broj onih koji žele da se informišu i angažuju.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu