Nepravosnažna presuda Dodiku: Kriv je

Sud Bosne i Hercegovine (BiH) izrekao je prvostepenu, nepravosnažnu presudu kojom je predsjednik bh. entiteta Republika Srpska (RS) Milorad Dodik osuđen na zatvorsku kaznu u trajanju od jedne godine i zabranu obavljanja funkcije predsjednika Republike Srpske u trajanju od šest godina. Iz Suda BiH je saopćeno da su pravne posljedice osude za krivično djelo za koje je optuženi Dodik nepravosnažno osuđen, navedene u Krivičnom zakonu BiH.

U Zakonu se navodi da su pravne posljedice osude; prestanak službene dužnosti i prestanak zaposlenja, oduzimanje odlikovanja, zabrana vršenja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava i zabrana sticanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava, saopšteno je iz Suda BiH.

Osuđen zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika

Također je rečeno da takve pravne posljedice osude, prema članu 5. Krivičnog zakona, nisu krivično pravna sankcija, zbog čega se iste ne utvrđuju, ne izriču i ne unose u presudu, s obzirom na to da nastupaju po automatizmu, odnosno sili zakona, u slučaju da osuda za krivično djelo postane pravosnažna.

Nepravosnažnom presudom Dodik je osuđen zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika za BiH. Bivši direktor Službenog glasnika RS-a Miloš Lukić oslobođen je optužbi. Strane u postupku imaju pravo na žalbu, nakon čega će biti izrečena pravosnažna presuda.

Dodik se tereti da je potpisao ukaz o stupanju na snagu zakona o neprimjenjivanju presuda Ustavnog suda BiH i odluka visokog predstavnika. Tužilaštvo BiH smatra da su su tim postupkom prekršeni zakoni, dok odbrana ističe da je proces Dodiku politički motivisan.

Podsjećamo, visoki predstavnik Christian Schmidt poništio je sporne zakone RS-a te izmijenio krivični zakon BiH tako da se radnje koje narušavaju ustavni poredak države tretiraju kao krivično djelo, što je i dovelo do procesa u ovom predmetu. Dodik i Lukšić, kao i njihovi advokati, nisu u srijedu (26.2.) prisustvovali izricanju prvostepene presude, što nije presedan u sudskoj praksi.

Pravna tumačenja

Prvostepena presuda je nepravosnažna i pravni stručnjak, sudija Vehid Šehić naglašava da je neophodno sačekati kraj žalbenog postupka prije donošenja zaključaka. „Sudovi donose odluke na osnovu utvrđenih činjenica, a Apelaciono odjeljenje Suda BiH može potvrditi, ukinuti ili preinačiti presudu“, rekao je Šehić za DW. Sagovornik DW-a dodaje da do izricanja pravosnažne presude Milorad Dodik može obavljati javne političke funkcije, uključujući funkcije koje trenutno obavlja.

Reakcije na presudu: Dodik kaže da nema razloga za zabrinutost

Nakon izricanja presude, Dodik je pred okupljenim pristalicama na mitingu u Banjaluci kazao da „nema razloga za zabrinutost“. „Važno je da ste vi uz mene“, obratio se okupljenima. Ispred Skupštine RS-a je drugi dan zaredom upriličen miting podrške entitetskom predsjedniku. 

U Banjaluci je u toku sjednica Narodne Skupštine RS-a, sa koje je izbačen opozicioni poslanik Nebojša Vukanović koji je oštro kritikovao Dodika i njegove poteze. Skupštini se obratila i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović (SNSD) nazivajući proces protiv Dodika „nakaradnim sudskim postupkom kakav nije viđen u civiliziranom svijetu“.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić nakon presude Dodiku zakazao je hitnu sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost Srbije.

Kritičari i opozicija

Banjalučki psiholog i politički analitičar Miodrag Živanović kaže da su reakcije na proces protiv Dodika rezultat dugogodišnje dominacije populizma, koji odvaja političare od interesa građana. „Naši političari su sve dalje od običnog čovjeka, a mitinzi u Banjaluci su karikaturalni primjeri kako su politički 'lideri' postali sami sebi svrha“, rekao je Živanović za DW.

Entitetska opozicija tvrdi da je Dodik „izazvao atmosferu linča i podjela u RS-u“. „Njegova politika zasnovana je na širenju straha i mržnje koja je dovela do toga da proglašavaju izdajnicima sve one koji ne pristaju da ga slijepo slijede“, kaže predsjednik SDS-a (Srpska demokratska stranka) Milan Miličević.

Međunarodne organizacije

Voditeljica ureda Friedrich Ebert Fondacije u BiH Sarah Hees-Kalyani pozdravlja presudu Miloradu Dodiku „kao korak ka jačanju povjerenja u pravosudni sistem BiH.  „Presuda pokazuje da niko nije iznad zakona, bez obzira na političke veze, stranačke funkcije ili etničku pripadnost“, rekla je Sarah Hees-Kalyan za DW.

„Međutim, kaznu zatvora Dodik bi mogao lako otkupiti i biti oslobođen od izdržavanja kazne. S obzirom da kazna zatvora ne prelazi godinu dana, sudije su sebi i svim uključenim stranama uštedjele kritično pitanje ko bi ga priveo na izdržavanje kazne“, dodaje voditeljica ureda Friedrich Ebert Fondacije Ona napominje da se visoki predstavnik sada može pozvati na činjenicu da će se kršenje Ustava, kao i njegovih Bonskih ovlasti, sankcionirati.

„Također je bilo pokušaja političkog uticaja koji su dolazili iz Srbije, Hrvatske i Mađarske kako bi se uticalo na rad suda“, napominje Sarah Hees-Kalyani.

Stephan Raabe, direktor predstavništva Fondacije Konrad Adenauer u BiH smatra da prvostepena presuda u procesu protiv predjsednika RS-a Milorada Dodika „predstavlja pravno razjašnjenje u institucionalnom sporu i stoga je od suštinskog značaja za BiH“. On podsjeća da na prvostepenu presudu postoji mogućnost žalbe i da bi njeno potvrđivanje u drugostepenoj, pravosnažnoj presudi značilo  povlačenje Milorada Dodika iz politike.

„Atmosfera je napeta. Pozadina sudskog postupka je institucionalni sukob koji se odnosi na nepoštivanje odluka visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH. Očigledno je da to dovodi u pitanje funkcionisanje države“, kaže Stephan Raabe za DW i napominje da su nezavisnost pravosuđa i prihvatanje sudskih odluka „srž vladavine prava i temeljni stub podjele vlasti u državi“.

SIPA (Državna agencija za istrage i zaštitu) i Tužilaštvo BiH obaviješteni su o prijetnjama koje su uoči presude Dodiku upućene sutkinji Seni Uzunović. Riječ je o dvojici muškaraca na čijoj se identifikaciji radi, prenosi Slobodna Evropa. 

Sigurnosne implikacije

Iz RS-a su uoči presude stizale najave radikalnih mjera, od obustave saradnje s institucijama BiH i povratka „izvornom“ Daytonskom sporazumu, do samostalnosti RS-a i konfederacije sa Srbijom. Dodik je za ukidanje nadležnosti SIPA-e koja je zadužena za provođenje zakona na cijeloj teritoriji BiH, te za ukidanje nadležnosti Tužilaštva i Suda BiH. I ranije su najavljivane slične mjere, ali je do sada sve ostalo na riječima. Državni sud, Tužilaštvo BiH i sigurnosne agencije na nivou države formirani su tokom višegodišnjih reformi uz potvrdu svih nivoa vlasti u BiH i ne mogu biti ukinuti unilateralnim odlukama.

Najave iz RS-a u bh. entitetu Federacija BiH tumače se kao pokušaj rušenja države, zbog čega su podignute mjere sigurnosti. Federalni ministar unutrašnjih poslova Ramo Isak u reakcijama iz RS-a prepoznaje elemente „državnog udara“ i, kako piše portal Klix.ba, najavljuje hapšenje onih koji bi to pokušali.

Uoči presude, NATO štab u Sarajevu i EUFOR saopštili su da neće dozvoliti destabilizaciju BiH i da su spremni reagovati ako bude potrebno. Sigurnosni analitičar Vladimir Vučković smatra da BiH „nema ljudske i materijalne potencijale za ozbiljne sukobe“ te podsjeća da mir garantuju međunarodni akteri, uključujući SAD, Rusiju, EU, Njemačku i Veliku Britaniju. On za DW kaže da su kapaciteti EUFOR-a dovoljni da osiguraju mir u BiH.

Visoki predstavnik Christan Schmidt razgovarao je u srijedu (26.2.) sa komandantom NATO štaba Matthewom Valasom o sigurnosnoj situaciji. 

Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC) raspravljao je o slučaju Dodik i pozvao na poštivanje nezavisnosti pravosuđa. Potvrđena je podrška teritorijalnom integritetu BiH kao suverene države s dva entiteta i Brčko Distriktom. „BiH nije predmet pregovora“, rekao je visoki predstavnik Christian Schmidt.

Geneza sukoba RS-a i visokog predstavnika

Zvaničnici RS-a, predvođeni Dodikom, ne priznaju Christiana Schmidta kao legalnog visokog predstavnika. Govore da nije potvrđen od strane Vijeća sigurnosti UN-a. OHR, međutim, ističe da Vijeće sigurnosti UN-a ne vrši formalno imenovanje visokih predstavnika već da to čini Upravni odbor Vijeća za provedbu mira, u skladu s ranijim UN-ovim rezolucijama.

Shodno Okvirnom sporazumu za mir, visoki predstavnik ima ovlasti za nametanje zakona i smjenjivanje zvaničnika koji ne poštuju Daytonski sporazum. Proteklih decenija odluke visokih predstavnika imale su ključnu ulogu u stabilizaciji BiH.

U fokusu – Brčko Distrikt BiH

Nakon najava „radikalnih mjera“ od strane RS-a, supervizor za Brčko Louis Crishock upozorava da bi ugrožavanje ustavnog poretka BiH moglo dovesti do „preispitivanja Konačne arbitražne odluke za Brčko“. U eventualnom scenariju secesije RS-a Brčko se, prema pisanju Slobodne Evrope, ranije spominjalo kao potencijalno krizno žarište.

Kako se pregovarači u Daytonu 1995. godine nisu mogli dogovoriti kojem će entitetu pripasti Brčko, arbitražnim procesom utvrđeno je da Brčko bude Distrikt u sastavu BiH koji u teritorijalno-administrativnom smislu presijeca RS na dva dijela.

Profesor ustavnog prava iz RS-a Goran Marković upozorenje supervizora Crishocka vidi kao „pritisak na RS“. „Tako je implicitno izgledna mogućnost da Distrikt Brčko bude dodijeljen Federaciji, čime bi se stvorio  presedan na koji bi se kasnije bilo ko mogao pozvati s ciljem izmjena Daytonskog sporazuma“, kaže Marković za DW.

Dok politička kriza izazvana nepoštivanjem odluka visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH od strane RS-a poprima dramatične razmjere, uz sve ozbiljnije izjave domaćih i međunarodnih aktera, započeo je žalbeni proces nakon kojeg bi Apelaciono odjeljenje Suda BiH trebalo donijeti pravosnažnu presudu u procesu protiv Milorada Dodika i Miloša Lukića. Žalbeni proces bi, prema natpisima medija u BiH, mogao trajati do godinu dana.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu