Kako se Španija bori protiv iznajmljivanja putem AirBnB-a?

Agent za nekretnine Juan Sanchez (ime promijenjeno) otvara debela vrata stana koji je ranije bio prodavnica, gdje posjetilac sa ulice direktno ulazi u kuhinju. Plafoni su veoma visoki. "Ovdje možete izgraditi međusprat," kaže Sanchez. Dvije, u oglasu navedene, spavaće sobe nalaze se u podrumu. Jedna od tih malih prostorija nema čak ni prozor.

"Ovu nekretninu možete lako iznajmiti studentima za 1300 eura," kaže agent. Međutim, postoji jedna kvaka: "Prostor dole je službeno naveden kao skladište u zemljišnim knjigama, nismo dobili licencu za stanovanje, ali to nije problem kod iznajmljivanja," uvjerava on. Preko 300.000 eura trebalo bi da košta ovaj "stan" od 55 kvadratnih metara u centralnom dijelu madridskog naselja u kome pretežno živi srednja klasa.

Visoke cijene ovog puta nisu, kao 2005. godine, rezultat niskih kamatnih stopa na kredite. Trenutno ih podižu finansijski jaki strani investitori koji žele ulagati u već godinama visokoprofitabilno i sigurno tržište nekretnina u Španiji, te u rastući sektor turizma. Ponuda nekretnina je mnogo manja od potražnje, kažu u španskoj banci BBVA.

Posljedica toga je da mnogi Španci imaju problema s izdvajanjima potrebnim za kirije, a mnogi smještaji se privremeno iznajmljuju stranim turistima i studentima. Zbog toga ljudi na Kanarskim ostrvima, u Barceloni i Madridu neprestano izlaze na ulice i protestuju protiv stambene krize i pretjeranog prisustva turista.

Stambenu krizu podstiče i domaće stanovništvo

U međuvremenu, kompanije poput habitacion.com čak nude i sobe za prodaju. Za ljevičarsku lobističku organizaciju stanara Sindicatos de Inquilinas sve ovo je povezano s divljim špekulacijama, prvenstveno od stranih ulagača i investicionih fondova. Oni procjenjuju da u ovoj zemlji sa 46 miliona stanovnika postoji preko četiri miliona praznih stanova i 400.000 apartmana za odmor.

Nedostatak stanova na tržištu dodatno pogoršavaju i sami lokalni stanovnici. Prema podacima državnog instituta za statistiku INE, u Španiji postoji preko 2,5 miliona stanova koji se koriste samo sporadično. Smatra se da veliki dio njih kao druga ili čak treća nekretnina pripada španskim porodicama, koje se koriste i za odmor, te se one uglavnom ne iznajmljuju trećim licima.

Privatni investitori i hedge-fondovi imaju manje straha od iznajmljivanja, jer kod njih su posebno privremeni ugovori sve popularniji. Isključujući iznajmljivanje turistima, u prvom kvartalu 2025. stanovi koji su iznajmljeni na određeno vrijeme činili su 14 posto ukupnog udjela na tržištu, što predstavlja porast od 25 posto u poređenju s prethodnom godinom, navodi španska platforma za nekretnine Idealista.

Najveći porast ponude stanova za privremeno iznajmljivanje zabilježen je u gradovima poput Bilbaoa (36 posto), zatim Alicantea (33 posto), Barselone (29 posto) i Madrida (23 posto), navodi Idealista. Međutim, španska ministarka za stambenu politiku i urbanizam, Isabel Rodríguez, u maju je poslala jasnu poruku: obavijestila je platformu Airbnb da moraju obrisati skoro 66.000 ponuda stanova koji ne posjeduju valjane dozvole, kako je izvijestio list El País.

Prema zakonskoj inicijativi ministarke Rodríguez, ubuduće će oni koji odmaraju u Španiji morati plaćati 21 posto poreza na dodatnu vrijednost prilikom iznajmljivanja apartmana, što je dvostruko više nego za hotelsku sobu. Uprkos tome, Sindicatos de Inquilinas smatra da to nije dovoljno.

Opasni balon sa socijalnim posljedicama?

Kao u vrijeme prije finansijske krize, špansko tržište nekretnina se ponovno opasno zagrijava. Dok je prosječna kuća 2014. godine koštala u prosjeku oko 138.000 eura, ista nekretnina 2024. godine, prema podacima MD Capitala, vrijedi 178.700 eura. U nekim regijama poput Baleara ta se cijena čak više nego udvostručila.

"To neizbježno dovodi do protesta domaćeg stanovništva", kaže Tim Wirth u razgovoru za DW, advokat za nekretnine koji radi u Palmi. On vjeruje da iznajmljivanje treba ponovo učiniti privlačnijim: "Porezno i pravno osigurano za obje strane."

On ipak prepoznaje brizantne socijalne probleme u trenutnoj situaciji na tržištu. Dok su cijene nekretnina u Španiji u posljednjem desetljeću porasle između 29 i 34 posto, prosječna plata povećala se za nešto više od 23 posto. To je stvorilo jaz koji mnogim Špancima otežava pristup stambenom prostoru, smatraju u MD Capitalu.

Za razliku od Pariza ili Londona, radnici u Španiji ne dobivaju dodatak na platu u slučaju kada su cijene stanovanja posebno visoke. Prosječna bruto plata u Španiji, prema podacima Datosmacrosa, 2024. godine je iznosila  2.642 eura. Međutim, prosječan stan površine 80 kvadratnih metara košta, prema podacima španskog portala za nekretnine Fotocasa, oko 1.100 eura mjesečno. U gradovima poput Madrida ili Barselone prosječna cijena za takav stan već iznosi 1.400-1.500 eura.

U Španiju godišnje dolazi oko 90 miliona stranih turista. A tome treba dodati digitalne nomade na Kanarskim ostrvima i u Barseloni, međunarodne studente u Madridu i mnoge latinoameričke investitore s puno novca koji preplavljuju špansko tržište i zbog toga izazivaju sve veći otpor kod inače izuzetno gostoljubivih Španaca.

Problem socijalnih stanova 

Prema podacima portala za kratkoročno iznajmljivanje Spotahome, samo u akademskoj godini 2024.–2025. u Španiju je stiglo preko 118.000 studenata i nastavnika iz programa Erasmus+. Toj cifri se  potom dodaju mnogi međunarodni studenti iz cijelog svijeta koji studiraju na gotovo 90 univerziteta i desetinama poslovnih škola u zemlji.

Studentski domovi po njemačkom modelu ne postoje u Španiji, kao ni Bafög (skraćenica za „Bundesausbildungsförderungsgesetz" - njemački Zakon o subvencioniranju obrazovanja. Ovaj zakon omogućava finansijsku pomoć studentima i učenicima u Njemačkoj, kako bi mogli pokriti troškove obrazovanja i svakodnevnog života. Podrška se daje u obliku stipendije i beskamatnog kredita, a iznos i uslovi zavise od prihoda roditelja, imovinskog stanja studenata i drugih faktora). To je jedan od razloga zašto Španci napuštaju roditeljski dom statistički (stanje iz 2023. godine, Eurostat) tek s više od 30 godina. U Njemačkoj, nasuprot tome, mladi ljudi u prosjeku traže vlastiti dom sa nepunih 24 godine.

Kada je riječ o socijalnom stanovanju, Španija je takođe daleko iza brojnih zemalja u Evropi. Prošle godine je, prema službenim podacima, izgrađeno 14.371 socijalnih stanova. Prema podacima Ministarstva za stambenu politiku, Španija je između 2007. i 2021. godine izdvajala 34 eura po glavi stanovnika za socijalne stanove - značajno manje od EU prosjeka od 160 eura, kako navodi portal Infobae.com.

Lobistička organizacija stanara Sindicatos de Inquilinas prijeti sukobima ako vlada ne poduzme strožije mjere: "S glasnim protestima ćemo povratiti ono što je prazno ili iznajmljeno turistima", poručuje ova organizacija.

 Pratite nas i na Facebooku, preko "X", na Youtubeu, kao i na Instagramu