Njemački istraživači strahuju zbog Trampovih odluka

Velika nesigurnost među istraživačima

Međunarodno priznati istraživač AIDS-a Kristijan Gebler u svojoj kancelariji na kampusu berlinske bolnice Šarite, nedavno se vratio iz SAD-a. Ono što je doživo na svom putovanju kod mnogih izaziva zabrinutost. U San Francisku je trebalo da se sastane sa naučnicima iz američkog Nacionalnog instituta za zdravlje (NIH), institucije koja izdvaja najviše novca za medicinska istraživanja na svijetu. Međutim, oni nisu mogli da dođu jer je "prethodno uvedena zabrana putovanja i komunikacije za zaposlene u NIH", kaže Gebler.

Američka vlada i novi ministar zdravlja Robert F. Kenedi Mlađinajavili su otpuštanje hiljada zaposlenih. NIH trenutno finansira Geblerova istraživanja HIV-a u Berlinu sa više od 100.000 evra godišnje. To doduše nije jedini izvor finansiranja, ali ipak nije jasno da li će sredstva stići i ove godine. "Nemam pojma", kaže Gebler. "Čak ni odgovorni iz NIH-a nisu mi mogli dati odgovor."

U posljednjim nedeljama nesigurnost vlada na medicinskim fakultetima širom Njemačke. Prema anketi javnih serviusa NDR-a, WDR-a, te dbevnog lista Zidojče cajtunga, na više od polovine univerzitetskih klinika postoje naučne studije ili laboratorijska istraživanja koja su djelimično finansirana sredstvima NIH-a.

U cijeloj zemlji postoji najmanje 75 takvih projekata, a mnogi se odvijaju na prestižnim univerzitetima poput onih u Frajburgu, Bonu i Tibingenu. Na Univerzitetu u Hajdelbergu obustava finansiranja američke agencije USAID uticala je na razvoj brzog testa za tuberkulozu. Samo na Tehničkom i Ludvig Maksimilijan univerzitetu (TU i LMU) u Minhenu postoji po jedanaest istraživačkih projekata finansiranih američkim sredstvima.

"Posljedice obustave finansiranja teško je predvidjeti", kaže Tomas Guderman, dekan Medicinskog fakulteta na LMU. "Neki istraživački projekti sigurno neće biti pokrenuti nakon prekida finansiranja. S druge strane, primamo sve više upita od kolega iz SAD-a koji su zainteresovani da svoju istraživačku karijeru nastave u Evropi", dodaje Guderman.

Cenzura naučnih studija

U Kelnu, više od 200 naučnika radi u Institutu za kvalitet i ekonomičnost u zdravstvenoj zaštiti (IQWiG). Kada se novi lijekovi i terapije pojave na njemačkom tržištu, IQWiG procjenjuje da li zaista donose dodatne koristi pacijentima ili su pak samo novi i skupi. Beate Vizeler vodi sektor za procjenu lijekova.

Vizeler je prve posljedice nove politike primijetila već dan nakon Trampove inauguracije. Tada je trebalo da se sastane sa regulatornim tijelima iz EU i SAD u belgijskom Gentu kako bi razgovarali o novim kriterijumima za studije o lijekovima protiv raka. Međutim, predstavnici američke Agencije za hranu i lijekove (FDA) nisu smjeli da dođu. "Ostali smo samo mi iz Evrope", kaže Vizeler. Prema njenim riječima, među američkim kolegama vlada velika nesigurnost. "Čak su nas zamolili da im više ne šaljemo e-mailove."

Osim zabrane ličnih sastanaka, sada su pogođene i naučne publikacije. "Za jednu zajedničku studiju, kolege iz FDA dostavile su nam listu termina koji više ne smiju da se koriste u publikacijama", kaže Vizeler. Na toj listi su, između ostalog, "rod" (gender), "pristrastnost" (bias) i "mentalno zdravlje" (mental health). "Za nas je to potpuno neprihvatljivo." Vizeler je šokirana time u kojoj mjeri se američki naučnici povlače i da ima veoma malo protesta protiv uništavanja naučne kulture u SAD. "Izgleda da niko ne želi da se zamjera. Već to je ogromna promjena."

Nestanak zdravstvenih informacija s interneta

Infektolog u bolnici Šarite u Berlinu Lajf Erik Zander je, poput mnogih drugih naučnika, šokiran promjenama u Sjedinjenim Državama.

"Jedna od prvih stvari koja me uznemirila bila je privremeno uklanjanje smjernica za liječenje polno prenosivih bolesti sa sajta CDC-a", kaže Zander. CDC je američki ekvivalent njemačkom Institutu Robert Koh, ali mnogo veći i uticajniji. "Zatim su nestale sve preporuke za vakcinaciju." Neke informacije su kasnije vraćene, ali ne i one o MPoxu (ranije poznatom kao majmunske boginje), bolesti koja pretežno pogađa homoseksualne i trans osobe. "Izgleda da to pogađa ‘pogrešnu’ populaciju", zaključuje Zander.

SAD su bile referentna tačka za istraživanja

Ali to sve Njemačkoj ne bi trebalo da bude svejedno? "Apsolutno", kaže Zander. "SAD su bile vodeća zemlja u medicinskim pitanjima. Na primjer, FDA je globalni standard za regulaciju lijekova, a institucije poput CDC-a redovno dijele nove informacije sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom. Sada će toga biti sve manje."

Cenzurisanje zdravstvenih informacija, kako se sada predviđa u SAD, ubrzo će dovesti do lošijeg liječenja i nepotrebne patnje. Takođe, nije jasno šta će biti sa PubMed-om, najvažnijom bazom podataka za medicinsku literaturu na svijetu. Svakodnevno je posjećuju hiljade ljekara, a ona je povezana sa NIH-om. "Ako ova baza podataka nestane ili ako se uklone ključne kontrole kvaliteta, biće to ogroman gubitak", upozorava Zander.

Vizeler kaže da su pokrenute različite inicijative za očuvanje trenutnih podataka sa PubMed-a.

Zander je takođe zapanjen koliko je malo otpora. Čak su i stručna društva, koja nisu pod direktnom kontrolom vlade, cenzurisala sopstvene materijale i uklonila tekstove koji se odnose na rod, ravnopravnost i LGBTQ+populaciju. "Mnogi ćute i nadaju se da će ih zaobići problemi ako se ne eksponiraju. Ali mislim da to neće proći."

Američka vlada nije odgovorila na konkretna pitanja o zabrani komunikacije, ograničenju putovanja, listi zabranjenih pojmova i obimu finansiranja NIH istraživanja u Njemačkoj.